REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD SLAVONSKI BROD
Tome Skalice 2
35000 SLAVONSKI BROD
Poslovni broj: Gž Ovr-71/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji Draženki Ilak, kao sucu pojedincu, u predmetu osiguranja predlagatelja osiguranja PŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Dinu Španjol Varenina, odvjetniku u Rabu, protiv protivnika osiguranja ... [adresa], [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Franji Matkoviću odvjetniku iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Franjo Matković i Igor Bezjak iz Rijeke, radi osiguranja novčane tražbine, rješavajući žalbu protivnika osiguranja protiv rješenja o osiguranju Općinskog suda u Rijeci od 24. rujna 2025., poslovni broj: Ovr-1370/2025- 3., 18. ožujka 2026.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba protivnika osiguranja ... iz [adresa], ukida se rješenje o osiguranju Općinskog suda u Rijeci od 24. rujna 2025., poslovni broj Ovr- 1370/2025-3 i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Rješenjem o osiguranju suda prvog stupnja riješeno je:
"Radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja PŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], prema protivniku osiguranja ... [adresa], [osobni identifikacijski broj], u iznosu od 13.272,28 € s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od 9. rujna 2022. i to po stopi propisanoj člankom 29. stavkom 2. Zakona o obveznim odnosima koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena
ODREĐUJE SE PRIVREMENA MJERA
I. Nalaže se ... [adresa] da protivniku osiguranja ... [adresa], ili trećoj osobi po nalogu protivnika osiguranja ... [adresa], [osobni identifikacijski broj] uskrati sa računa protivnika osiguranja ... [adresa], [osobni identifikacijski broj] IBAN [broj bankovnog računa] te sa svih njegovih drugih računa otvorenih kod iste banke isplatu novčanog iznosa od 13.272,28 € s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od 9. rujna 2022. i to po stopi propisanoj člankom 29. stavkom 2. Zakona o obveznim odnosima koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.
II. Ova privremena mjera trajati će najdulje do proteka petnaest dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu.
III. Nalaže se protivniku osiguranja da plati predlagatelju osiguranja troškove ovog postupka osiguranja u iznosu od 379,17 eura, u roku od 8 dana, uvećano za zakonske zatezne kamate tekuće od dana donošenja ovog rješenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.
IV. Žalba protiv rješenja ne odgađa provedbu privremene mjere."
2. Protiv rješenja suda prvog stupnja protivnik osiguranja podnio je žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe kako je prvostupanjski sud donoseći pobijanu odluku počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka, jer predmetno rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, posebice radi toga što su razlozi takve odluke suda, navedeni u obrazloženju, nejasni i proturječni između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava i činjeničnom stanju i samih tih isprava i nespornih činjenica.
2.1. U žalbi navodi da je predlagatelj osiguranja prvenstveno trebao dokazati postojanje tražbine, odnosno određeni stupanj vjerojatnosti da tražbina postoji, no to ne znači da sama tvrdnja predlagatelja osiguranja da tražbina postoji, može i smije biti dostatna da bi sud donio pobijano rješenje. U nastavku žalbe osporava valjanost Ugovora o pozajmici, prvenstveno iz razloga što isti nije datiran, a ne zna se je li isti realiziran na način da je predlagatelj osiguranja isplatio HŽ naknadu za ustupanje u iznosu od 13.272,28 eura.
2.2. Dalje u žalbi navodi kako predlagatelj osiguranja u svom prijedlogu navodi da se protivnik osiguranja oglušuje na njegove pozive, te da poduzima sve što je u njegovoj moći kako bi spriječio naplatu potraživanja koju predlagatelj osiguranja ima prema njemu. Također se navodi kako predlagatelj osiguranja u svom prijedlogu ističe kako ima saznanja da protivnik osiguranja rasprodaje pokretnine u svom vlasništvu, te da gasi svoje poslovanje, zbog čega da postoji opasnost da naplata tražbine bude onemogućena ili znatno otežana. Te tvrdnje, kako se dalje navodi u žalbi, predlagatelj osiguranja nije potkrijepio nijednim dokazom, niti je naveo bilo koju konkretnu radnju protivnika osiguranja koja bi mogla predstavljati opasnost u smislu odredbi Ovršnog zakona, pa se stoga ne može smatrati da je ispunjena ova pretpostavka za određivanje privremene mjere.
2.3. Predlaže stoga da se njegova žalba uvaži i da se ukine pobijano prvostupanjsko rješenje, kao i da se protivniku osiguranja naknade troškovi podnošenja žalbe.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je osnovana.
5. Prema članku 344. stavku 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 – dalje: OZ) privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine, te postojanje opasnosti da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.
6. Slijedom navedenog, prilikom odlučivanja o prijedlogu za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine, sud je dužan utvrditi: 1) vjerojatnost postojanja tražbine predlagatelja osiguranja, te 2) postojanje opasnosti da bi protivnik osiguranja bez takve mjere spriječio ili znatno otežao naplatu tražbine.
7. Osnovano se žalbom ukazuje da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07- Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP) u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a, jer pobijano rješenje ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, odnosno ne sadrži dostatno obrazloženje o činjenicama i osnovanosti prijedloga.
7.1. Naime, prvostupanjski sud u obrazloženju iznosi sadržaj prijedloga za osiguranje i zaključuje da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine i da mu, zbog ponašanja protivnika osiguranja koji sukcesivno prodaje pokretnine u svom vlasništvu, prijeti nastanak nenadoknadive štete u vidu nemogućnosti naplate tražbine.
7.2. Nadalje, sud navodi da dostavljena dokumentacija potkrjepljuje navode predlagatelja osiguranja, te da nema razloga sumnjati u njezinu vjerodostojnost, pa zaključuje da su ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere, kojom se nalaže ... da protivniku osiguranja ili trećoj osobi po nalogu protivnika osiguranja uskrati sa njegova računa isplatu novčanog iznosa od 13.272,28 eura sa pripadajućim zateznim kamatama koje teku od 9. rujna 2022., uz određivanje trajanja mjere najdulje do proteka 15 dana nakon dana nastupanja uvjeta za ovrhu.
8. Međutim, iz takvog obrazloženja proizlazi da prvostupanjski sud samo reproducira navode predlagatelja osiguranja, bez jasnog i konkretnog navođenja odlučnih činjenica i dokaza na temelju kojih je utvrdio ispunjenost zakonskih pretpostavki, osobito u pogledu postojanja opasnosti za naplatu tražbine.
9. Iz stanja spisa proizlazi, a što žalbenim navodima nije osporeno, da je između stranaka u tijeku parnični postupak radi isplate iznosa od 13.272,28 eura, koji se vodi pred prvostupanjskim sudom pod poslovnim brojem: P-2448/2023.
9.1. Međutim, i kada bi se uzelo da je ispunjen prvi uvjet vjerojatnosti postojanja tražbine (koji prvostupanjski sud također ne obrazlaže na odgovarajući način), nije jasno na temelju kojih dokaza je sud utvrdio da protivnik osiguranja sukcesivno prodaje pokretnine u svom vlasništvu, niti na temelju kojih je zaključio da postoji opasnost da će bez predložene mjere spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine. To tim više što, iako je predlagatelj osiguranja predložio uvid u spise poslovni broj: P-109/2023 i Ovr- 1731/2022, u predmetnom spisu nema službene bilješke o izvršenom uvidu, niti se u obrazloženju pobijanog rješenja navodi da je takav uvid proveden, kao ni što je njime utvrđeno.
10. Slijedom navedenog, ovaj drugostupanjski sud nije mogao ispitati pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja zbog čega je isto ukinuto, te je predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
11. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju je ukazano ovim rješenjem, na način da će u obrazloženju svoje odluke iznijeti jasne, određene i potpune razloge o svim odlučnim činjenicama. Prije svega, sud će utvrditi i valjano obrazložiti je li predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine, uz navođenje konkretnih činjenica i dokaza na kojima takav zaključak temelji. Nadalje, sud će posebno ispitati i obrazložiti postojanje opasnosti u smislu članka 344. stavka 1. OZ-a, odnosno je li učinjeno vjerojatnim da bi protivnik osiguranja bez određivanja privremene mjere spriječio ili znatno otežao naplatu tražbine, pri čemu je dužan jasno naznačiti na temelju kojih dokaza utvrđuje eventualno raspolaganje imovinom protivnika osiguranja. U tom smislu sud će provesti sve predložene dokaze koje smatra odlučnima, uključujući i uvid u spise na koje se predlagatelj osiguranja poziva, te će u obrazloženju odluke naznačiti je li takav uvid izvršen i koje je činjenice na temelju toga utvrdio. Nakon toga, prvostupanjski sud će donijeti novu, zakonitu i pravilno obrazloženu odluku, vodeći računa o svim pretpostavkama za određivanje privremene mjere.
11. Zbog navedenog, a temeljem članka 380. točka 3. ZPP-a, u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a, odlučeno je kao u izreci.
Slavonski Brod, 18. ožujka 2026.
Sutkinja
Draženka Ilak
