Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Stalna služba u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Gž-790/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Veljka Kučekovića kao predsjednika vijeća, Vesne Rep kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Tatjane Kučić kao članice vijeća, u parničnom predmetu tužitelja NI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], KI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], ĐI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i ŠI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], svi zastupani po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Lacković & Rukavina d.o.o. iz Zagreba, Pisarnica Đurđevac, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Hanžeković i Partneri d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o žalbama tužitelja i tuženika protiv presude i rješenja Općinskog suda u Koprivnici, Stalne službe u Đurđevcu poslovni broj Pn-42/2022-43 od 17. travnja 2025., u nejavnoj sjednici vijeća održanoj 18. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e  i  r i j e š i o  j e

I. Žalba tužitelja odbija se kao neosnovana dok se žalba tuženika djelomično odbija kao neosnovana, a djelomično prihvaća kao osnovana te se presuda i rješenje Općinskog suda u Koprivnici, Stalne službe u Đurđevcu poslovni broj Pn-42/2022-43 od 17. travnja 2025.:

- potvrđuje u točki I. izreke u dijelu u kojem je tuženiku naloženo da tužiteljici NI na iznos od 796,33 EUR (slovima: sedamsto devedeset šest eura i trideset tri centa) plati zakonsku zateznu kamatu od 30. srpnja 2020. do isplate; u točki V. izreke u dijelu u kojem je naloženo tuženiku da tužitelju ŠI isplati na imovinsku štetu od 3.433,75 EUR (slovima: tri tisuće četiristo trideset tri eura i sedamdeset pet centi) zakonsku zateznu kamatu od 12. siječnja 2021. do isplate, te u točkama VI., VII.,

VIII. i IX. izreke,

- preinačuje u točki V. izreke u dijelu u kojem je na iznos od 3.433,75 EUR (slovima: tri tisuće četiristo trideset tri eura i sedamdeset pet centi) dosuđena zakonska zatezna kamata od 26. listopada 2020. do 11. siječnja 2021. tako da se sudi:

Odbija se zahtjev tužitelja ŠI da mu tuženik plati na iznos od 3.433,75 EUR (slovima: tri tisuće četiristo trideset tri eura i sedamdeset pet centi) zakonsku zateznu kamatu od 26. listopada 2020. do 11. siječnja 2021.

- ukida u točki I. izreke u dijelu u kojem je naloženo tuženiku da tužiteljici NI isplati dospjelu zakonsku zateznu kamatu na iznos od 21.899,26 eura (slovima: dvadeset jednu tisuću osamsto devedeset devet eura i dvadeset šest centi) koja teče od 30. srpnja 2020. do 11. prosinca 2020. i na taj iznos procesnu zakonsku zateznu kamatu od 1. srpnja 2022. do isplate; u točki II. izreke u dijelu u kojem je naloženo tuženiku da tužiteljici KI isplati dospjelu zakonsku zateznu kamatu na iznos od 7.465,66 EUR (slovima: sedam tisuća četiristo šezdeset pet eura i šezdeset šest centi) koja teče od 30. srpnja 2020. do 11. prosinca 2020. i na taj iznos procesnu zakonsku zateznu kamatu od 1. srpnja 2022. do isplate; u točki III. izreke u dijelu u kojem je naloženo tuženiku da tužitelju ĐI isplati dospjelu zakonsku zateznu kamatu na iznos od 7.465,66 EUR (slovima: sedam tisuća četiristo šezdeset pet eura i šezdeset šest centi) koja teče od 30. srpnja 2020. do 11. prosinca 2020. i na taj iznos procesnu zakonsku zateznu kamatu od 1. srpnja 2022. do isplate i u točki X. izreke, te se u tom djelu predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška odgovora na žalbu tuženika.

III. Točka I. izreke u dijelu u kojem je naloženo tuženiku da tužiteljici NI isplati iznos od 9.726,16 EUR (slovima: devet tisuća sedamsto dvadeset šest eura i šesnaest centi) sa zakonskom zateznom kamatom na iznos od 8.929,83 EUR (slovima: osam tisuća devetsto dvadeset devet eura i osamdeset tri centa) od 30. srpnja 2020. do isplate, točka II. izreke u dijelu u kojem je naloženo tuženiku da tužiteljici KI isplati iznos od 3.012,80 EUR (slovima: tri tisuće dvanaest eura osamdeset centi) sa zakonskom zateznom kamatom od 30. srpnja 2020. do isplate, točka III. izreke u dijelu u kojem je naloženo tuženiku da tužitelju ĐI isplati iznos od 3.034,04 EUR (slovima: tri tisuće trideset četiri eura i četiri centa) sa zakonskom zateznom kamatom od 30. srpnja 2020. do isplate, točka IV. izreke, točka V. izreke u dijelu u kojem je naloženo tuženiku da tužitelju ŠI isplati iznos od 3.433,75 EUR (slovima: tri tisuće četiristo trideset tri eura i sedamdeset pet centi), te rješenje kojim se utvrđuje da je tužba djelomično povučena i kojim je dopuštena objektivna preinaka tužbe nisu bili predmet drugostupanjskog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud donio je presudu čija izreka glasi:

„I. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, da tužiteljici NI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime naknade neimovinske i imovinske štete isplati ukupan iznos od 9.726,16 eura (slovima: devet tisuća sedamsto dvadeset šest eura i šesnaest centi) sa zakonskom zateznom kamatom koja teče do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, i to na iznos od:

- 8.759,71 eura od 30. srpnja 2020. do isplate,

- 796,33 eura od 30. srpnja 2020. do isplate,

- 77,22 eura od 30. srpnja 2020. do isplate,

- 92,90 eura od 30. srpnja 2020. do isplate, te

- dospjelu zakonsku zateznu kamatu koja na iznos od 21.899,26 eura teče od 30. srpnja 2020. do 11. prosinca 2020., a na koji iznos teče procesna zakonska zatezna kamata počevši od 1. srpnja 2022. do isplate, sve u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, da tužiteljici KI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime naknade neimovinske i imovinske štete isplati ukupan iznos od 3.012,80 eura (slovima: tri tisuće dvanaest eura i osamdeset centi) sa zakonskom zateznom kamatom koja teče do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, i to na iznos od:

- 2.986,26 eura od 30. srpnja 2020. do isplate,

- 26,54 eura od 30. srpnja 2020. do isplate, te

- dospjelu zakonsku zateznu kamatu koja na iznos od 7.465,66 eura teče od 30. srpnja 2020. do 11. prosinca 2020., a na koji iznos teče procesna zakonska zatezna kamata počevši od 1. srpnja 2022. do isplate, sve u roku 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, da tužitelju ĐI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime naknade neimovinske i imovinske štete isplati ukupan iznos od 3.034,04 eura (slovima: tri tisuće trideset četiri eura i četiri centa) sa zakonskom zateznom kamatom koja teče do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, i to na iznos od:

- 2.986,26 eura od 30. srpnja 2020. do isplate,

- 26,54 eura od 30. srpnja 2020. do isplate,

- 21,24 eura od 30. srpnja 2020. do isplate, te

- dospjelu zakonsku zateznu kamatu koja na iznos od 7.465,66 eura teče od 30. srpnja 2020. do 11. prosinca 2020., a na koji iznos teče procesna zakonska zatezna kamata počevši od 1. srpnja 2022. do isplate, sve u roku 15 dana.

IV. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, da tužitelju ŠI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime naknade neimovinske i imovinske štete isplati ukupan iznos od 10.609,17 eura (slovima: deset tisuća šesto devet eura i sedamnaest centi) sa zakonskom zateznom kamatom koja teče do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, i to na iznos od:

- 10.451,92 eura od 30. srpnja 2020. do isplate,

- 130,71 eura od 30. srpnja 2020. do isplate,

- 26,54 eura od 30. srpnja 2020. do isplate, sve u roku 15 dana.

V. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, da tužitelju ŠI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime naknade imovinske štete isplati ukupan iznos od 3.433,75 eura (slovima: tri tisuće četiristo trideset tri eura i sedamdeset pet centi) sa zakonskom zateznom kamatom koja teče do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, i to na iznos od:

- 2.540,54 eura od 26. listopada 2020. do isplate,

- 893,21 eura od 26. listopada 2020. do isplate, sve u roku 15 dana.

VI. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice NI u iznosu od:

- 13.139,55 eura na ime pravične novčane naknade za smrt sina

- 1.194,51 eura na ime troška za izradu nadgrobnog spomenika

- 118,55 eura na ime troškova vezanih za karmine, limenu glazbu i misu

- 39,82 eura na ime troška crnine – za kupnju crnih hlača, košulje i para cipela, sve sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 30. srpnja 2020. do isplate, kao neosnovan.

VII. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice KI u iznosu od:

- 4.479,40 eura na ime pravične novčane naknade za smrt brata

- 39,82 eura na ime troška crnine – za kupnju crnih hlača, košulje i para cipela, sve sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 30. srpnja 2020. do isplate, kao neosnovan.

VIII. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja ĐI u iznosu od:

- 4.479,40 eura na ime pravične novčane naknade za smrt brata

- 39,82 eura na ime troška crnine – za kupnju crnih hlača, košulje i para cipela

- 31,85 eura na ime troškova vezanih za pokop i podizanje nadgrobne ploče, sve sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 30. srpnja 2020. do isplate, kao neosnovan.

IX. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja ŠI u iznosu od:

- 4.479,40 eura na ime pravične novčane naknade za smrt brata

- 39,82 eura na ime troška crnine – za kupnju crnih hlača, košulje i para cipela

- 196,05 eura na ime troškova vezanih za trošak kupnje lijesa, vijenaca, ruža i vaza, sve sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 30. srpnja 2020. do isplate, kao i u iznosu od:

- 1.088,80 eura na ime naknade imovinske štete na motociklu reg. oznake [registarska oznaka]

- 382,81 eura na ime naknade imovinske štete na motoopremi pok. ZI, sve sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 26. listopada 2020. do isplate, kao neosnovan.

X. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, da tužiteljima 1. NI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. KI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 3. ĐI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. ŠI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknadi parnične troškove u iznosu od 3.456,11 eura (slovima: tri tisuće četiristo pedeset šest eura i jedanaest centi) sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 17. travnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 dana.“

1.1. Prvostupanjski sud je u sklopu citirane presude donio i rješenje čija izreka glasi: „I. Utvrđuje se da je tužba djelomično povučena u ostatku zahtjeva za isplatu glavnice u ukupnom iznosu od 2.980,28 eura i to:

- tužiteljice NI na ime troškova vezanih za izradu nadgrobnog spomenika za iznos od 929,06 eura te na ime troška crnine za iznos od 26,55 eura,

- tužitelja 2. KI, 3. ĐI i 4. ŠI na ime troška crnine svaki za iznos od 26,55 eura i

- tužitelja ŠI na ime naknade imovinske štete na motociklu reg. oznake [registarska oznaka] za iznos od 1.945,02 eura.

II. Dopušta se objektivna preinaka tužbe u dijelu koji se odnosi na ime naknade imovinske štete na motoopremi na iznos od 1.276,02 eura sa zatraženom zateznom kamatom kao u podnesku tužitelja od 25. siječnja 2025.“

2. Protiv točaka VI., VII., VIII., IX. i X. izreke navedene presude pravovremenu, potpunu i dopuštenu žalbu podnijeli su tužitelji 2. svibnja 2025. zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 11219/99., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. -Odluka USRH, 84/2008., 96/2008. -Odluka USRH, 123/2008.-ispravak, 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP) te predlažu da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu na način da usvoji tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti i obveže tuženika da im naknadi troškove postupka i troškove žalbe.

3. Protiv dijela točke I., II., III., V. te točke X. izreke navedene presude pravovremenu, potpunu i dopuštenu žalbu podnio je tuženik 29. travnja 2025. zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. ZPP-a te predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu na način da odbije tužbeni zahtjev tužitelja u pobijanom dijelu te tuženiku dosudi parnične troškove s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama ili da podredno ukine presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

4. Tuženik je podnio odgovor na žalbu tužitelja 4. lipnja 2025., kojim osporava navode žalbe u cijelosti, predlaže istu odbiti kao neosnovanu i potražuje trošak odgovora na žalbu tuženika.

5. Žalba tužitelja nije osnovana dok je žalba tuženika djelomično osnovana.

6. I tužitelji i tuženik u svojim žalbama navode kako je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a jer za svoju odluku nije dao jasne razloge pa se odluka ne može ispitati. Po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud nije počinio navedenu bitnu povredu jer je dao razloge za sve odlučne činjenice u ovom postupku, te je pobijanu odluku moguće ispitati. Nisu učinjene niti druge bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP- a na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti primjenom članka 365. stavak 2. ZPP-a.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja kao bliskih srodnika ZI za naknadu neimovinske i imovinske štete zbog gubitka bliske osobe obzirom da je ZI poginuo u prometnoj nezgodi koja se dogodila 31. srpnja 2019., a koju je prometnu nezgodu prouzročio SI kao vozač teretnog vozila koje je bilo osigurano kod tuženika u vrijeme nezgode.

7.1. Tuženik je priznao štetni događaj i istaknuo prigovor podijeljene odgovornosti za nastanak predmetnog štetnog događaja u jednakom omjeru između njegovog osiguranika i ZI koji je u trenutku štetnog događaja upravljao motociklom marke ..., reg. oznake [registarska oznaka].

7.2. Na temelju dokaza koji su provedeni u postupku utvrđeno je:

- da se prometna nezgoda dogodila 31. srpnja 2019. oko 17,50 sati na nenaseljenom dijelu državne ceste DC 5 nedaleko Grubišnog Polja,

- da su u prometnoj nezgodi sudjelovali ZI kao vozač motocikla ... reg. oznake [registarska oznaka] i osiguranik tuženika koji je upravljao teretnim vozilom ... reg. oznake [registarska oznaka],

- da je vozač motocikla ZI naletio u padu na teretno vozilo u skretanju ulijevo prema ugibalištu van kolnika,

- da se vozač motocikla ZI prije primarnog kontakta s vozilom osiguranika tuženika kretao južnom (lijevom) prometnom trakom DC 5 u pretjecanju teretnog vozila,

- da je vozač motocikla, kada je shvatio da vozač teretnog vozila neće zaustaviti svoje vozilo u radnji skretanja i prelaska prema ugibalištu, naglim trzajem i naginjanjem u desno pokušao izbjeći nezgodu, što je dovelo do destabilizacije i pada motocikla, a time i vozača na kolnik,

- da je prije primarnog kontakta teretno vozilo bilo usmjereno u skretanju ulijevo iz sjeverne (desne) prometne trake preko južne (lijeve) prometne trake DC 5, prema ugibalištu koje se nalazi uz južnu (lijevu) stranu kolnika,

- da je brzina motocikla u trenutku nezgode iznosila 91,04 km/h, a u trenutku pada na kolnik 93,96 km/h,

- da je vidljivost na mjestu nezgode bila oko 130 m,

- da iz prostorno-vremenske analize proizlazi da je vozač motocikla počeo prvi s radnjom pretjecanja i to za najmanje 0,9 sec prije nego što je vozač teretnog vozila prošao srednju crtu u skretanju,

- da tehničkim putem nije moguće utvrditi je li vozač teretnog vozila imao upaljene pokazivače smjera za skretanje ulijevo,

- da se prometna nezgoda dogodila na mjestu ograničenja brzine od 90 km/h i da je u lijevi (južni) kolni trak za pravac kretanja vozila vozač motocikla prešao na dijelu ceste gdje je bila puna linija, dok je na dijelu ceste na kojemu je teretno vozilo započelo prelaziti iz desnog u lijevi kolni trak gledajući za pravac svoga kretanja bila izlomljena središnja linija,

- da je vozač teretnog vozila provjerio prije skretanja pogledom u lijevi retrovizor i okretom glave stanje na cesti da bi uočio vozača motocikla u pretjecanju te bi kočenjem ili čak prikočivanjem zaustavio ili bar usporio svoje vozilo i propustio vozača motocikla ili je trebao odustati od radnje skretanja ulijevo i istu radnju učiniti naknadno po prolasku motociklista,

- da je vozač motocikla mogao izbjeći prometnu nezgodu kočenjem, a s obzirom na udaljenost motocikla u trenutku ulaska teretnog vozila u lijevu prometnu traku za brzine oko 62,09 km/h i uz bočni pomak od 0,5 m koje je mogao napraviti,

- da je vozač motocikla ZI uslijed zadobivenih ozljeda preminuo na mjestu nezgode,

- da je protiv vozača teretnog vozila vođen kazneni postupak pred Općinskim sudom u Bjelovaru pod poslovnim brojem K-445/2020 zbog kaznenog djela iz članka 227. stavak 6. Kaznenog zakona, u kojem postupku je donijeta presuda 8. svibnja 2023. kojom je osiguranik tuženika oglašen krivim za počinjenje kaznenog djela protiv sigurnosti prometa, izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu,

- da je tužiteljica NI majka ZI, tužiteljica KI sestra, a tužitelji ĐI i ŠI braća ZI,

- da su se tužitelji s odštetnim zahtjevom obratili tuženiku 30. srpnja 2020. koji je njihove zahtjeve za naknadu štete otklonio,

- da je 11. prosinca 2020. tuženik tužiteljici NI isplatio iznos od 21.899,26 eura na ime neimovinske štete, za trošak izgradnje nadgrobnog spomenika iznos od 1.659,04 eura, za trošak pogreba iznos od 195,77 eura te 9. veljače 2021. iznos od 331,81 euro na ime troška izgradnje nadgrobnog spomenika,

- da je tuženik tužiteljici KI 11. prosinca 2020. isplatio na ime neimovinske štete iznos od 7.465,66 eura te iznos od 66,36 eura na ime troškova crnine,

- da je tuženik tužitelju ĐI 11. prosinca 2020. isplatio iznos od 7.465,66 eura na ime neimovinske štete te 66,36 eura na ime troškova crnine i 53,09 eura na ime troškova pogreba,

- da je tuženik tužitelju ŠI 11. prosinca 2020. isplatio iznos od 326,76 eura na ime troškova za kupnju lijesa, vijenaca, ruža i vaza te 66,36 eura na ime troškova crnine,

- da isplaćeni iznosi odgovaraju doprinosu osiguranika tuženika u štetnom događaju po ocjeni tuženika od 50 %,

- da je iza ZI proveden ostavinski postupak kod javne bilježnice Ankice Šimčić u [adresa] pod poslovnim brojem O-823/2019 i da je rješenjem o nasljeđivanju od 21. kolovoza 2019. utvrđeno da je tužitelj ŠI naslijedio motocikl reg. oznake [registarska oznaka],

- da između stranaka tijekom postupka nije bilo sporno da tužitelju ŠI pripada i motociklistička oprema pok. ZI,

- da je nalazom i mišljenjem prometno-tehničkog vještaka utvrđeno da je na motociklu nastala totalna šteta i da je vrijednost motocikla nakon odbijene vrijednosti ostataka 3.629,34 eura,

- da se motociklistička oprema koju je koristio ZI u trenutku štetnog događaja sastojala od kacige Suomi, navigacije Garmin 64S, bubrežnjaka Buse, jakne Speedy Corsa, motopatika Shima Sx te rukavica Rebelhorn, ukupne vrijednosti 1.276,02 eura.

7.3. Tužiteljica NI je tužbom tražila isplatu neimovinske štete u iznosu od 21.899,26 eura, te imovinske štete za izradu nadgrobnog spomenika u iznosu od 2.919,90 eura i troškova karmine, limene glazbe i mise u iznosu od 195,77 eura, te trošak crnine u iznosu od 159,27 eura.

7.4. Tužiteljica KI tužbom potražuje na ime neimovinske štete iznos od 7.465,66 eura, te na ime troška crnine iznos od 92,91 euro.

7.5. Tužitelj ĐI tužbom potražuje isplatu neimovinske štete zbog smrti brata u iznosu od 7.465,66 eura, te imovinske štete po osnovu troška crnine od 92,91 euro i troškova vezanog za pokop i podizanje nadgrobne ploče u iznosu od 53,09 eura.

7.6. Tužitelj ŠI potražuje neimovinsku štetu zbog smrti brata u iznosu od 14.931,32 eura, imovinsku štetu po osnovu troška crnine u iznosu od 92,91 euro i trošak za kupnju lijesa, vijenaca, ruža i vaza u iznosu od 326,76 eura, te štetu na motociklu u iznosu od 3.629,34 eura i trošak motociklističke opreme u iznosu od 1.276,02 eura.

7.7. Prvostupanjski sud je, s obzirom na prigovor podijeljene odgovornosti istaknut od strane tuženika i s obzirom da je tuženik isplatio naknadu neimovinske i imovinske štete tužiteljima NI, KI i ĐI u određenim iznosima, a u okviru procjene da je njihov osiguranik doprinio štetnom događaju od 50 %, ocijenio navedeni prigovor tuženika.

7.8. Prvostupanjski sud na konkretnu prometnu nezgodu primjenjuje odredbu članka 1072. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023. i 155/2023.; dalje: ZOO) kojim je propisano da ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje.

7.9. Ocjenjujući krivnju sudionika prometne nezgode za štetni događaj prvostupanjski sud, a koristeći se nalazom i mišljenjem vještaka koji je iznio dinamiku štetnog događaja i varijante i mogućnosti izbjegavanja prometne nezgode od strane sudionika u štetnom događaju, zaključuje da su i vozač motocikla ZI i osiguranik tuženika doprinijeli štetnom događaju u omjeru od 70 % osiguranik tuženika, a 30 % ZI.

7.10. Prvostupanjski sud navodi da je člankom 43. stavak 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/2008., 48/2010., 74/2011., 80/2013., 158/2013., 92/2014., 64/2015., 108/2017., 70/2019., 42/2020., 85/2022., 114/2022. i 133/2023.; dalje: ZSPC) propisano da vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti natrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu. Prije započinjanja radnji iz stavka 1. ovog članka, vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja. Člankom 34. ZSPC-a da je propisano da su sudionici u prometu dužni postupati u skladu s propisima o prometnim pravilima i prometnim znakovima.

7.11. Po mišljenju prvostupanjskog suda osiguranik tuženika SI da je postupio protivno članku 34. i 43. ZSPC-a jer je radnju skretanja ulijevo počeo obavljati, a da se prije toga nije na siguran način uvjerio da time ne dovodi u opasnost druge sudionike u prometu. ZI da je doprinio u štetnom događaju jer je utvrđeno kako je vršio radnju pretjecanja preko pune razdjelne crte, odnosno na mjestu gdje to nije dopušteno prema članku 12. stavak 4. ZSPC-a u vezi s člankom 25. stavak 2. istog Zakona i odredbom članka 71. stavak 1. Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama („Narodne novine“ broj 33/2005., 64/2005., 155/2005., 14/2011. i 25/2015.). Osiguranik tuženika da je mogao izbjeći prometnu nezgodu da je prije skretanja usporio svoje vozilo i provjerio situaciju na prometnici pri čemu bi vidio motocikl na lijevoj kolnoj traci, a ZI da je prometnu nezgodu mogao izbjeći da je poštovao prometna pravila i odustao od radnje pretjecanja po punoj crti kolnika.

7.12. Člankom 1101. ZOO-a da je propisano da u slučaju smrti ili osobito teškog invaliditeta neke osobe pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete imaju članovi njezine uže obitelji (bračni drug, djeca i roditelji) i da se takva naknada može dosuditi i braći i sestrama, djedovima i bakama, unučadi te izvanbračnom drugu, ako je između njih i umrlog, odnosno ozlijeđenog postojala trajnija zajednica života.

7.13. Prvostupanjski sud zaključuje kako tužiteljici NI kao majci pok. ZI pripada pravična novčana naknada za duševne boli zbog smrti sina u visini od ukupno 43.798,53 eura. Navedeni iznos treba umanjiti za 30 % doprinosa ZI u štetnom događaju pa bi pravična novčana naknada koju bi trebalo isplatiti tužiteljici NI iznosila 30.658,97 eura. Kako je nesporno po tom osnovu isplaćen iznos od 21.899,26 eura, to je ovoj tužiteljici dosuđen još iznos od 8.759,71 euro, a odbijena je sa iznosom od 13.139,55 eura. Naknada neimovinske štete zbog smrti brata da pripada i tužiteljici KI te ĐI i ŠI. Navedenim tužiteljima kao braći da bi svakom od njih pripadao iznos od 14.931,31 euro, pa kad se taj iznos umanji za 30 % doprinosa ZI, proizlazi da bi im pripadala neimovinska šteta zbog smrti brata u iznosu od 10.451,92 eura.

7.14. Kako je tužiteljici KI i tužitelju ĐI u mirnom postupku isplaćen iznos od 7.465,66 eura, to je istima po ovom osnovu dosuđen iznos od 2.986,26 eura, dok su odbijeni u tom dijelu sa zahtjevom za isplatu iznosa od 4.479,40 eura.

7.15. Tužitelju ŠI tuženik je osporavao pravo na isplatu neimovinske štete zbog smrti brata smatrajući kako mu ne pripada pravo na tu pravičnu novčanu naknadu jer da nije živio u domaćinstvu s ZI od 2002.

7.16. Na temelju saslušanja svjedoka EI i JI te tužitelja NI, KI, ĐI i ŠI na okolnost postojanja trajnije zajednice života prvostupanjski sud utvrđuje da se ŠI 2002. godine odselio iz zajedničkog kućanstva, ali da su on i ZI bili posebno jako povezani, osobito nakon smrti njihovog oca 2016., da su imali slične interese, obojica su bili automehaničari, tužitelj ŠI je bio u svakodnevnom kontaktu s ZI, davao mu je savjete, prepuštao mu stranke, zajedno su popravljali automobile, pomagao je bratu u kupnji motora i financijski kada je to bilo potrebno. Bavili su se istim sportovima kao što su paraglajding, rafting, ribolov i često su boravili u vikendici na Dravi. Vikendima su se družili na obiteljskim ručkovima u kući u kojoj je ZI živio sa majkom i sestrom. Nakon smrti ZI, tužitelj ŠI da se povlačio u osamu i često plakao, posebice dok je gledao fotografije brata koje drži u spavaćoj sobi. Iz pregledanih fotografija na stranicama 99 do 106 spisa da se može zaključiti o postojanju duboke povezanosti tužitelja ŠI i njegovog brata ZI.

7.17. Prvostupanjski sud se pozvao na pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske u spisu poslovni broj Rev-488/2024 prema kojem trajnija zajednica života kao pretpostavka za ostvarenje pravične novčane naknade neimovinske štete zbog smrti bliske osobe je autonomni pojam koji se ocjenjuje prema okolnostima slučaja i ona postoji u okolnostima trajnije emotivne povezanosti i bliskosti, koja se ogleda u pružanju međusobne potpore između bliskih osoba – srodnika u svakodnevnom životu neovisno o zajednici stanovanja. Zbog toga prvostupanjski sud zaključuje da je između tužitelja ŠI i pok. ZI postojala čvrsta emocionalna povezanost i bliskost, bez obzira što nisu zajedno stanovali u istom domaćinstvu, obzirom da su se viđali gotovo svakodnevno, uzajamno pomagali, zbog čega da i tužitelju ŠI pripada naknada za duševne boli zbog smrti brata koja mu se dosuđuje u iznosu od 10.609,17 eura (puni iznos 14.931,31 euro umanjen za doprinos od 30 %).

7.18. U odnosu na traženu imovinsku štetu, čija visina nije bila sporna među strankama, prvostupanjski sud tužiteljima dosuđuje 20 % od zatraženih iznosa po osnovu imovinske štete obzirom da je njihov zahtjev, a koji obuhvaća 50 % iznosa koji im nije plaćen u mirnom postupku, umanjio za doprinos ZI u štetnom događaju.

7.19. Zbog toga tužiteljici NI dosuđuje trošak vezan za izradu nadgrobnog spomenika u iznosu od 796,33 eura, trošak vezan za karmine, limenu glazbu i misu u iznosu od 77,22 eura, tužitelju ĐI trošak vezan za pokop i podizanje nadgrobne ploče u iznosu od 21,24 eura, tužitelju ŠI na ime troškova vezanih za kupnju lijesa, vijenaca, ruža i vaza 130,71 euro, te tužiteljici NI na ime troška crnine 92,90 eura, a ostalim tužiteljima po 26,54 eura, dok su u preostalom dijelu zahtjeva tužitelji odbijeni kako je to navedeno u točkama VI. do IX. izreke presude.

7.20. Tužitelj ŠI zatražio je i trošak u vidu vrijednosti motocikla kojim je upravljao ZI te mu je po tom osnovu dosuđen iznos od 2.540,54 eura, dok je odbijen sa zahtjevom za isplatu iznosa od 1.088,80 eura, te za motociklističku opremu iznos od 893,21 euro, dok je odbijen za iznos od 382,81 euro.

7.21. Na dosuđeni iznos neimovinske i imovinske štete tužiteljima je dosuđena i zakonska zatezna kamata iz članka 29. stavak 2. ZOO-a od podnošenja odštetnog zahtjeva 30. srpnja 2020. do isplate u odnosu na tužitelje NI, KI i ĐI, a u odnosu na tužitelja ŠI od 26. listopada 2020. pa do isplate s pozivom na odredbu članka 12. stavak 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj 151/2005., 36/2009., 75/2009., 76/2013., 152/2014. i 155/2023.; dalje: ZOOP).

7.22. Tužiteljima NI, KI i ĐI dosuđena je i dospjela zakonska zatezna kamata na iznose koje im je tuženik isplatio prije utuženja od podnošenja zahtjeva 30. srpnja 2020. do 11. prosinca 2020. te je na tako dosuđenu zakonsku zateznu kamatu dosuđena i procesna kamata od 1. srpnja 2022. do isplate. Tužitelji kao vjerovnici da osim prava na isplatu ostatka novčane obveze imaju pravo uglavničiti dospjelu zateznu kamatu obračunatu na plaćeni dio glavne tražbine za razdoblje od dospijeća do ispunjenja te na tako obračunatu novčanu svotu zahtijevati isplatu daljnjih procesnih zateznih kamata od dana podnošenja zahtjeva za isplatu, a primjenom članka 31. ZOO-a.

7.23. U odnosu na dosuđenu zakonsku zateznu kamatu na vrijednost motocikla i motociklističke opreme prvostupanjski sud navodi da se tužitelj ŠI obratio tuženiku s odštetnim zahtjevom 26. listopada 2020. pa kako mu po tom osnovu nije plaćen bilo kakav iznos, da mu sukladno članku 12. stavak 4. ZOOP-a pripada zakonska zatezna kamata od podnošenja odštetnog zahtjeva 26. listopada 2020. do isplate.

7.24. O naknadi parničnog troška odlučeno je primjenom članka 154. stavak 2. ZPP- a, dok je visina troška utvrđena primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/2023.) i Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/2018. i 51/2023.), uz uvećanje za troškove vještačenja.

8. Na žalbu tužitelja:

Tužitelji se žale protiv odbijajućeg dijela odluke i protiv odluke o naknadi parničnog troška. Osporava se zaključak prvostupanjskog suda o doprinosu ZI u štetnom događaju, pri čemu se pozivaju na nalaz i mišljenje prometno-tehničkog vještaka prema kojemu prednik tužitelja kočenjem i skretanjem ulijevo nije mogao izbjeći nalet na teretno vozilo koje mu je presjeklo put kretanja pa da to što je i on kršio prometno pravilo pretjecanjem preko pune crte nije bilo u uzročnoj vezi sa samim štetnim događajem.

8.1. Po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je u odnosu na dinamiku štetnog događaja pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje te je pravilno primijenio materijalno pravo na koje se pozvao u svojoj odluci. I po ocjeni ovog suda, bez obzira na činjenicu što je osiguranik tuženika započeo radnju skretanja iz desne kolne trake preko lijeve kolne trake na ugibalište, a da pri tome nije provjerio prometnu situaciju iza sebe, ne može se zanemariti činjenica da je ZI prekršio prometno pravilo kao i sam osiguranik tuženika i da je pretjecanje započeo na mjestu gdje je to izričito zabranjeno zbog postojanja pune razdjelne linije između dva kolna traka. Zbog toga je i po ocjeni ovog suda odluka prvostupanjskog suda o doprinosu pok. ZI u štetnom događaju pravilna.

8.2. Tužitelji se žale i protiv odluke o naknadi parničnog troška smatrajući da se uspjeh stranaka u postupku nije mogao izračunati samo matematički, već da je trebalo voditi računa i o drugim elementima kao što je činjenica da je tuženik tužitelju ŠI osporavao aktivnu legitimaciju, da je tužiteljima NI, KI i ĐI isplatio 50 % pravične novčane naknade zbog čega su oni bili dužni pokrenuti sudski postupak, da je tuženik tvrdio da je u cijelosti ispunio svoju obvezu prema tužiteljima na ime imovinske štete i da je osporavao tijek zakonske zatezne kamate.

8.3. Po ocjeni ovog suda člankom 154. stavak 2. ZPP-a izričito je propisano na koji način će se utvrditi uspjeh stranaka u postupku, uvažavajući uspjeh u osnovi i u visini u sporovima kao što je ovaj, te je prvostupanjski sud pravilno utvrdio uspjeh stranaka u postupku, kao i visinu troškova koji bi pripali tužiteljima. Zbog toga žalba tužitelja nije osnovana iz navedenog razloga.

9. Na žalbu tuženika:

Iz samog sadržaja žalbe tuženika proizlazi kako se on ne žali protiv dosuđenih iznosa tužiteljima, već samo protiv dijela odluke kojom je dosuđena zakonska zatezna kamata. U svojoj žalbi izričito navodi kako prvostupanjski sud nije mogao na dospjelu zakonsku zateznu kamatu, koju tužitelji nisu izrazili u apsolutnom iznosu, dosuditi procesnu zateznu kamatu od 1. srpnja 2022. do isplate.

9.1. U tom dijelu žalba tuženika je osnovana. Tužitelji imaju pravo na zakonsku zateznu kamatu na iznose koji su isplaćeni 11. prosinca 2020. od dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do dana plaćanja, ali da bi na takvu kamatu mogli tražiti procesnu kamatu ista mora biti uglavničena. Drugim riječima, kada su tužitelji zatražili na isplaćene iznose zakonsku zateznu kamatu od 30. srpnja 2020. do 11. prosinca 2020., tada su istu trebali zatražiti u apsolutnom iznosu te tada na istu mogu potraživati i procesnu zateznu kamatu.

9.2. O tome je svoje pravno shvaćanje iznio i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Rev-1429/2014-2 od 16. svibnja 2017. U tom predmetu na pravno pitanje koje glasi:“ Da li tužitelj u sudskom postupku, a u slučaju kada postavlja dio tužbenog zahtjeva na način da istim potražuje dospjelu, a neisplaćenu zateznu kamatu na ranije isplaćeni dio glavnice, mora istu kamatu izraziti u apsolutnim iznosu, a kako bi mogao potraživati i procesnu kamatu od podnošenja takvog zahtjeva sudu?“ odgovorio da „Tužbeni zahtjev mora biti tako postavljen da bude podoban za raspravljanje i da može predstavljati sadržaj valjanje ovršne isprave.“, te da „…jer iznos na koji teku procesne kamate nije jasno određen u apsolutnom iznosu, tužba ne sadrži određeni zahtjev za njihovu isplatu (čl.186. st. 1. ZPP), koji bi omogućio donošenje ovršne presude u kojoj bi bio jasno naznačen opseg ispunjenja obveze.“

9.3. Zbog toga je ovaj sud ukinuo pobijanu odluku u djelu u kojem tužitelji NI, KI i ĐI na isplaćene iznose potražuju isplatu zatezne kamate od 30. srpnja 2020. do 11. prosinca 2020. i na istu procesnu zateznu kamatu od 1. srpnja 2022. do isplate.

9.4. Nadalje, tuženik žalbom osporava zateznu kamatu koja je dosuđena na iznos od 796,33 eura, koji je tužiteljici NI dosuđen za izradu nadgrobnog spomenika, jer da ona nije dostavila dokumentaciju iz koje bi proizlazilo da je uopće izradila nadgrobni spomenik pa joj stoga nije nastala nikakva šteta, a u prilog čemu govori i činjenica da je uz tužbu dostavila ponudu za izradu spomenika, ali ne i račun.

9.5. Tuženik je tužiteljici NI za izradu nadgrobnog spomenika u mirnom postupku isplatio iznos od 331,81 euro, dok joj preostali iznos po ponudi nije priznat. Da bi tužiteljica imala pravo na naknadu štete koja predstavlja trošak izrade nadgrobnog spomenika, nije potrebno da isti bude i izgrađen do trenutka podnošenja tužbe ili zaključenja glavne rasprave, a kako to proizlazi i iz važeće sudske prakse, te kako je tužiteljica NI podnijela ponudu za izradu spomenika uz odštetni zahtjev, a tuženik joj dio i platio, to ima pravo na zakonsku zateznu kamatu na navedeni dosuđeni iznos od podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate.

9.6. Tuženik osporava i dosuđenu zakonsku zateznu kamatu na štetu na motociklu i motociklističkoj opremi jer da je visina štete utvrđena nalazom vještaka pa bi se zakonska zatezna kamata mogla dosuditi najranije od dana kada je visina štete utvrđena, a ne od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

9.7. Uvidom u odštetni zahtjev od 26. listopada 2020. utvrđeno je da je ŠI zatražio štetu na motociklu, ali ne i naknadu štete na motociklističkoj opremi, te je tuženik zatražio da mu se dostavi fotodokumentacija na temelju koje bi mogao ocijeniti osnovanost zahtjeva navedenog tužitelja i eventualnu visinu.

9.8. Dana 12. siječnja 2021. (list 117) dostavljena je fotodokumentacija u odnosu na oštećeni motor, a tada je prvi put zatražena i šteta zbog uništene motociklističke opreme te je dostavljena i dokumentacija motociklističke opreme. Tuženik je otklonio isplatu.

9.9. S obzirom na članak 12. stavak 4. ZOOP-a, tužitelj ŠI bi imao pravo na zakonsku zateznu kamatu na dosuđeni iznos imovinske štete na motociklu i motociklističkoj opremi za vremenski period od podnošenja zahtjeva s potrebnom dokumentacijom, tj. od 12. siječnja 2021. pa do isplate, a ne i za period od 26. listopada 2020. do 11. siječnja 2021. Zbog toga je u tom dijelu, odnosno za navedeni vremenski period preinačena pobijana odluka i odbijen taj dio tužbenog zahtjeva.

10. U dijelu u kojem je pobijana odluka potvrđena riješeno je primjenom članka 368. stavak 1. ZPP-a, a u dijelu u kojem je ista preinačena primjenom članka 373. točka 3. ZPP-a, a u dijelu u kojem je ukinuta primjenom članka 370. ZPP-a.

11. U ponovljenom postupku, u odnosu na ukinuti dio prvostupanjske odluke, prvostupanjski sud će primjenom članka 109. stavak 1. ZPP-a pozvati tužitelje da u ukinutom djelu urede tužbu kako bi se po istoj moglo postupati. Drugim riječima pozvat će tužitelje NI, KI i ĐI da novčanim iznosom odrede dospjelu zateznu kamatu na plaćene iznose mimo sudskog postupka za vremenski period od 30. srpnja 2020. do 11. prosinca 2020., te će ovisno o postupanju tužitelja odbaciti tužbu kao neurednu, odnosno donijet će rješenje da se smatra da je tužba povučena ili meritorno raspraviti o tom djelu njihovog zahtjeva, sve sukladno članku 109. ZPP-a. Kako je djelomično ukinuta pobijana odluka, ukinuta je i odluka o naknadi parničnog troška sadržana u točki X. izreke, pa će o zahtjevu stranaka za naknadu troškova postupka, uključujući i trošak žalbe tuženika, prvostupanjski sud donijeti novu oduku.

12. Odbijen je zahtjev tužitelja da im tuženik naknadi trošak odgovora na njihovu žalbu, jer taj trošak nije bio nužan u smislu članka 155. stavak 1. ZPP-a.

13. Točka I. izreke u dijelu u kojem je naloženo tuženiku da tužiteljici NI isplati iznos od 9.726,16 eura sa zakonskom zateznom kamatom na iznos od 8.929,83 eura od 30. srpnja 2020. do isplate, točka II. izreke u dijelu u kojem je naloženo tuženiku da tužiteljici KI isplati iznos od 3.012,80 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 30. srpnja 2020. do isplate, točka III. izreke u dijelu u kojem je naloženo tuženiku da tužitelju ĐI isplati iznos od 3.034,04 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 30. srpnja 2020. do isplate, točka IV. izreke, točka V. izreke u dijelu u kojem je naloženo tuženiku da tužitelju ŠI isplati iznos od 3.433,75 eura, te rješenje kojim se utvrđuje da je tužba djelomično povučena i kojim je dopuštena objektivna preinaka tužbe nisu bili predmet drugostupanjskog postupka, jer protiv tog dijela odluke nije izjavljena žalba.

Koprivnica, 18. ožujka 2026.

Predsjednik vijeća

Veljko Kučeković