Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-215/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Karlovcu u vijeću sastavljenom od sudaca Vesne Stokrp, predsjednice vijeća, Ivane Mašić, članice vijeća i suca izvjestitelja i Vesne Britvec, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB 84397956623, Područna služba u Osijeku, Kapucinska 29, zastupan po punomoćnici NP, dipl. pravnici, protiv tuženika Našice Produkt d.o.o., OIB 05190670876, sa sjedištem u Našicama, V. Lisinskog 61, zastupan po punomoćniku Predragu Brlečiću, odvjetniku u Varaždinu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Đakovu- Stalna služba u Našicama, poslovni broj Pn-4/2020-33 od 18. siječnja 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 18. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

I. Prihvaća se žalba tužitelja te se ukida presuda Općinskog suda u Đakovu- Stalna služba u Našicama, poslovni broj Pn-4/2020-33 od 18. siječnja 2023. i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, pred drugim sucem.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom suda presuđeno je:

" Odbija se tužba i tužbeni zahtjev koji glasi:

I Nalaže se tuženiku NAŠICE PRODUKT d.o.o. Našice, OIB 05190670876, platiti tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje Zagreb, OIB 84397956623, iznos od 2.464,90 EUR/18.571,79 kn zajedno sa pripadajućim zateznima kamatama na taj iznos počevši od dana podnošenja tužbe 15. siječnja 2020. godine pa do isplate po stopi od 6,3 % godišnje, a u slučaju promjene stope zatezne kamate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od jedne godine nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, pa do isplate, kao i naknaditi prouzročene parnične troškove, a sve to u roku od 8 dana."

II Tužitelj je dužan tuženiku nadoknaditi parnične troškove u iznosu od 1.410,18 EUR/10.625,00 kn u roku od 15 dana.“

2. Pravovremeno podnesenom žalbom tu presudu pobija tužitelj u cijelosti zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91,. 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23 – dalje ZPP). Žalitelj se u žalbi sadržajno poziva na povredu odredaba iz parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP s obzirom da su razlozi pobijane presude proturječni odlučnim činjenicama i dokazima u spisu. Predlaže da sud drugog stupnja prihvati žalbu i ukine pobijanu presudu te da predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje uz naknadu troška žalbenog postupka, odnosno podredno da istu preinači na način da usvoji tužbeni zahtjev tužitelja.

3. Ispitujući presudu suda prvog stupnja, kao i postupak koji je prethodio njezinu donošenju, sud drugog stupnja je utvrdio da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP, a na koju povredu određeno ukazuje tužitelj u žalbi, budući da presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka proturječi razlozima presude te presuda nema razloge o odlučnim činjenicama.

4. Tuženik nije podnio odgovor na žalbu.

5. Žalba tužitelja je osnovana.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja kojim potražuje od tuženika naknadu štete koju je pretrpio isplatom invalidske mirovine zbog djelomične nesposobnosti za rad po osnovi povrede na radu za razdoblje od studenog do prosinca 2018., kao i novčanu naknadu za tjelesno oštećenje u razdoblju od srpnja do prosinca 2018., sve za svog osiguranika ĆP, koji je 2000. kao radnik tuženika doživio ozljedu na radu.

7. Pošavši od utvrđenja prvostupanjskog suda:

- da postavljeni tužbeni zahtjev nije detaljno i precizno određen, jer da tužitelj potražuje naknadu štete koju je pretrpio isplatom priznate invalidske mirovine zbog djelomične nesposobnosti za rad po osnovi povrede na radu u visini od 60% za razdoblje od 6. studenog 2018. do 31. prosinca 2019. u iznosu od 14.344,48 kn, kao i novčanu naknadu za tjelesno oštećenje, ali da ne navodi koliko ta novčana naknada iznosi, nego ukupno potražuje iznos od 18.571,79 kn zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama na taj iznos od dana podnošenja tužbe pa je nejasno koliko iznosi tjelesno oštećenje za razdoblje od 4. srpnja 2018. do 31. prosinca 2019.,

- da je osiguranik ĆP pretrpio ozljedu na radu 6. rujna 2000., kao zaposlenik tuženika kada je zadobio tešku tjelesnu ozljedu - prijelom kuka, a zahtjev za invalidsku mirovinu je podnio 2018., koja mu je ista odobrena u visini od 60% zbog djelomične nesposobnosti za rad po osnovu povrede na radu i bolesti u visini od 40%,

- da je radni odnos osiguraniku tužitelja ĆP kod tuženika prestao 2001. te da je isti do umirovljenja 2018. radio u drugim tvrtkama na poslovima varioca,

- da tijekom postupka nije utvrđivano je li tijekom rada od 2001. do 2018. isti imao kakvih ozljeda i koliko je težina njegovog posla utjecala i doprinijela njegovoj radnoj nesposobnosti,

- da tužitelj nije dokazao svoju tvrdnju da je osiguraniku ĆP 60% radne nesposobnosti uzrokovala ozljeda na radu iz 2000. iz razloga što tuženik nije osigurao proces rada na siguran način i da radnici nisu imali potrebna sredstva za zaštitu na radu,

- da sud nije mogao izvršiti uvid u spis OS u Našicama K-110/00, jer je spis nakon 20 godina izlučen i ne može se vršiti uvid u isti, dok je iz spisa poslovni broj P-194/03 utvrđeno da je ĆP vodio radni spor sa tvrtkom Agrostroj d.o.o. radi naknade štete i da je u tom predmetu zaključena sudska nagodba 26. studenog 2003. u iznosu od 65.000,00 kn, što je tuženik Agrostroj d.o.o. tužitelju bio dužan isplatiti u 3 obroka,

- da se tuženik poziva na odredbe Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju i to članka 161. i 162. (Narodne Novine 157/13), koji zakon je stavljen izvan snage 1. siječnja 1999.

8. Slijedom naprijed navedenih utvrđenja, prvostupanjski sud je u cijelosti odbio tuženi zahtjev.

9. S naprijed navedenim utvrđenjem i primjenom materijalnog prava se ne slaže ovaj drugostupanjski sud.

10. Osnovano žalitelj u žalbi navodi da je prvostupanjski sud u donošenju pobijane presude počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP, budući da presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka proturječi razlozima presude te presuda nema razloge o odlučnim činjenicama.

11. Ovom sudu za sada ostaje nejasno temeljem čega prvostupanjski sud zaključuje da tužbeni zahtjev nije „detaljno i precizno određen“, kada tužitelj tužbenim zahtjevom određeno i jasno potražuje iznos od 18.571,79 kn sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama počevši od dana podnošenja tužbe do isplate. Ukoliko je prvostupanjski sud stava da tužbeni zahtjev nije razumljiv ili ne sadrži sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, po ocjeni ovog suda prvostupanjski sud je prvo morao naložiti tužitelju da ispravi, odnosno dopuni tužbu u skladu s danom uputom i u tu svrhu mu vratiti podnesak radi ispravka ili dopune te mu za to odrediti rok od 8 dana (članka 109. stavak 1. i 2. ZPP), te ga istovremeno upozoriti na posljedice stavka 3. i 4. istog članka, a što isti evidentno nije učinio, pa se utvrđenje prvostupanjskog suda da je tužbeni zahtjev nejasan i da nije određen ne može prihvatiti.

11.1. Isto tako je proturječno utvrđenje prvostupanjskog suda da je nejasno koliko je osiguraniku tužitelja isplaćeno s osnova tjelesnog oštećenja za razdoblje od 4. srpnja 2018. do 31. prosinca 2019. u odnosu na isplatu s osnova invalidske mirovine zbog ozljede na radu. Naime, prvostupanjski sud u pobijanoj presudi uopće ne cijeni isprave temeljem kojih tužitelj dokazuje isplatu po obje osnove MP i to ispravu o isplati invalidske mirovine od 13. siječnja 2020. (list 46 spisa), kao i ispravu o isplati novčane naknade za tjelesno oštećenje (list 47), iako je na istima jasno naznačeno da se radi o javnim ispravama. Nadalje, ukazuje se prvostupanjskom sudu da javna isprava po svojoj prirodi presumira istinitost svog sadržaja, što je svakako oboriva presumpcija pa ukoliko jedna od strana tvrdi da je neistinit sadržaj te isprave, dužna je na tu okolnost predložiti dokaze.

12. Isto tako nije jasno, jer za to sud ne daje valjane i logične razloge, temeljem čega utvrđuje da tužitelj nije dokazao uzročno posljedičnu vezu između ozljede na radu iz 2000. i priznanja prava na invalidsku mirovinu 2018., kada je nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka Željka Lisca od 4. ožujka 2021., nepobitno utvrđena uzročno- posljedična veza između ozljede na radu osiguranika MP (lom kuka 2000.) i nastanka djelomične radne nesposobnosti u omjeru od 60% (2018.).

13. U pravu je tužitelj u tvrdnji da je na zapisniku s ročišta od 28. svibnja 2020. (list 59) ispravio naziv materijalnog propisa na koji se poziva i to Zakona o mirovinskom osiguranju, a što evidentno prvostupanjski sud nije utvrdio prilikom odnošenja pobijane presude, kada u istoj navodi da se tužitelj poziva na pogrešan zakon.

14. Kako su izostali valjani razlozi o odlučnim činjenicama za sada se valjanost prvostupanjske presude uopće ne može ispitati to je po ocijeni ovog suda prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP na što tužitelj opravdano upire u žalbi, a čime je osnovano ostvaren i žalbeni razlog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

15. Slijedom navedenog, primjenom članka 369. stavak 1. ZPP i članka 371. ZPP, valjalo je ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje pred drugim sucem, radi čega je odlučeno kao pod točkom I. izreke ove odluke.

16. U ponovljenom postupku, prvostupanjski sud će temeljem članka 8. ZPP odlučiti koje će činjenice uzeti kao dokazane, prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka temeljem čega će dati valjanu ocjenu svih izvedenih dokaza i to obračuna isplaćene invalidske mirovine od 13. siječnja 2020. (list 46 spisa), kao i obračun novčane naknade za tjelesno oštećenje od 13. siječnja 2020. (list 47) za osiguranika MP te će cijeniti nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Željka Lisca od 4. ožujka 2021., odnosno provesti dokaz dopunskim saslušanjem istog vještaka na okolnost eventualno iznijetih prigovora ukoliko stranke budu ustrajale na tome.

17. Kako je sud ukinuo odluku o glavnoj stvari, to je iz tog razloga ukinuo i odluku o troškovima parničnog postupka (članka 166. stavak 3. ZPP), radi čega je odlučeno kao pod točkom II. izreke ove odluke.

U Karlovcu 18. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća:

Vesna Stokrp