Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-673/2024-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Karlovcu u vijeću sastavljenom od sudaca Vesne Stokrp, predsjednice vijeća, Ivane Mašić, članice vijeća i suca izvjestitelja i Vesne Britvec, člana vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja BS, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 2. tužiteljice GS iz [adresa], oboje zastupani po punomoćnici Senki Zuanović, odvjetnici u Zadru, protiv tuženika PS, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćniku Mariu Sokač odvjetniku iz Varaždina, radi utvrđenja ostavinske imovine, odlučujući o žalbi 1. i 2. tužitelja protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, poslovni broj P-1678/2018-66 od 21. svibnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 18. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je 1. tužitelj BS odustao od žalbe protiv presude Općinskog suda u Zadru Stalna služba u Benkovcu, poslovni broj P-1678/2018-66 od 21. svibnja 2024.

II. Prihvaćanjem žalbe 2. tužiteljice ukida se presuda Općinskog suda u Zadru Stalne službe u Benkovcu, poslovni broj P-1678/2018-66 od 21. svibnja 2024., i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak pred drugog suca.

III. Prihvaćanjem žalbe 2. tužiteljice i tuženika ukida se rješenje Općinskog suda u Zadru Stalne službe u Benkovcu, poslovni broj P-1678/2018-66 od 21. svibnja 2024. u točkama II. i III.

IV. O troškovima postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Zadru- Stalna služba u Benkovcu, poslovni broj P-1678/2018-66 od 21. svibnja 2024., presuđeno je:

" Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

Utvrđuje se da u ostavinsku imovinu ostaviteljice ČS rođena B rođene **.**.1966. a preminule **.**.2008. ulazi suvlasnički dio od 29/100 dijela nekretnine oznake čest. 2573 k. o. [katastarska općina] u površini 484 m2, stambena zgrada u površini od 154 m2 i dvorište u površini od 330 m2, nekretnina oznake čest. 2362 k. o. [katastarska općina] pašnjak u površini od 592 m2 za ½ dijela i pravo korištenja grobnog mjesta na Gradskom groblju u Zadru oznaka N.G.E. Polje I red II. 14 i vlasništva grobnice za ½ dijela.

Rješenjem istog suda je riješeno.

„I – Odbija se prigovor presuđene stvari istaknut od strane tuženika.

II - Nalaže se tužiteljima da tuženiku PS nadoknade parnični trošak u iznosu od 4.375,00 EUR u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude. III - U preostalom dijelu za iznos od 3.750,00 EUR zahtjev tužitelja za naknadom parničnog troška odbija se kao neosnovan.“

2. Pravovremeno podnesenom žalbom navedenu presudu prvotno su pobijali 1. i 2. tužitelji u cijelosti zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91,. 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. – dalje ZPP). Žalitelji se u žalbi sadržajno pozivaju na povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP, jer da pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može pobijat, osobito jer je izreka presude proturječna razlozima presude, odnosno razlozi o odlučnim činjenicama su nejasni i proturječni, a ujedno postoji proturječnost između onog što se u razlozima presude navodi i sa stanjem spisa. Pobijaju i odluku o troškovima pa predlažu da sud drugog stupnja žalbu prihvati, ukine pobijanu presudu te da predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje , odnosno podredno da istu preinači na način da usvoji tužbeni zahtjev tužitelja uz naknadu troška parničnog postupka.

3. Tuženik se u odgovoru na žalbu istoj protivi u cijelosti te predlaže odbiti i potvrditi prvostupanjsku presudu.

4. Pravovremeno podnesenom žalbom odluku o troškovima postupka (točka II. i III. rješenja) sadržajno pobija tuženik zbog žalbenih razloga propisanih člankom 353. stavak 1. točka 2. i 3. ZPP. Predlaže da sud drugog stupnja prihvati njegovu žalbu i da preinači odluku o troškovima postupka te da mu dosudi cjelokupan trošak parničnog postupka.

5. Tužitelji nisu podnijeli odgovor na žalbu.

6. Žalba 1. tužitelja i tuženika je osnovana.

7. Prije svega valja navesti daje 1. tužitelj BS podneskom od 17. veljače 2026., odustao od podnesene žalbe protiv pobijane presude, radi čega je ovaj sud temeljem članka 349. ZPP, odlučio kao pod točkom I. izreke ove presude.

8. Člankom 4. stavak 4. Zakona o nasljeđivanju (Narodne Novine 48/03, 163/03, 127/13, 33/15 – dalje ZN) između ostalog je propisano da nasljedno se pravo stječe u trenutku ostaviteljeve smrti, dok je člankom 5. stavak 3. ZN propisano da se ostavina sastoji od svega što je bilo ostaviteljevo u trenutku njegove smrti, osim onoga što se ne može naslijediti zbog svoje pravne naravi ili po zakonu.

9. Člankom 234. stavak 1. ZN propisano je da ako se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe imovina koja nije obuhvaćena tim rješenjem, sud neće ponovno provoditi ostavinsku raspravu, nego će ovu imovinu novim rješenjem rasporediti na temelju prije donesenog rješenja o nasljeđivanju, osim ako se neki od nasljednika odrekao nasljedstva ili svoj nasljedni dio ustupio sunasljedniku.

10. Predmet spora je zahtjev 2. tužiteljice da se utvrdi da u ostavinsku imovinu ostaviteljice ČS ulazi suvlasnički dio od 29/100 dijela nekretnine oznake čest. 2573 k. o. [katastarska općina] u površini 484 m2, stambena zgrada u površini od 154 m2 i dvorište u površini od 330 m2, nekretnina oznake čest. 2362 k. o. [katastarska općina] pašnjak u površini od 592 m2 za ½ dijela i pravo korištenja grobnog mjesta na Gradskom groblju u Zadru oznaka N.G.E. Polje I red II. 14 i vlasništva grobnice za ½ dijela.

11. Prvostupanjski sud u pobijanoj presudi utvrđuje da u slučaju kada tužitelji ističu svoje jednako ili jače pravo nasljeđivanja prema osobi koja drži stvar iz ostavine, a svoje pravo temelji na pravu nasljeđivanja, mogli bi zahtijevati – temeljem nasljeđivanja bračne stečevine svoje majke, utvrđenje svog prava vlasništva i predaju u posjed, odnosno suposjed stvari navedenih u tužbi, a ne ponovno utvrđenje sastava ostavine, odnosno vraćanje stvari u ostavinu, što se ovom tužbom traži. Po utvrđenju prvostupanjskog suda ostavinski postupak je okončan i ostavina se ne može ponovno raspravljati, a što bi podrazumijevalo usvajanje zahtjeva 2.tužiteljice.

12. S naprijed navedenim utvrđenjem se ne slaže ovaj drugostupanjski sud.

13. Ispitujući presudu suda prvog stupnja, kao i postupak koji je prethodio njezinu donošenju, sud drugog stupnja je utvrdio da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP, a na koju povredu određeno ukazuje tužitelj u žalbi, budući da pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati i nema razloga o odlučnim činjenicama te o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku. Činjenično sanje je ostalo pogrešno i nepotpuno utvrđeno.

14. Iz stanja spisa proizlazi da je javni bilježnik mr.sc. Davor Mišković, rješenjem o nasljeđivanju, poslovni broj O-489/2008, UPP/OS-103/2008 od 19. svibnja 2028. (list 19 spisa), utvrdio da ostavinsku imovinu iza smrti pok. ČS, umrle **.**.2008., čine pokretnine (razna novčana potraživanja prema HZMO i raznim bankama), te je nasljednicima na temelju zakona i ustupa proglasio supruga PS (tuženika) za 2/3 dijela te mldb. sina BS (1. tužitelja) za 1/3 dijela, dok je kćer ostaviteljice GS (2. tužiteljica) svoj nasljedni dio ustupila ocu, ovdje tuženiku. Dakle, predmet ostavine temeljem navedenog rješenja o nasljeđivanju su bile samo pokretnine ostaviteljice.

14.1. Nadalje, iz stanja spisa proizlazi i to da je isti javni bilježnik rješenjem, poslovni broj O-489/2008-2, UPP/OS-103/2008-2 od 10. listopada 2017., odbio prijedlog za provođenje postupka radi raspoređivanja naknadno pronađene imovine (one koja je predmet ovog postupka) iza smrti pok. ČS i to po prijedlogu nasljednika 1. i 2. tužitelja (djece ostaviteljice), jer se istom prijedlogu suprug ostaviteljice PS, ovdje tuženik protivio.

15. Naime, po ocijeni ovog suda, a što i žaliteljica ispravno upire u žalbi, u ovoj pravnoj stvari za rješenje spora među strankama odlučne činjenice koje je prvostupanjski sud morao utvrditi pri tome primjenjujući odredbe Zakona o braku i porodičnim odnosima (Narodne novine 11/78, 27/78, 45/89, 51/89, 59/90) i Obiteljskog zakona (Narodne novine 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 – ObZ) koji su bili u snazi u vrijeme trajanja bračne zajednice, od kada do kada je trajala bračna zajednica između tuženika i ostaviteljice ČS, kada je ostaviteljica umrla, jesu li predmetne nekretnine i grobnica stečeni za vrijeme trajanja bračne zajednice i predstavljaju li bračnu stečevinu u smislu članka 5. stavak 3. ZN, ako jesu utvrditi suvlasničke udjele ostaviteljice i tuženika na predmetnim nekretninama i grobnici te je li o toj ostavini odlučeno rješenjem o nasljeđivanju (što nije u konkretnom slučaju) tek po ishodu utvrđenja navedenih činjenica, prvostupanjski sud će odlučiti da li predmetne nekretnine i grobnica ulaze u ostavinu pok. MS.

15.1. Stoga, upravo ona imovina o kojoj nije odlučeno rješenjem o nasljeđivanju, poslovni broj O-489/2008, UPP/OS-103/2008 od 19. svibnja 2008., predstavlja naknadno pronađenu imovinu u smislu članka 234. stavak 1. ZN. Kako se tuženik, kao jedan od zakonskih nasljednika ostaviteljice protivio prijedlogu ostalih nasljednika, ovdje tužitelja da predmetne nekretnine i grobnica predstavljaju naknadno pronađenu imovinu, radi čega je javni bilježnik rješenjem poslovni broj O-489/2008-2, UPP/OS- 103/2008-2 od 10. listopada 2017., odbio prijedlog za provođenje postupka radi raspoređivanja naknadno pronađene imovine, to su po ocijeni ovog suda, tužitelji imali jedini pravni put ostvariti svoje pravo glede utvrđenja da predmetne nekretnine i grobnica ulaze u ostavinu ostaviteljice pok. ČS i to podnošenjem predmetne tužbe. Slijedom navedenog, a što sadržajno žaliteljica i upire u žalbi, pogrešno je utvrđenje prvostupanjskog suda da je ostavinski postupak okončan i da se ostavina više ne može ponovno raspravljati te je nejasno temeljem koje odredbe materijalnog prava prvostupanjski sud izvodi navedeni (pogrešan) zaključak.

16. Kako su izostali valjani razlozi o odlučnim činjenicama za sada se valjanost prvostupanjske presude uopće ne može ispitati to je po ocijeni ovog suda prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP na što 2. tužiteljica opravdano upire u žalbi, a čime je ostvaren i žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

17. Slijedom navedenog, primjenom članka 369. stavak 1. ZPP i članka 371. ZPP, valjalo je ukinuti pobijanu presudu te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje pred drugim sucem, radi čega je odlučeno kao pod točkom II. izreke ove odluke.

18. U ponovljenom postupku, prvostupanjski sud će cijeniti uputu ukazanu ovim rješenjem (točka 15. i 15.1. obrazloženja) te će temeljem članka 8. ZPP odlučiti koje će činjenice uzeti kao dokazane, prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka temeljem čega će dati valjanu ocjenu svih izvedenih dokaza i na osnovu kojih će donijeti novu i na zakonu osnovanu odluku.

19. Kako je sud ukinuo odluku o glavnoj stvari, to je iz tog razloga ukinuo i odluku o troškovima parničnog postupka (točka II. i III. pobijanog rješenja), sukladno članku 166. stavak 3. ZPP, radi čega je odlučeno kao pod točkom III. i IV. izreke ove odluke.

U Karlovcu 18. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća

Vesna Stokrp