REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-390/2024-37

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu Siniši Marinoviću, a po prijedlogu više sudske savjetnice-specijalistice Alme Beganović, u pravnoj stvari tužitelja AČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Klaudiu Čurinu, odvjetniku iz Zagreba, llica 29, protiv tuženika ZAGREBAČKI HOLDING, d.o.o. za održavanje čistoće, putnička agencija, šport, upravljanje objektima i poslovanje nekretninama, OIB: 85584865987, Ulica grada Vukovara 41, 10000 Zagreb, zastupanog po punomoćniku Ivanu Esteru, odvjetniku iz Zagreba, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 13. veljače 2026. u prisutnosti tužitelja osobno, punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 18. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku ZAGREBAČKI HOLDING, d.o.o. za održavanje čistoće, putnička agencija, šport, upravljanje objektima i poslovanje nekretninama da tužitelju AČ isplati iznos od 1.148,19 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 6. srpnja 2022. do isplate, prema stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 1.031,25 EUR zajedno sa zateznim kamatama obračunatim počevši od 18. ožujka 2026. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je radnik zaposlen kod tuženika. Tuženik je 5. srpnja 2022. donio Nalog Klasa: ZGH-11-22-06, UR.BR. 07-03-02-01-22-247, a temeljem članka 86. Kolektivnog ugovora kojim je tužitelju priznao pravo iz radnog odnosa na isplatu solidarne potpore, u skladu s člankom 86. Kolektivnog ugovora, u iznosu od 8.651,00 kn. Iznos od 8.651,00 kn, u skladu s fiksnim tečajem konverzije 7,53450 kuna za jedan euro (toč. I. i II. Odluke o objavi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, „Narodne novine“ br. 85/2022) odgovara iznosu od 1.148,19 EUR. Tuženik nije izvršio ispunjenje novčane obveze temeljem Odluke iz točke II., kojom je tužitelju priznao pravo na isplatu solidarne naknade prema članku 86. Kolektivnog ugovora, niti pak je na bilo koji drugi način došlo do prestanka tuženikove obveze iz citiranog Naloga kojim je tužitelju priznato pravo iz radnog odnosa. Tužitelj se putem punomoćnice SČ, zaposlene u Sindikatu zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske, čiji je tužitelj član, obratio tuženiku u dva navrata, radi izvršenja obveze. Tuženik se oglušio na dostavljene zahtjeve, te se na iste nije ni očitovao, niti je nastavno na iste izvršio svoju obvezu prema tuženiku. Obzirom na to da tuženik nije izvršio svoju obvezu prema tužitelju, tužitelj ustaje tužbom radi ostvarenja svoga novčanog potraživanja iz radnog odnosa, u skladu s odredbom čl. 133. st. 3. Zakona o radu („Narodne novine“ br. 93/2014, 127/2017, 98/2019, 151/2022, 64/2023 – dalje: ZR). Slijedom svega navedenog, tužitelj predlaže da sud, temeljem čl. 86. Kolektivnog ugovora, Naloga plansko-financijskoj službi Klasa: ZGH-11-22-06, UR.BR. 07-03-02-01-22-247 od 5. srpnja 2022. te čl. 9. st. 3. i čl. 133. st. 3. ZR-a, donese presudu kojom će tuženiku naložiti da tužitelju isplati iznos od 1.148,19 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 6. srpnja 2022. do isplate te troškove parničnog postupka sa zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava da je tužitelju šteta uopće nastala te visinu i osnovu takvog potraživanja, sve u svezi s neispunjavanjem formalnih i materijalnih uvjeta potrebnih za odlučivanje o zahtjevu za isplatu solidarne potpore. Neosnovanost tužbenog zahtjeva razvidna je i iz Zahtjeva za isplatu solidarne potpore tužitelja od 6. lipnja 2022. kojoj prileži Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Željka Šimanovića. Tužitelj navedeni Zahtjev i njegove priloge namjerno nije priložio tužbi, jer je tuženiku pristiglo više od 100 identičnih zahtjeva radnika, svi s „nalazom“ vještaka Željka Šimanovića, koji su „izrađeni isti dan, ili u minimalnom razmaku. Neki od tih zahtjeva rezultirali su postupcima pred ovim sudom i temelje se na identičnom Nalazu i mišljenju. Tužitelj nije ispunio formalnopravne uvjete propisane KU i „Tumačenjem Povjerenstva za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu ZGH d.o.o.“ (nadalje: Povjerenstvo). Navedeno iz razloga što tužitelj nije dostavio svu vjerodostojnu dokumentaciju potrebnu za postupanje po zahtjevu za isplatu potpore (čl 86. st. 3. KU i točka 10. Tumačenja Povjerenstva za razdoblje od 01.01. -19.05.2020.). Nije uopće utvrdio, niti dostavio procjenu visine troškova otklanjanja posljedica potresa, već paušalno potražuje maksimalno propisani iznos (čl. 86. st. 3. KU i t. 10. Tumačenja Povjerenstva). Dostavlja nezakonit dokaz-nalaz i mišljenje sudskog vještaka Ž. Šimanovića, uz kojeg su priložene fotografije navodnih posljedica potresa, a čija sanacija sigurno ne iznosi potraživani iznos od 1.148,00 eur. Tuženik se protivi izvedenom (dostavljenom) vještačenju u potpunosti te ukazuje na mogućnost da se radi o falsificiranom nalazu. Osim toga, tužitelj čini zlouporabu prava na način da potražuje maksimalno utvrđeni iznos solidarne potpore, a da pritom ne dostavlja procjenu iznosa navodno potrebne sanacije, nego dostavlja šprancirani (moguće falsificirani) nalaz vještaka. Tuženik smatra ključnim skrenuti pozornost na specifične okolnosti koje ukazuju na nepravilnost i nezakonitost postupanja tužitelja. Naime, tuženik u određenom periodu od 31. siječnja 2024. do 9. veljače 2024. zaprima šest identičnih tužbi i tužbenih zahtjeva koje su Naslovnom sudu podnesene u isto vrijeme, dana 28. siječnja 2024. Te su tužbe identičnog sadržaja kao i predmetna tužba tužitelja, uz koju su tuženik zaprima 6. ožujka 2024. i 20. ožujka 2024. još dvije takve tužbe. Svih devet primjeraka tužbe podnose radnici tuženika i glase na isti tužbeni zahtjev, a koji se temelji na istoj pravnoj i činjeničnoj osnovi (uz izmjenu adresa nekretnina i osobnih podataka tužitelja). Uz svaku tužbu priloženo je sadržajno identično očitovanje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Željka Šimunovića iz Krašića, te se ta očitovanja razlikuju samo i jedino u osobi navedenoj kao naručitelj i podacima o nekretnini za koju je naručena izrada očitovanja. Dakle, svi tužitelji u svojim pojedinačnim tužbenim zahtjevima od dana prilažu sadržajno i formalistički identična očitovanja na kojima temelje svoja potraživanja, a koja izrađuje stalni sudski vještak Željko Šimanović iz Krašića , pri tom mijenjajući samo podatke o osobi i opisu/lokaciji nekretnine (a čak su i „štete“ identične!!). Tako sastavljena priložena očitovanja ne ispunjavaju formalno- materijalne uvjete za odobravanje isplate solidarne potpore, to s obzirom da iz sadržaja nalaza i mišljenja proizlazi opetovano iznošenje općepoznatih činjenica vezanih za potres te paušalno navođenje navodnih oštećenja na nekretninama tužitelja, sve uz povremeno opisivanje predmetne nekretnine, što čini jedinu razliku u sadržaju tih nalaza i mišljenja. Osim toga, niti jedan nalaz i mišljenje priloženo tužbama ne sadrži procjenu štete ili spomen o procijenjenom iznosu iste (što je pretpostavka odobravanja solidarne potpore). Nisu ispunjeni niti formalni niti suštinski uvjeti za odobravanje solidarne potpore tužitelju (prema KU i prema Zaključcima Povjerenstva). Obzirom na sve navedeno, tuženik ističe da tijekom 2022. godine zaprima preko 140 zahtjeva za isplatu solidarne potpore na osnovi članka 86. KU-a, od kojih se 123 zahtjeva temelje upravo na priloženom tzv. 'Elaboratu ovlaštenog sudskog vještaka', odnosno očitovanju Željka Šimanovića. Sva zahtjevima priložena očitovanja sadržajno su identična onim dostavljenim u prilogu zaprimljenih tužbi. Navedeni zahtjevi za isplatu solidarne potpore zaprimljeni su protekom roka od dvije godine od zagrebačkog potresa, odnosno protekom roka dužeg od godinu i pol dana od petrinjskog potresa. S obzirom da nije životno logično da bi radnik podnio zahtjev za ostvarivanje prava na solidarnu potporu za uklanjanje posljedica prirodne nepogode godinu i pol, odnosno dvije godine nakon nastanka iste, logično je zaključiti da su zahtjevi radnika šprancirani, a nalazi i mišljenja vještaka (potencijalno) čak falsificirani (možda je netko krivotvorio očitovanja vještaka!) To s obzirom da se razlikuju samo u pogledu podnositelja zahtjeva za izradu nalaza i mišljenja te podatka o nekretnini, dok su sadržajno identični. Također, mala je vjerojatnost da je vještak u mogućnosti nesporno utvrditi da šteta na nekretnini predstavlja posljedicu potresa od kojeg je prošlo više od godinu i pol dana. Dakle, nije moguće u navedenim okolnostima dokazati kauzalnu vezu između potresa i štete na nekretnini, niti se može sa sigurnošću utvrditi predstavljaju li fotografije oštećenja priložene nalazu i mišljenju vještaka oštećenja upravo na nekretnini za čiju se sanaciju traži solidarna potpora. Tuženik iz tog razloga osporava da bi tužitelju uslijed potresa nastala oštećenja na nekretnini navedena u nalazu i mišljenju vještaka, jer se sumnja da su oštećenja na fotografijama nastala od redovne uporabe nekretnine te ne čini uzročno posljedičnu vezu s potresom. Vjerodostojnost navedenih očitovanja Ž. Šimanovića, osim sadržaja, u pitanje dovode i datumi navedeni kao dani u kojima se provelo izvođenje pregleda pojedinih nekretnina. Tako su primjerice, u tužbama priloženim očitovanjima, dva izvedena na isti dan, dok su druga dva u razmaku par dana. Imajući sve prethodno u vidu, teško da je takvo što rezultat puke slučajnosti. Tuženik osporava visinu i način utvrđenja visine tužbenog zahtjeva. Netočno je izračunat iznos tri prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna 3 mjeseca u gospodarstvu Grada Zagreba, kao što je pogrešno i razdoblje za koje se ista utvrđuje. Naime, tužitelj solidarnu potporu potražuje na bazi iznosa prosjeka tri prosječne mjesečne plaće (u gospodarstvu Grada Zagreba), ali za razdoblje plaće isplaćene u svibnju, lipnju i srpnju 2023. godine – što je pogrešno. Navedeni prosjek se treba računati prema plaćama nakon nastanka štetnog događaja, ili barem u vrijeme koje prethodi Zahtjevu kojega 2022. upućuje tuženiku. Osim načina izračuna, tuženik osporava samu visinu tužbenog zahtjeva. To iz razloga što, sve i da je tužiteljev zahtjev na isplatu naknade od 1.480,00 eur osnovan, iznos navodne sanacije bio bi zasigurno manji od zahtijevanog iznosa solidarne potpore. Navedeno je razvidno iz fotografija 'oštećenja' priloženih osporenom nalazu i mišljenju sudskog vještaka iz kojih je razvidno da sanacija takvih 'oštećenja' sigurno na koncu ne bi iznosila 1.480,00 eur. Ne može se odobravati potpora za štetu u iznosu koji je veći od same štete. Takav zahtjev radnika je protupravan, i osobito suprotan svim načelima obveznog prava, a osobito načelu savjesnosti i poštenja, te stoga predstavlja kršenje obveza i postupanje radnika protivno ugovoru o radu i Kolektivnom ugovoru, osobito članku 86. st. 1., 2. i 3. te članku 104. i 110. Naime, institut solidarne potpore nije istovjetan naknadi štete. Potpora ne pretpostavlja postojanje štetnika (koji bi ovdje bio poslodavac) koji je počinio štetu oštećenika. Ono što pretpostavlja je nastupanje nekog od taksativno nabrojanih događaja i s tim u vezi, dostavu vjerodostojne dokumentacije kojom se takvo što dokazuje i potvrđuje. Dakle, odredbe KU izričito predviđaju nastupanje nekog događaja, a ne štete. Tako nije svaki od nabrojanih događaja nužno i šteta nastala radniku. Primjerice, rođenje djeteta za koje je također predviđena potpora, slijedom kojeg se povećava obim rashoda roditelja radnika, ne može se nazvati štetom kao takvom. Zato se događaji za koje je poslodavac predvidio solidarnu potporu ne mogu nazvati štetom, jer se radi o pravu koje je kolektivno ispregovarano i koje je olakšica radnicima, a nikako ne naknada štete koju bi poslodavac nekako počinio i morao naknaditi. S obzirom da se potporom zapravo pomaže radniku, odgovarajuće je pretpostaviti da se takvom pomoći ne pokriva cjelokupni iznos štete ili novonastalih rashoda. U suprotnom bi poslodavac potencijalno svu svoju dobit trebao uvrstiti u rezervu i čekati zahtjev za isplatu potpore, jer to mogu biti enormni iznosi, naročito ako se radi o velikom broju zaposlenih. Iz tog se razloga odredbom KU točno propisuje koliko poslodavac može maksimalno izdvojiti za nastupanje nekog od događaja. Time se uređuje participiranje poslodavca u nastalim troškovima radnika u određenom postotku. Ne može se očekivati isplata potpore iz sredstava poslodavca uz očigledno zaobilaženje postupanja po propisanim i protumačenim odredbama KU. Kako tužitelj nije dostavio procjenu štete uz tužbu, a koja je kao vjerodostojna dokumentacija uvjet za postupanje, tako nije moguće odrediti postotak participacije poslodavca (ovdje tuženika). A paušalno potraživanje maksimalno propisanog iznosa iz KU je u najmanju ruku zlouporaba prava tužitelja. Nadalje nije jasno u kakvoj vezi je potres u Petrinji na koji se tužitelj poziva, s pravom na solidarnu potporu, kao i navodnom štetom? Tužitelj uz tužbu ne prilaže „Zaključak o proglašenju prirodne nepogode“ od 12. mjeseca 2020., a koji je temeljem „Tumačenja“ Povjerenstva nužni dio vjerodostojne dokumentacije kod isplate solidarne potpore. Osim navedenog, Povjerenstvo je utvrdilo da u slučaju potresa od 22. ožujka 2020. radnici nisu u obvezi dostaviti odluku o proglašenju nepogode, budući je isto općepoznata činjenica. Slijedom toga, tužitelj ne dostavlja takvu dokumentaciju. Iz navedenog proizlazi da je tužitelj pokušao oštećenja nastala Petrinjskim potresima 'provući' pod pozivanje na potres od 22. ožujka 2020. i tako izbjeći obvezu podnošenja potrebne dokumentacije za te potrese. Nadalje, ističe se i prigovor zastare. Naime, zahtjev za solidarnu potporu u biti je akcesoran (zahtjevu s naslova) naknadi štete (zbog potresa) budući iz nje proizlazi. Samim time, nastupom zastare za naknadu štete, nastupila je i zastara za solidarnu potporu. Izvedena tražbina ne može imati duži zastarni rok od osnovne tražbine. Tužitelj zapravo nastoji izbjeći pravne posljedice nastupanja zastare za naknadu štete nastale Petrinjskim potresima, jer se naknada tih šteta mogla sudskim putem zatražiti u roku 3 godine otkad je oštećenik saznao za štetu. Zastarni rok za navedeno istekao je u 12. mjesecu 2023. godine. Na Nalogu za isplatu od 5. srpnja 2022. ne može se temeljiti pravo tužitelja. Nalog nije izvor prava (Odluka o pravima radnika) temeljem kojeg bi radnici osnovali svoja potraživanja, već interni tehnički dokument (koji je u ovom slučaju nezakonit i neosnovan). Predmetni Nalog za isplatu od 5. srpnja 2022., među ostalim je izdan od strane neovlaštene osobe (osoba) i time nezakonit i nevaljan, a potencijalno i falsificiran. To iz razloga što je Nalog za isplatu „izdan“ nakon centralizacije provedene 26. svibnja 2022. u društvu tuženika, a slijedom koje u Podružnici više ne postoji Ured voditelja kao i radna mjesta unutar istoga (Pomoćnik voditelja) kao i stručne službe (ljudski resursi financije, itd.) Naime, Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13. svibnja 2022. (osobito čl. 76., čl. 102.) ukinuta je navedena org. jedinica i radna mjesta u Podružnici Zagrebparking (i svim ostalim podružnicama), a ti poslovi su centralizirani u Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima. Takve naloge jedino je bio ovlašten izdati Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima (cijelog tuženika). Tako je bilo koji nalog izdan od strane podružnice Zagreb parking ili bilo koje druge nevaljan i nezakonit. Također, bitno je ukazati da je „Nalog“ ovjerio radnik FČ, koji je prethodno utvrđen kolektivnim viškom (upravo jer mu je ukinuto radno mjesto pomoćnika Voditelja podružnice, pa kako je onda nakon toga mogao „ovjeriti“ Nalog). To je razvidno iz postupka savjetovanja Kolektivnog viška prema čl. 127. ZOR-a,. i tamo Završnog očitovanja tuženika 8. travnja 2022. i uz to dostavljenog Priloga (na str. 33. pod brojem 54. naveden je FČ kao višak). Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže Naslovnom sudu tužbu odbiti te naložiti tužitelju naknadu parničnog troška sastava odgovora na tužbu tuženika.

3. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u uvid u Nalog plansko-financijskoj službi, KLASA: ZGH-11-22-06, UR.BR. 07-03-02-01-22-247 od 5. srpnja 2022. (str. 6 spisa), Djelomični povijesni izvadak iz sudskog registra (str. 7-33 spisa), Zahtjev za isplatu solidarne potpore zbog elementarne nepogode za članove sindikata PPDIV-a od 25. siječnja 202. (str. 34-36 spisa), Zahtjev za isplatu solidarne potpore podredno opomenu pred tužbu od 22. veljače 2024. (str. 38-39 spisa), Kolektivni ugovor za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. od 8. veljače 2023. (str. 59- 107 spisa), izvode iz Zaključaka Povjerenstva za tumačenje odredbi i praćenje primjene KU (str. 109-115 spisa), Dopis o savjetovanju sukladno čl. 127. Zakona o radu, KLASA: ZGH-11-22-231, URBROJ: 01-10-01-22-33 (str. 116-176 spisa), Pravilnik o izmjenama Pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o. (str. 177- 190 spisa), Odluku od 13. svibnja 2022. (str. 191-202 spisa), Zahtjev tužitelja za isplatom solidarne potpore od 6. lipnja 2022 (str. 205 spisa), Očitovanje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Željka Šimanovića o stanju obiteljske kuće za tužitelja od 3. lipnja 2022. (str. 207-213 spisa), podatke Grada Zagreba, Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje od 13. prosinca 2024. o prosječnoj mjesečnoj bruto i neto plaći (str. 250-252 spisa), saslušani su svjedoci SČ (str.34-355 spisa), AČH (str.355- 357) spisa te saslušanje tužitelja (str.375-376) spisa.

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

5. Među strankama nije sporno da je tužitelj radnik tuženika te da je 5. srpnja 2022. od strane MČ izdan Nalog plansko-financijskoj službi, KLASA: ZGH- 11-22-06, UR.BR. 07-03-02-01-22-247 za isplatu solidarne potpore.

6. Sporna je osnova i visina potraživanja tužitelja odnosno da li su ispunjeni formalni i materijalni uvjeti potrebni za odobravanje zahtjeva na isplatu solidarne potpore radi otklanjanja posljedica elementarne nepogode. Sporna je i valjanost odluke i to Naloga plansko-financijskoj službi, KLASA: ZGH-11-22-06, UR.BR. 07-03-02-01- 22-247 za isplatu solidarne potpore.

7. Čl. 192. st.1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14, 127/17 –dalje: ZR) propisano je da se kolektivnim ugovorom uređuju prava i obveze stranaka koje su sklopile taj ugovor, a može sadržavati i pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnih odnosa, pitanja socijalnog osiguranja te druga pitanja iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom.

8. Čl. 86. st. 1. Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. iz prosinca 2019. (dalje u tekstu: KU-a) propisano je da radnik ili njegova obitelj, koja dokaže da je nositelj troška, ostvaruje pravo na solidarnu potporu u neto iznosu otklanjanja posljedica elementarne nepogode u visini jedne prosječne mjesečne plaće. Pod pojmom prosječna mjesečna plaća podrazumijeva se prosječna mjesečna plaća isplaćena u gospodarstvu Grada Zagreba u prethodna tri mjeseca (čl. 86. st. 2. KU-a).

9. Iz Naloga plansko-financijskoj službi, KLASA: ZGH-11-22-06, UR.BR. 07-03- 02-01-22-247 od 5. srpnja 2022. sud je utvrdio da je tuženikov voditelj podružnice Zagrebparkinga MČ izdao nalog plansko-financijskoj službi da se radniku AČ, ovdje tužitelju, sukladno čl. 86. Kolektivnog ugovora izvrši isplata solidarne potpore zbog otklanjanja posljedica elementarne nepogode uzrokovane potresom na području Grada Zagreba, koja je proglašena Zaključkom gradonačelnika Grada Zagreba objavljenom u Službenom glasilu Grada Zagreba (7/20 od 30. ožujka 2020.) i potresa koji se dogodio 29. prosinca 2020. na području grada Petrinje, u iznosu od 8.651,00 kn. Navedeni nalog potpisan je i pečatiran od strane voditelja podružnice MČ. Nadalje, također je navedeno da je navedeni nalog izradio Ozren Praunsperger-referent kadrovskih i općih poslova, da je nalog pregledala OČ, dipl. iur.- rukovoditeljica Službe kadrovskih i općih poslova te da je nalog ovjerio FČ, univ.spec.oec. -pomoćnik voditelja Podružnice za financije, pravne poslove i analizu poslovanja.

10. Iz Djelomičnog povijesnog izvatka iz sudskog registra sud je utvrdio da je MČ ovlaštena osoba da u poslovanju podružnice zastupa osnivača kao i da zastupa osnivača u podružnici pojedinačno i samostalno od 7. veljače 2022. do 30. studenog 2023.

11. Uvidom u Očitovanje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Željka Šimanovića od 3. lipnja 2022. o stanju obiteljske kuće [adresa] nakon potresa 22. ožujka 2020. i Petrinjskog potresa 28. i 29. prosinca 2020. (list 207 spisa) utvrđeno je da nakon razornog potresa koji se dogodio u Zagrebu 22. ožujka 2020. u ranim jutarnjm satima (6,24 sati) potresanje tla maksimalne magnitude po Richteru 5,5 tijekom dana se nastavilo potresanje tla (cca 30-ak potresa). U 7,01 sati je došlo do sljedećeg značajnijeg potresanja tla (VI stupanj po MSC skali), a četrdesetak minuta kasnije potresanje tla od IV-V stupnja po MSC skali. Građevina koja je predmet ovog nalaza je obiteljska stambena građevina. Nakon navedenih potresanja tla nastala su oštećenja u predmetnoj obiteljskoj kući u vidu pukotina na zidovima i stropu s djelomičnim otpadanjem žbuke. Nakon određenog perioda došlo je do novog potresa 28. prosinca 2020. u 6,28 sati sa epicentrom kod Petrinje maksimalne magnitude po Richteru 5,0. Ovaj potres se na području grada Zagreba osjetio intenzitetom 2,5 -2,8 po Richteru zbog čega su na predmetnom objektu nastala dodatna oštećenja. Sljedećeg dana 29. prosinca 2002. u 12,19 sati zabilježen je razoran potres sa epicentrom 5 km jugozapadno od Petrinje, maksimalne magnitude po Richteru 6,2 stupnjeva, nakon čega je uslijedilo mnoštvo potresa slabijeg intenziteta. Od strane ekipe za brze preglede građevina oštećenih uslijed potresa nije obavljen pregled građevine obzirom nije narušena mehanička otpornost i stabilnost iste, već su oštećenja manjeg karaktera u vidu manjih zidnih pukotina. Obiteljskoj građevini [adresa], u kojoj živi tužitelj kao naručitelj predmetnog očitovanja potvrđuje se status građevine oštećene uslijed potresa. Slijedom svega navedenog, ustanovljeno je da su uslijed potresa na obiteljskoj kući [adresa] u [adresa] nastala pukotinska oštećenja na zidovima i fasadi, sa djelomičnim otpadanjem žbuke i ista ne predstavljaju opasnost po mehaničku otpornost i stabilnost građevine već je potrebno provesti sanaciju nastalih oštećenja kako ne bi došlo do daljnjeg širenja postojećih pukotina.

12. Iz iskaza svjedokinje SČ proizlazi da je zaposlena kao član stručna suradnica Sindikata zaposlenih u poljoprivredi prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi od 2016. godine te ističe da konkretno vezano za zagrebački holding zastupaju članove Zagreb parkinga zato što jedino u toj podružnici imaju članove i organiziranu sindikalnu podružnicu. Pojašnjava da u uobičajenom postupanju djeluju kada im se članovi obrate sa određenim zahtjevima i kada procijene da u takvim slučajevima postoji mogućnost uspjeha, odnosno da je uspjeh u sporu izgledan. Navodi da je tužitelj član sindikata te da se javio sindikatu sa zahtjevom da sindikat djeluje i to m prilikom dostavio je dokumentaciju među kojoj je i nalog za isplatu koju je donio tadašnji voditelj podružnice MČ. Nakon toga sindikat se uključio konkretno ona se uključila te je vodila pisanu korespondenciju sa voditeljem podružnice MČ te razgovore sa gospođom AČH tadašnjom voditeljicom ljudskih potencijala i pravne službe. Ističe da nije sigurna koji je službeni naziv navedene gospođe. Istu poznaje jer je prilikom pregovora o nekim drugim pitanjima vezano za Zagrebački holding potegnuto pitanje isplate solidarnih potpora te je od iste dobila informacije da je došlo do zastoja isplate zbog prevelikog financijskog opterećenja , a uzimajući u obzir dva potresa u Petrinji i Zagrebu. Navodi, da su do određenog trenutka solidarne potpore isplaćivane radnicima i to najviše u Markuševcu i Dubravi koji su imali najviše oštećenja. Nadalje, pojašnjava da se prilikom zastupanja radnika članovi sindikata podnose zahtjev voditelju podružnice i to za sva pitanja radnog prava koja se odnose na radnike kao što su: raspored radnog vremena, raspoređivanje radnika po sektorima za naplatu parkinga, pitanja iz zaštite na radu, isplate materijalnih prava po KU i sl. Nadalje, ističe da sam inicijalni zahtjev u ovom konkretnom slučaju, a i u drugim slučajevima ona i ostali članovi sindikata koji zastupaju radnike nisu podnosili. Pojašnjava da sami radnici u nekom normalnom životnoj radnoj atmosferi uobičajeno se obraćaju sami poslodavcu, a tek ako nešto zapne onda se obraćaju sindikatu. Također ističe u prilog tome da kod Zagreb parkinga djeluje i sindikalni povjerenik koji u takvim slučajevima pomaže radnicima u obraćanju izravno poslodavcu. Tako da je sindikat u ovim slučajevima solidarne potpore krenuo djelovati nakon što su zapele isplate solidarne potpore, odnosno nakon što nije udovoljeno zahtjevu za isplatu solidarne potpore. Nadalje navodi da kao sindikat prate promjene u zastupanju da sindikalni povjerenik također o tome vodi računa, a MČ u trenucima podnošenja zahtjeva radnika kao i zahtjeva sindikata nesporno je bio voditelj podružnice Zagreb parkinga ovlašten za zastupanje. Ne zna do kojeg trenutka je bio ovlaštena osoba za zastupanje, ali pretpostavlja da se isto može vidjeti kroz službene isprave. Navodi da je sastanak koji je spominjala sa gospođom AČH bio 16. ožujka 2023., a na istom su bili prisutni i povjerenici ZČ i A te regionalni povjerenik sindikata TČ i ona osobno. Nadalje ponavljam da je sam sastanak vođen radi svih problema radnika te da se a usput postavilo pitanje i solidarnih potpora. Nadalje navodi da je prije održavanja današnjeg ročišta pogledala bilješku kada je bio datum samog sastanak. Inicijalna tema sastanka bila su sindikalna prava zaštićenih povjerenika. Vezano za znanje o eventualnim izmjenama Pravilnika i izmjeni organizacije rada svjedokinja navodi da je bila upoznata da je u jednom trenutku došlo do reorganizacije unutar Zagrebačkog holdinga obzirom su dobivali zahtjeve za savjetovanja zbog popisa viška radnika koji su trebali dobiti poslovno uvjetovani otkaz. Navodi da je bilo jako puno radnika koji su bili na tom popisu. Ne može sa sigurnošću tvrditi da je uz popise viškova dobila i akte, odnosno Pravilnike. Ističe da zastupaju radnike u 160 firmi te da je uobičajeno da se prilikom slanja dopisa šalju određeni akti i Pravilnici što znači da se radi o velikoj količini dokumentacije. Nije joj poznato koji je razlog bio za višak radnika, ali je uobičajeno da je to ili ukidanje radnih mjesta ili smanjenje broja izvršitelj. Navodi da joj je poznato da su tom prilikom osnovani korporativni servisi, ali ne zna konkretno što to točno znači jer tamo nemaju svoje sindikalne povjerenike ni članove.

13. Iz iskaza svjedokinje AČH proizlazi da kod tuženika radi od 2009., da radi isti opseg poslova, ali da se tijekom vremena naziv radnog mjesta promijenio. Navodi, da je direktorica sektora za upravljanje ljudskim potencijalima, a tada je bila voditeljica službe. U odnosu na zahtjev za solidarnom potporom navodi da su isti nakon potresa u roku od par mjeseci počeli dolaziti, dakle pojašnjava radi se o 2020. godini. U ljeto 2022. zaprimljeno je nekih 70.-tak zahtjeva, a iste su podnijeli radnici Zagrebparkinga i po dokumentaciji bili su identični. Pojašnjava da su se svi temeljili na nalazu i mišljenju EČ. Na poseban upit suda da navede da li ima saznanja da su neki od zahtjeva koji su ranije predani prihvaćeni, svjedokinja navodi da ne, ali ako je toga i bilo da je bilo u manjem broju u Podružnicama. Navodi da je MČ bio voditelj podružnice Zagrebparking. Nadalje navodi da je kroz 2021. i 2022. došlo do reorganizacije posla kod tuženika, odnosno do centralizacije te da su od 26. svibnja 2022. poslovi vezani za ostvarivanja prava radnika prešli na sektor za upravljanje ljudskim potencijalima i Sektor za računovodstvo u pogledu isplate. Poznato joj je da je MČ ostao voditelj podružnice do prosinca 2024. Također navodi da on od reorganizacije nije bio ovlašten za odlučivanje o pravima radnika. Nadalje navodi da ograničenje za zastupanje nije bilo upisano u sudski registar, ali također navodi da se ovo odnosi na ostvarivanje prava radnika koji se ne upisuje u sudski registar već se isto uređuje internim propisima poslodavca. Vezano za ostvarivanje prava, a temeljem zahtjeva AČ nije donesena kakva odluka od strane poslodavca. Na pitanje pun. tužitelja da li je voditelj podružnice mogao dati nalog za isplatu plansko financijskoj službi svjedokinja navodi da je nalog mogao dati jedino sektoru za računovodstvo imajući u vidu reorganizaciju posla tuženika. Ističe da ta plansko financijska služba od reorganizacije ne postoji. Na poseban upit suda da li svjedokinja ima saznanja gdje je tužitelj predao zahtjev za isplatu solidarne potpore, svjedokinja navodi da je Podružnica kao i mjesto za odlučivanje prava radnika po radnijoj organizaciji bila u Šubićevoj, a nakon reorganizacije na Vukovarskoj 41. Navodi da ne zna konkretno gdje je tužitelj fizički predao zahtjev za isplatu solidarne potpore. Navodi da je JČ njena suradnica zaposlena u korporativnom servisu u sektoru za upravljanje ljudskim potencijalima. Svi su zahtjevi u određenom trenutku došli njoj na odlučivanje, ali da ona o njima nije donijela odluku. Navodi radi pojašnjenja da odluke o zahtjevima od strane Sektora nisu donesene, ali su u međuvremenu neki radnici odustali od zahtjeva, a neki su podnijeli tužbe. Od svih zaprimljenih zahtjeva, a radi se o brojci od oko 150 zahtjeva ukupno, svega 10-tak zahtjeva nije na temelju nalaza i mišljenja Željka Šimanovića. Na temu isplata solidarnih potpora surađivala je sa sindikatom PPDIV. Nadalje, navodi da je održan sastanak nakon čega je zaprimila dva dopisa sindikata koji je uputila odgovor da u danom trenutku solidarne potpore se neće ispatiti, a da li će to naknadno bit da to ne zna. Navodi da je od 26. svibnja 2022. sektor za upravljanje ljudskim potencijalima odlučivao o zahtjevima radnika za isplatu solidarne naknade. Nalog za isplatu računovodstvu upućivao je Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima. Nadalje navodi da se nalog za isplatu ne dostavlja radniku, da to po prirodi stvari i poslovanje nije uobičajeno jer ako je zahtjev osnovan nalog se šalje računovodstvu koji onda isplaćuje iznos radniku. Navodi da nakon 26. svibnja 2022. nije postojala plansko financijska služba kod tuženika u podružnici Zagrebparkinga, a nakon navedenog datuma nije postojala niti Služba kadrovskih i općih poslova. Korporativni servisi su mjesto u kojem je objedinjeno sve vezano za odlučivanje o pravima radnika i nalaze se u Vukovarskoj 41. Navodi da se svi akti vezano za poslovanje poslodavca šalju svim sindikatima i navedena reorganizacija prije 2022. poslana je svim sindikatima. Bila je u Povjerenstvu za tumačenje KU i to kada se razgovaralo o dokumentaciji vezano za potrese, odnosno koja dokumentacija je potrebna, a to je bilo negdje nakon Zagrebačkog potresa 2020. Navodi da se o zahtjevu radnika za isplatu solidarne potpore ne donosi nikakva druga odluka osim naloga za isplatu. Ne zna kako je zahtjev za isplatu solidarne potpore došao do Voditelja podružnice i što ne zna zašto je on tu odluku potpisao. Kada odlučuje o pravima radnika s obzirom na vrstu prava donosi nalog ili recimo odluku o mirovanju i to dostavlja radniku. Pojašnjava kada je u pitanju isplata samo se donosi nalog računovodstvu, a kada se radi o konkretnom odlučivanju o nekom pravu radnika donosi se odluka koja se dostavlja radniku. Na pitanje pun. tuženika komu se šalje nalog svjedokinja navodi da se nalog upućuje računovodstvu poslodavca.

14. Tužitelj je u svom iskazu naveo da kod tuženika radi nekih 19 godina. On i ostale kolege radnici su saznali u nekim neformalnim razgovorima da imaju pravo na solidarnu potporu preko kolektivnog ugovora. Tada su masovno počeli predavati zahtjeve za solidarnu potporu. Ne sjeća se tko je njemu konkretno rekao za to, pretpostavlja netko u odjelu, te informacije kolale su među radnicima. Također su došli do saznanja da je njima u upravi svima isplaćena solidarna potpora za potres. Navodi, da je solidarnu potporu tražio zbog Zagrebačkog potresa i nastale štete na njegovom objektu na kući koja se nalazi blizu epicentra. Navodi da je u kući sve popucalo, pri tome misli na stropove i zidove te da je to zahtijevalo dosta sređivanja. Nadalje navodi da je štetu sam sanirao nekih 3-4 mjeseca od potresa i to na način da je sam izvodio radove obzirom da imao određeno znanje od prije jer je radiona građevini. Sam zahtjev za solidarnu potporu preda je negdje u 6. mjesecu 2022. Upravi u Šubićevoj 40 na IV katu urudžbeno. Također se sjeća da je jedan njegov prijatelj s kojim radi predao zahtjev za solidarnom potporom kao i on i na isti način. Poznato mu je da taj prijatelj nije do sada dobio solidarnu potporu te da je na sudu, dok je drugi prijatelj dobio odbijenicu izričito napisano jer se nalazi u drugoj županiji. Nakon nekog vremena kako isplata nije dolazila raspitivao s što je s time, a obzirom mu je poznato kako je već rekao da su u Upravi Zagrebačkog parkinga svi dobili potporu. Kad kaže svi pri tome misli na cjelokupnu Upravu, a kao primjer navodi S, F, M, O. Da su dobili solidarnu potporu sami su mu rekli, a oni su mu u navedenom razdoblju bili šefovi. Kako nije ništa dolazilo novčano vezano za potporu obratio se Sindikatu te je sindikalni povjerenik Z bio kod direktora MČ, a to mu je Z sam rekao, koje mu je direktor MČ rekao da su nalozi potpisani, da su na stolu te da ide isplata u plansku financijsku službu. Kako opet nakon nekog razdoblja isplate nije bilo otišao je na urudžbeni vidjeti što se događa, a tamo je na stolu vidio naloge te mu je gospođa na urudžbenom rekla da je njegov nalog među tim nalozima. Dala mu je da vidi taj nalog i onda je on isti slikao, jer navedeni nalog nije mogao dobiti. Kako opet nakon toga nije bilo isplate, odlučio je podnijeti tužbu. U odnosu na samu nastalu štetu navodi da je mjesec dana prije podnošenja zahtjeva za solidarnom potporom bio vještak Šimunović koji je poslikao nastalu štetu te sukladno Kolektivnom ugovoru izradio elaborat. Navodi daje za tog vještaka čuo od kolega, obzirom je radio elaborate i za ostalih 40-50 ljudi, a kako je čuo i poznato mu je da je vještak radio u Državnom inspektoratu preko puta njegovog radnog mjesta. Navodi da je za popravak na kući potrošio oko 700-800 eura materijala, a što se tiče samih radova radio je par mjeseci i ti radovi su obuhvaćali i micanje namještanje selidbu djece kod djece kat niže i sl. Radi se o kući starije gradnje, njegov otac ju je kupio prije 25 godina, a stara je oko 40 godina, a ako ne i više. Navodi da kuća nema nosive stupove, te to mora pojačavati kada za to osigura financijska sredstva. Kada je predavao zahtjev za solidarnu potporu priložio je zamolbu i elaborat vještaka, a kako je to bilo propisano procedurom. Nije dobio nikakav pisani odgovor od Zagrebačkog holdinga povodom njegova zahtjeva za solidarnom potporom.

15. Sud je prihvatio kao istinit iskaz tužitelja jer je jasan, logičan i uvjerljiv, u skladu je sa dokumentacijom koja prileži spisu, a u bitnim činjenicama suglasan je i sa iskazom svjedokinje SČ, čiji iskaz je također ocijenjen vjerodostojnim jer je logičan i životno uvjerljiv. Iskaz svjedokinje SČH sud je ocijenio djelomično vjerodostojnim i to u dijelu u kojem je utvrđen uobičajeni postupak tuženika prilikom odlučivanja o pravima radnika dok dio iskaza koji se odnosi na osobu ovlaštenu za odlučivanje o pravim radnika sud nije prihvatio jer u suprotnosti sa iskazima svjedoka i tužitelja te izvatkom iz sudskog registra koji prileži spisu.

16. Cijeneći sve navedeno sud je utvrdio da tužitelj stanuje u obiteljskoj kući na adresi [adresa] u [adresa], na kojoj je utvrđeno postojanje oštećenja nastalih uslijed pomaka i deformacija tla uzrokovanih potresima koji su se dogodili na području grada Zagreba 22. ožujka 2020. i na području grada Petrinje 28. i 29. prosinca 2020., te da je sam tuženik Nalogom od 5. srpnja 2022. priznao tužitelju pravo na isplatu solidarne potpore u iznosu od 1.148,19 EUR/8.651,00 kn, slijedom čega tužitelj ima pravo potraživati isplatu navedene potpore radi otklanjanja posljedica elementarne nepogode propisane čl. 86. Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. iz prosinca 2019.

17. Naime, Nalog od 5. srpnja 2022. napisan je na poslovnom papiru tuženika te je potpisan i ovjeren pečatom tuženika od strane ovlaštene osobe MČ, a kako to proizlazi iz Djelomičnog povijesnog izvatka iz sudskog registra. Na navedeno ne utječu navodi svjedokinje AČH prema kojima se ograničenje za zastupanje koje se odnosi na ostvarivanje prava radnika ne upisuje u sudski registar, već da se isto uređuje internim propisima poslodavca. Iz provedenih dokaza, a osobito iskaza tužitelja koji je u skladu s Zahtjevom za isplatu solidarne potpore od 6. lipnja 2022., sud je utvrdio da je tužitelj urudžbirao svoj zahtjev upravi tuženika u Šubićevoj 40 te da su djelatnici tuženika predmetni zahtjev proslijedili upravo MČ, kao osobi ovlaštenoj za zastupanje, dok sama eventualna reorganizacija poslovanja tuženika ne može ići na štetu tužitelja. Tužitelju je od strane ovlaštene osobe priznato pravo na isplatu solidarne potpore zbog otklanjanja posljedica elementarne nepogode uzrokovane potresima na području grada Zagreba i na području grada Petrinje u iznosu od 1.148,19 EUR/8.651,00 kn, a koji iznos predstavlja jednu prosječnu mjesečnu plaću isplaćenu u gospodarstvu Grada Zagreba u prethodna tri mjeseca, sukladno članku 86. stavku 1. i 2. Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. iz prosinca 2019.

18. Pri tome valja navesti i da je iz iskaza svjedokinje AČH sud utvrdio da se u slučaju osnovanosti zahtjeva radnika za ostvarivanjem nekog prava na isplatu ne donosi posebna odluka već jedino nalog, kao u konkretnom slučaju, koji se šalje u računovodstvo radi isplate.

19. Navodi tuženika da je predmetni Nalog "potencijalno falsificiran" sud je ocijenio neosnovanima jer tuženik tijekom postupka nije dokazao da radnik FČ (koji je ovjerio Nalog) u trenutku potpisivanja istog nije više bio zaposlenik tuženika. Činjenica da je tuženik u travnju 2022. započeo proces reorganizacije, pri čemu je određeni broj radnika tuženika utvrđen kolektivnim viškom, ne znači samo po sebi da je predmetnom radniku prestao Ugovor o radu prije 5. srpnja 2022., kada je potpisan predmetni Nalog, a suprotno tuženik nije dokazao.

20. Tuženik tijekom postupka ističe da nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Željka Šimanovića od 3. lipnja 2022. ne predstavlja vjerodostojnu dokumentaciju na temelju koje se može ostvariti pravo na solidarnu potporu, a koju ima u vidu Zaključak Povjerenstva za tumačenje odredbi i praćenje primjene KU-a. Međutim, prema Zaključku Povjerenstva za tumačenje odredbi i praćenje primjene KU-a (list 113 spisa) vjerodostojnu dokumentaciju predstavlja: odluka o proglašenju elementarne nepogode (donosi je župan, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba) i procjena štete ovlaštenog procjenitelja (s potpisom i pečatom jedinice lokalne samouprave) ili drugi vjerodostojni dokument (primjerice, potvrda Hrvatskih strukovnih udruga eksperata i sudskih vještaka potpisne od strane stalnog sudskog vještaka Županijskog suda u Zagrebu). U slučaju potresa od 22. ožujka 2020. radnici nisu obvezni dostaviti odluku o proglašenju prirodne nepogode, budući je isto općepoznata činjenica. Za ostvarivanje prava na isplatu solidarne potpore potrebno je da u slučaju proglašene prirodne nepogode zbog potresa od 22. ožujka 2020., između ostalog, radnik na navedenoj adresi ima prijavljeno prebivalište. Imajući u vidu da Zaključkom Povjerenstva za tumačenje odredbi i praćenje primjene KU-a nije izričito navedeno što se smatra vjerodostojnim dokumentom, već su samo navedeni primjeri vjerodostojnog dokumenta, sud je, a vodeći se smislom navedenog primjera, zaključio da Očitovanje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Željka Šimanovića od 3. lipnja 2022. koji je registriran kod Županijskog suda u Velikoj Gorici, predstavlja vjerodostojni dokument kojeg ima u vidu Zaključak Povjerenstva za tumačenje odredbi i praćenje primjene KU-a. Očitovanjem stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Željka Šimanovića od 3. lipnja 2022. jasno je utvrđena uzročno-posljedična veza između potresa i nastalih pukotinskih oštećenja na zidovima i fasadi, a dio nalaza i mišljenja su i fotografije koje potvrđuju ocjenu vještaka vezanu za predmetnu nekretninu, koje tuženik svojim navodima nije doveo u sumnju, radi čega je sud ocijenio nepotrebnim saslušanje navedenog vještaka kao i provođenje novog građevinskog vještačenja uz očevid na licu mjesta.

21. Valja i istaknuti, a u odnosu na navode tuženika da tužitelj mora dokazati visinu štete kao posljedice potresa za predmetnu nekretninu da bi se dokazao trošak tužitelja, da isto ne predstavlja uvjet za isplatu solidarne potpore propisan čl. 86. Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. iz prosinca 2019. Radi se o jednokratnoj isplati novčanog iznosa ugovorenog kolektivnim ugovorom u unaprijed odredivom iznosu i to kao financijska pomoć radniku radi otklanjanja posljedica elementarne nepogode, a ne o (potpunoj ili djelomičnoj) naknadi štete za koju bi bilo potrebno utvrditi visinu nastale štete. Stoga je sud odbio dokazne prijedloge za dostavu računa za izvršenu soboslikarsku sanaciju kao i prijedlog za priklop spisa koji se vode kod ovog suda.

22. Nadalje, predmetna solidarna potpora odnosi se na potres od 22. ožujka 2020. i 28. i 29. prosinca 2020., a obzirom je tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena je 26. ožujka 2024., sukladno odredbi čl.139. ZR-a, unutar predviđenog zastarnog roka od 5 godina sud je ocijenio neosnovanim istaknuti prigovor zastare.

23. Slijedom svega navedenog sud je utvrdio da je tuženik, na temelju donesenog Naloga plansko-financijskoj službi, KLASA: ZGH-11-22-06, UR.BR. 07-03-02-01-22- 247 od 5. srpnja 2022., dužan isplatiti tužitelju iznos od 8.651,00 kn odnosno 1.148,19 EUR s pripadajućim zateznima kamatama od dana nakon donošenja odluke odnosno od 6. srpnja 2022. do isplate, sukladno čl. 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 156/23 –dalje: ZOO), dok se Odluka o stopi zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 156/22).

24. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP, te su troškovi odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23), a prema vrijednosti tužbenog zahtjeva. Tako je tužitelju valjalo priznati trošak sastava tužbe po Tbr. 7/1 – 75 bodova, trošak zastupanja na ročištu 8. studenog 2024. po Tbr. 9/1 - 75 bodova, trošak zastupanja na ročištu 26. rujna 2025. po Tbr. 9/1 - 75 bodova, trošak zastupanja na ročištu 14. siječnja 2026. po Tbr. 9/1 - 75 bodova, trošak zastupanja na 13. veljače 2026. po Tbr. 9/1 - 75 bodova te trošak pristupa na ročište za objavu presude po Tbr. 9/3 – 37,50 bodova odnosno 412,50 bodova što pomnoženo s vrijednošću boda iznosi 825,00 EUR, a što uz PDV ukupno iznosi 1.031,25 EUR, dok je zahtjev tuženika za naknadom troškova zastupanja valjalo odbiti.

25. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 9. prosinca 2024. nije priznat jer je, na temelju čl. 155. st.1. ZPP-a, ocijenjen nepotrebnim.

26. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP- a, u visini određenoj čl. 29. st. 2. i st. 8. ZOO-a.

27. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 18. ožujka 2026.

Sudac

Siniša Marinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana primitka otpravka ove presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po pun.

2. Tuženiku po pun.