REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok, Turinina 3

Posl.br. R1 Ob-490/2025-15

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

RJEŠENJE

Općinski sud u Novom Zagrebu po sucu toga suda Renati Šrekais kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice ĆČ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa Marina Biondić, odvjetnica u Zagrebu, Radmanovačka ulica 1 i protustranke HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE OIB: 84397956623, 10 000 Zagreb, Ulica Antuna Mihanovića 3, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 18. ožujka 2026. godine,

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je između predlagateljice ĆČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i sada pok. OČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], rođenog **.**.1943.g. a umrlog **.**.2024.g., postojala izvanbračna zajednica koja je trajala od siječnja 1994. do 17.12.2024.g., kao dana smrti pok. OČ, te se predlagateljica ima smatrati njegovim izvanbračnim drugom.

Obrazloženje

1. Predlagateljica ĆČ podnijela je ovom sudu dana 03.07.2025. prijedlog za utvrđenje izvanbračne zajednice između nje i sada pok. OČ. U prijedlogu navodi da je s pok. OČ živjela u izvanbračnoj zajednici od siječnja 1994. g. do smrti pok. OČ dana 17.12.2024. Navodi da je 17.11.1995. prijavila prebivalište kod pok. OČ na adresi [adresa]. Predlaže sudu odnijeti kao što slijedi:

„Utvrđuje se da je između predlagateljice: ĆČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i sada pok. OČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], rođenog **.**.1943.g. a umrlog **.**.2024.g., postojala izvanbračna zajednica koja je trajala od siječnja 1994. do 17.12.2024.g., kao dana smrti pok. OČ, te se predlagateljica ima smatrati njegovim izvanbračnim drugom.

2. U odgovoru na prijedlog protustranka se usprotivila istom istaknuvši da iz dostavljenog izvatka iz matice rođenih za pok. OČ nije razvidno da je brak sklopljen 22.11.1986. g. prestao te da stoga prijedlog predlagateljice predlaže odbiti kao neosnovan jer nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 11. Obiteljskog zakona.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u smrtni list za pok. OČ, izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu i za pok. OČ, uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu i pok. OČ, uvid u rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Jasminke Vrba iz Zagreba broj O-86/2025, UPP-OS-O-6/2025 od 01.09.2025. te je proveden dokaz saslušanjem svjedoka NČ i ŠČ i predlagateljice kao stranke.

4. Uvidom u smrtni list utvrđeno je da je u maticu umrlih matičnog područja Peščenica za godinu 2024. pod rednim brojem 360 upisana činjenica smrti OČ koji je umro **.**.2024. g. u Zagrebu.

5. Uvidom u izvadak iz matice rođenih matičnog [adresa], Bosna i Hercegovina utvrđeno je da je u maticu rođenih za mjesto Seonjaci za godinu 1943. pod rednim brojem 5 upisana činjenica rođenja OČ koji je rođen **.**.1943. g. u [adresa] te da se u naknadnim upisima i bilješkama navodi da se vjenčao **.**.1986. u [adresa] s JČ.

6. Uvidom u smrtni list izdan u matičnom uredu [adresa] utvrđeno je da je u maticu umrlih matičnog područja Krč za godinu 1993. pod rednim brojem 217 upisana činjenica smrti HČ koja je umrla **.**.1993. g. u Novom Marofu.

7. Uvidom u izvadak iz matice rođenih matičnog ureda Medveščak utvrđeno je da je u maticu rođenih matičnog područja Medveščak za godinu 1942. pod rednim brojem 2771 upisana činjenica rođenja predlagateljice ĆČBV koja je rođena **.**.1942. g. u [adresa], dok se u rubrici naknadni upis i bilješke navodi da je sklopila brak **.**.1960. sa SČ i uzela prezime SČ. Potom se navodi da je brak razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zagrebu broj P2-249/1985 od 05.10.1985. Nadalje stoji napomena da se po izjavi u pravnom prometu služi imenom „ ĆČBV“ što je upisano na temelju zapisnika matičara od 06.11.2014.

8. Iz uvjerenja o prebivalištu PU zagrebačke od 08.07.2024. za predlagateljicu je utvrđeno da ista od 17.11.1995. ima prijavljeno prebivalište na adresi [adresa].

9. Iz uvjerenja o prebivalištu PU zagrebačke od 01.09.2025. za pok. OČ proizlazi da je isti imao prijavljeno prebivalište u razdoblju od 18.05.1982. do 17.12.2024. na adresi [adresa].

10. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju v.d. javnog bilježnika Jasminke Vrba iz Zagreba poslovni broj O-86/2025, UPP-OS-O-6/2025 od 01.09.2025. iza pok. OČ rođenog **.**.1943. i umrlog **.**.2024. utvrđeno je da je istim određeno da njegovu ostavinsku imovinu čine nekretnine i pokretnine te da se njegovim nasljednicima temeljem oporuke proglašavaju sin PČ i unuk IČ, a iz obrazloženja istog rješenja proizlazi da su njegovi nasljednici temeljem zakona, izvanbračna supruga ĆČ i kćerka ostavitelja EČ priznale oporuku ostavitelja i nisu tražile nužni dio te da izvanbračna supruga nije tražila bračnu stečevinu.

11. Iz iskaza svjedokinje NČ proizlazi da poznaje predlagateljicu i da je poznavala pok. OČ jer je njihova susjeda od 2000-te godine od kada se doselila u tu zgradu a oni su već tamo stanovali. Kako su se družili i međusobno posjećivali, odlazili na kavu, dobro su se poznavali. Poznato joj je da se njih dvoje nikada nisu vjenčali ali su živjeli zajedno kao muž i žena, ne zna kako su imali raspoređene poslove i financije u domaćinstvu, no nikada nije imala osjećaj da oni nisu muž i žena. Nisu imali zajedničku djecu. OČ je ranije bio u braku, no žena mu je umrla i zna da iz tog braka ima jednog sina. Gospođa je ranije bila u braku i iz toga braka ima jednu kćer. Kćer nije s njima živjela ali ih je često posjećivala. Nikada nije upoznala sina pokojnog OČ. Ne zna od čega je OČ umro i je li bio bolestan odnosno poznato joj je da se predlagateljica o njemu brinula godinu dana prije nego što je smješten u dom jer je obolio od Parkinsonove bolesti te joj je znala pomagati. Jednom prilikom ga je posjetila u domu zajedno s predlagateljicom. Nije mu bila na sprovodu. Ne zna tko je platio niti organizirao taj sprovod. Poznato joj je da je u njihovom stanu bila jedna soba u kojoj su bili kauči i tamo su oni spavali. Kada je OČ završio u domu predlagatlejica bi kod njega odlazila jednom do dva puta na tjedan i nosila bi mu uvijek nešto za jelo što je imala. Od predlagateljice je čula da je stan u [adresa] bio u vlasništvu pok. supruge gsp. OČ kojeg je on onda naslijedio.

12. Svjedokinja ŠČ, kći predlagateljice je iskazala da je majka 1994. upoznala OČ u koje vrijeme je ona već bila razvedena njenog oca te se 195. preselila k njemu u stanu u [adresa]. Taj stan OČ je u većem dijelu naslijedio od svoje pokojne supruge s time da je suvlasnik u ¼ bio njegov rođak kojega su majka i on otkupili pa je stan isključivo glasio na OČ. Tamo je živio sve dok nije otišao u dom godinu dana prije smrti u kojem domu je i umro u 12. mjesecu 2024. Majka se nakon toga morala odjaviti s te adrese jer stan nije pripao njoj nego Bartolovom sinu i unuku po rješenju o nasljeđivanju. OČ je imao sina iz prvog braka i izvanbračnu kćer, a naslijedili su ga taj sin PČ i njegov sin, odnosno unuk IČ. Sve do Bartolove smrti u njegovoj kući na moru ljetne praznike provodili su OČ i predlagateljica, a dolazili su i njen suprug, dijete i ona i to od 1997. do prije tri godine. Njih dvoje nisu bili u braku ali su živjeli kao muž i žena i dobro funkcionirali. Financije su dijelili pola pola, odnosno majka bi uzimala na kreditnu karticu kada su nešto na taj način kupovali, a isto tako je majka kupila većinu pokretnina za kuću na moru. Poslove u kući je obavljala uglavnom majka, posebno zadnjih 10-tak godina kada je OČ obolio od Parkinsonove bolesti. O njemu se isključivo brinula majka koja ga je morala kupati, hraniti. No kako je majka poluslijepa s 82 godine više nije bila sigurna može li ga obrijati pa joj je ona pomagala. Majka bi ga pratila i na liječničke preglede i za sve to vrijeme njegov sin nikada nije došao niti išta pomogao. Nikada nije upoznala Bartolovog sina. Često je dolazila kod majke i OČ i kada je god trebalo nešto pomoć bila došla je. Otprilike godinu dana prije smrti majka se više nije mogla brinuti o njemu pa je smješten u dom. Tada je njegov sin pomogao brzo naći dom, a dom se plaćao od Bartolove mirovine o čemu se brinuo sin. Što se tiče Bartolovog kontakta sa sinom nije bio preveliki pa bi mu OČ tako čestitao rođendan i to kada bi ga majka podsjetila. Sin je došao otprilike godinu dana prije smrti samo da vidi kući i da može isplanirati što će s njom. Dok su bili zdravi njih dvoje su se družili s Bartolovom rodbinom i s majčinom rodbinom i uvijek su zajedno odlazili na razne događaje i zabave. Kada je OČ otišao u dom predlagatlejica ga je posjećivala utorkom te mu je nosila hranu i hranila ga jer je teško gutao. Vikendom su dolazili sin i unuk. Na parti je bila navedena njena majka ali na zadnjem mjestu, misli da je pisalo da je supruga. Majka se 30 godina brinula o OČ, posebno zadnjih 10 g. u bolesti i nakon njegove smrti ostala je na cesti, pa je sreća da je ona imala stan u [adresa] gdje majka sada živi. Međutim, pokojni OČ je ipak bio svjestan da se majka o njemu sve te godine brinula pa joj je prije 20-tak godina darovao kuću u [adresa] kraj Vrbovca i napisao da daruje svojoj supruzi. U ostavinskom postupku majka se dogovorila s njegovim sinom i unukom te su joj s osnove nasljeđivanja isplatili 35.000,00 Eura uz uvjet da odmah iseli iz tog stana. Taj su sporazum postigli za vrijeme ostavinskog postupka na jednom ročištu.

13. Iz iskaza predlagateljice ĆČ proizlazi da je s pok. OČ živjela od 01.04.1994. u njegovom stanu u [adresa], a kada ju je 1995. prijavio rekao joj je "e sada smo se vjenčali". Iako se nikada nisu vjenčali, jer su se tako dogovorili, živjeli su kao muž i žena. On je prije toga već bio dva puta u braku s time da se s prvom ženom razveo, s njom je imao sina PČ, a druga žena HČ je umrla 1993. godine. Od te druge žene naslijedio je stan u [adresa]. Kada su počeli zajedno živjeti već je otišla u mirovinu. Najprije je ona sve financirala, a onda je OČ plaćao režije i dio hrane, a ona je kupovala sve ostalo. Sve su zajedno radili i kupovali. Znala je da OČ ima sina, no njih dvoje se baš nisu družili tako da su oni tri puta bili kod sina u posjeti i sin je bio kod njih tri puta, a inače su se viđali na nekim druženjima. OČ je imao izvanbračnu kćer, no ni s njom se nije družio. Što se tiče njegove ostale rodbine OČ je imao tri brata i tri sestre i lijepo su se s njima družili i posjećivali te je ona i dalje ostala u kontaktu s onima koji su živi. Neko vrijeme se brinula i o njihovoj majci. Odlazili su i kod njegove sestre u Njemačku i Slavoniju. OČ je 2014. obolio od Parkinsonove bolesti i trebao je pomoć jer je teško hodao i počeo se gubiti te se ona cijelo vrijeme o njemu brinula, a znao im je pomoći njegov nećak Ć koji bi ih odvesti do bolnice ili kuda je trebalo.

Kad ona više nije mogla sama brinuti smjestili su OČ u dom kojeg je pronašao njegov sin koji je dobio punomoć na njegovu mirovinu pa je plaćao dom. Tako je onda sin platio i organizirao sprovod o čemu ju nije ništa pitao, a na parti ju je napisao na zadnjem mjestu i to samo kao ĆČ. U ostavinskom postupku koji je vođen iza OČ imala je pravo na nužni dio od 1/6 kao i njegova izvanbračna kćer koju je ona prijavila jer je sin na nju zaboravio. Odlučila se dogovoriti pa ju je sin isplatio u iznosu od 35.000,00 Eura s osnova nužnog dijela kao izvanbračne supruge. S obzirom da ima zdravstvenih problema jer joj zbog žute pjege prijeti da oslijepi potrebna joj je obiteljska imovina iza OČ. Posjećivala ga je dok je bio u domu svaki tjedan sve do njegove smrti kao i za vrijeme dok je bio u bolnici.

14. Sud je prihvatio kao istinite iskaze saslušanih svjedoka jer su životno logični, uvjerljivi i međusobno suglasni te su suglasni i sa iskazom predlagateljice i materijalnim dokazima u spisu.

15. Obiteljski zakon (NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23, dalje: ObZ) u čl. 11. propisuje da se odredbe toga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Izvanbračna zajednica koja ispunjava navedene pretpostavke stvara osobne i imovinske učinke kao i bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

16. Odredbom čl. 22. Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22, dalje: ZOMO) propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji. U st. 3. istog članka propisano je da se pod članom obitelji iz čl. 1 toč. 1 toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je sa osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje 3 godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.

17. Na temelju priležeće dokumentacije i iskaza saslušanih svjedoka sud je utvrdio da su pok. OČ i predlagateljica živjeli u izvanbračnoj zajednici sve do njegove smrti i to od siječnja 1994. do njegove smrti 17.12.2024. i to u njegovu stanu u [adresa], na kojem je predlagateljica imala prijavljeno prebivalište od 17.11.1995. Nadalje je utvrđeno da u tom razdoblju niti predlagateljica niti pok. OČ nisu bili u braku jer je predlagateljica već bila razvedena od bivšeg supruga 05.10.1985., a brak OČ sa suprugom HČ prestao je njezinom smrću 01.04.1993. Nadalje je utvrđeno da iako nisu bili u braku živjeli su kao muž i žena, dijelili poslove, financije, odlazili zajedno na godišnje odmore, družili se s rodbinom i susjedima, a za njihovu zajednicu znao je i Bartolov sin PČ s kojim O nije bio blizak te su se samo povremene međusobno posjećivali. Predlagateljica je isključivo brinula o OČ kada je obolio od Parkinosonove bolesti 10-ak godina prije smrti te je tek godinu dana prije smrti morala OČ smjestiti u dom jer se zbog svog zdravstvenog stanja više nije mogla o njemu brinuti. Kako je sin bio opunomoćen na njegovom tekućem računu on je s istim plaćao dom i financirao troškove sprovoda. U ostavinskom postupku iza pok. OČ priznat joj je kao izvanbračnoj supruzi nužni dio te joj je njegov sin s tog osnova isplatio novčani iznos budući da su sin i unuk pok. OČ oporučno naslijedili svu imovinu.

18. Slijedom svega iznesenog utvrđeno je da su predlagateljica ĆČ i pok. OČ od siječnja 1994. g. do smrti OČ **.**.2024. g. živjeli u izvanbračnoj zajednici budući da su ispunjeni uvjeti iz čl. 22. st. 3. ZOMO jer je predlagateljica živjela u izvanbračnoj zajednici s pok. OČ do njegove smrti u razdoblju duljem od 3 godine.

19. Slijedom iznesenog, na temelju utvrđenog činjeničnog stanja i naprijed citiranih zakonskih odredbi i odluka valjalo je odlučio kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 18. ožujka 2026. godine

Sudac:

Renata Šrekais

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi pisano ovom sudu u roku 15 dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja.

DNA:

1. predlagateljici po punomoćniku

2. protustranci