Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

    Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36

    Poslovni broj: P-29/2024-58

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Velikoj Gorici, po sucu tog suda Marijanu Muži, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja ĆČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Ani Galoši Comisso, odvjetnici iz Zagreba protiv tužene ĆČT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Josipu Klafuriću, odvjetniku iz Velike Gorice, radi utvrđenja, nakon održane glavne i javne rasprave 2. veljače 2026. u prisutnosti punomoćnice tužitelja te tužene i punomoćnika tužene, zaključene u smislu odredbe čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku, 18. ožujka 2026.

    p r e s u d i o  j e

    I. Utvrđuje se da u ostavinsku imovinu iza pokojne OČT OIB: [osobni identifikacijski broj] ne ulazi ¼ dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja se sastoji od k. č. br. [katastarska čestica], izgrađeno zemljište 157 m2, dvorište 385 m2 i gospodarska zgrada. [adresa], 66m2, Velika Gorica.

    II. Nalaže se tuženici da naknadi tužitelju prouzročeni parnični trošak u iznosu od 4.777,58 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude 18. ožujka 2026. pa do isplate, sve u roku 15 dana.

    Obrazloženje

    1. Tužitelj u tužbi navodi da su tužitelj i tuženica brat i sestra, zakonski nasljednici iza svoje majke pok. OČT.

    1.1. Nadalje, tužitelj poziva tuženicu da se spor riješi mirnim putem, kako je predložio u ostavinskom postupku, da tuženoj pripada prizemlje stambene kuće bez garaže s nul prostorijom (označeno kao kuhinja koja je spojena s garažom), a tužitelju cijeli kat stambene kuće i garaža s nusprostorijama (označeno kako kuhinja koja je spojena s garažom).

    1.2. Ostavinski postupka iza pok. OČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] koji se vodi pred Općinskim sudom u Velikoj Gorici pod poslovnim brojem O-1178/2020 je rješenjem od 18. prosinca 2023. prekinut te je tužitelj upućen u pokretanje parnice protiv tužene radi utvrđenja da u ostavinsku masu ne ulazi ¼ dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

    1.3. Također, tužitelj ističe da na predmetnoj nekretnini su pokojni roditelji parničnih stranaka sagradili 1960.-ih stambenu kuću prizemnicu veličine 10 m x 10,5 m, stambene površine oko 100 m² u kojoj su parnične stranke živjele zajedno s roditeljima. Otac SČ je preminuo 1992..

    1.4. U zemljišnim knjigama je nakon smrti oca provedeno da pok. OČ u vlasništvu ima 2/4 idealnog dijela nekretnine, a parnične stranke svaka po ¼ idealnog dijela nekretnine.

    1.5. Kako je pok. OČ imala u vlasništvu 2/4 idealnog dijela cijele nekretnine, sada je upisan Grad Velika Gorica na istoj čestici u ¼ idealnog dijela koji je predmet sudskog spora s Gradom Velika Gorica u kojem ovdje parnične stranke u zajedno traže povrat ¼ idealnog dijela koji je pripadao pok. majci, slijedom čega preostali udio majčinog suvlasništva temeljem odredbe članka 75. Zakona o nasljeđivanju ne ulazi u ostavinsku imovinu.

    1.6. Na navedenu kuću prizemnicu je uz suglasnost i izričit i pristanak svih suvlasnika, tužitelj svojim ulaganjima dogradio i povećao donju etažu sa zadnjih 40 m² stambene površine i sagradio garažu te povisio i dogradio kat na predmetnoj kući tako da je nekretnina izvršenom dogradnjom tužitelja povećana za još jednu etažu dodatne stambene površine od 140 m², tako da predmetna nekretnina, stambena kuća sada nakon izvršenih ulaganja od strane tužitelja ima ukupno 280 m² stambene površine na koji način je tužitelj osobno pridonio da se ukupna imovina poveća.

    1.7. Tužitelj ima visoku stručnu spremu, dipl.oec. zaposlen u Ministarstvu financija u Carini te je cijelo vrijeme imao za tadašnja vremena izuzetno visoka primanja iz kojih je financirao izgradnju konkretno gornje stambene etaže kuće površine 140 m² te povećanje i proširenje prizemlja za dodatnih 40 m² stambene površine i garaže. Tužitelj je uz svoja primanja i prihode još za izgradnju i ulaganja u predmetnu nekretninu posudio i novac od prijatelja i rodbine koji je sam sve uredno vratio.

    1.8. Primanja roditelja stranaka u postupku su bila minimalna, dostatna za osnove potrebe, otac je od 1991. bio u mirovini, a ranije je radio kao trgovac u PPK Zagreb – Slavija sa srednjom stručnom spremom, a majka je NKV radnik u mirovini od 1989., a ranije je radila u trgovini. Sestra tužitelja ima srednju stručnu spremu. Roditelji i sestra nisu imali dodatna primanja, niti su imali bilo kakvu ušteđevinu te nisu mogli sudjelovati financijski u ulaganjima u predmetnoj nekretnini.

    1.9. Otac stranaka u postupku je živio na način da je trošio više nego što je imao te je tužitelj povremeno podmirivao i njegove dugove.

    1.10. Predmetna nekretnina je legalizirana te je 2016. doneseno Rješenje o izvedenom stanju, Klasa-UP/I-361-06/2013-002/8828.

    1.11. Slijedom svega navedenog, nedvojbeno je da je tužitelj osobno, isključivo svojim ulaganjima, radom i davanjima u predmetnu nekretninu pridonio da se ukupna imovina znatno poveća te stoga tužitelj predlaže da se taj dio ostavine koji odgovara vrijednosti za koju se njegovim doprinosom imovina povećala, izdvoji iz ostavinske mase, odnosno imovine koja bi bila predmetom ostavine iza pok. OČT.

    2. Tužena u odgovoru na tužbu navodi da se protivi tužbi, tužbenim navodima i tužbenom zahtjevu, predlaže sudu da tužbu i tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan uz naknadu troškova parničnog postupka tuženoj.

    2.1. Također, tužena predlaže rješenje spora na miran način te predlaže da prizemlje s nusprostorijom (kuhinja uz garažu) pripadne tuženoj, garažni prostor i kotlovnica svaka stranka dobije u suvlasništvo u ½ dijela, a tužitelju da pripadne u vlasništvo kat i tavan (cijelo tavan, tužena prepušta tužitelju kao naknadu za nusprostoriju).

    2.2. Tužena također predlaže rješenje spora na miran način i to isplatom iznosa od 150.000,00 eura za njezin cjelokupan suvlasnički dio nekretnine.

    2.3. Tužena pristaje na etažiranje nekretnine s time da stranke snose troškove etažiranja, svaka po pola u jednake dijelove. Tužena je platila sve troškove legalizacije objekta.

    2.4. U odnosu na navode iz tužbe, tužena ističe da su svi radovi bili izvedeni još dok je pok. otac stranaka bio živ, a svi radovi su se izvodili i financirali zajednički, te da tužitelj nakon smrti pok. oca stranaka, odnosno nakon 1992. nikakve radove nije izvodio na nekretnini.

    2.5. Sukladno svemu navedenome, tužena predlaže sudu da nakon provedenog postupka odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja uz naknadu troškova parničnog postupka.

    3. Tijekom dokaznog postupka, izvršen je uvid u cijeli predmet, u ovosudno rješenje posl.br. O-1178/2020-8 od 18. prosinca 2023. (list 5 spisa), u ovosudno rješenje o nasljeđivanju posl.br. IV-O-301/92 od 2.10.1992. (list 6-7 spisa), pregled zemljišnih knjiga (list 8 spisa), zk izvadak (list 9 spisa), rješenje o izvedenom stanju s priloženim skicama od 7.3.2016. (list 10-18 spisa), rješenje o građevinskoj dozvoli (list 19-20 spisa) uz priložene fotografije stambenog objekta kuća (list 21 -22 spisa), u priloženu dokumentaciju tužitelja (uplatnice o plaćanju režijskih troškova za stambeni objekt na adresi [adresa], te račune o plaćanju troškova za pojedine izvedene građevinske radove na navedenom stambenom objektu uz priložene fotografije stambenog objekta), (list 45-167 spisa), saslušani su kao stranke u postupku ĆČ te ĆČT te u svojstvu svjedoka: DČ, ŠČ, KČ, ŽČ, ĐČ, FČ, SČT, IČ, CČ, UČ, RČ, GČ, JČ, MČ, PČ, ČČ, AČ, proveden je očevid na terenu sa stalnim sudskim vještakom građevinske struke dipl.ing. Jure Galić, izvršen je uvid u procjembeni elaborat procjene vrijednosti izgrađene nekretnine i procjena vrijednosti izvedenih radova sačinjen od strane inženjerski ured Galić d.o.o. po stalnom sudskom vještaku za graditeljstvo i procjenu nekretnina mr.sc. Jure Galić, dipl.ing. građevinarstva (list 205-223 spisa). Sud nije bio u mogućnosti provesti financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku za financije Vatroslavu Zovku, dipl.oec., budući da je navedeni vještak u svom pisanom izvješću o stanju predmeta (list 530-531 spisa) naveo da je vještak uvidom u priležeću dokumentaciju utvrdio da nije u mogućnosti izvršiti zadatak vještačenja jer mu nedostaje odgovarajuća dokumentacija, to jest pregled osobnih primanja – prihoda za tužitelja za 1986., za tuženu pregled prihoda za razdoblje od 1986. do 1991. te za roditelje stranaka u postupku da nedostaju pregledi prihoda za razdoblje od 1986. do 1991., te je na ročištu održanom 2. veljače 2026. punomoćnica tužitelja iskazala da s obzirom na navode navedenog sudskog vještaka da mu nedostaje odgovarajuća dokumentacija, da smatra da se predmetno vještačenje ne može provesti te da stoga odustaje od istog.

    4. Tužba i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti je osnovan.

    5. Uvidom u ovosudno rješenje poslovni broj O-1178/2020-8 od 18. prosinca 2023. (list 5 spisa) utvrđeno je da je navedenim rješenjem određen prekid ostavinskog postupka iza pok. OČT, OIB: [osobni identifikacijski broj], te je određeno da se upućuje nasljednik ĆČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] pokrenuti parnicu protiv nasljednice ĆČT, OIB: [osobni identifikacijski broj] radi utvrđenja da u ostavinsku imovinu ne ulazi ¼ dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se sastoji od k. č. br. [katastarska čestica] izgrađeno zemljište 157 m2, dvorište 385 m² i gospodarska zgrada [adresa]².

    6. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju od 2. listopada 1992. (list 6 spisa), utvrđeno je da iza pok. SČ, rođenog **.**.1936., a umrlog **.**.1992., utvrđeno je da njegovu ostavinsku imovinu sačinjavaju nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u ½ dijela, vanknjižne nekretnine kuća sagrađena na č.k.br. 1608/2 k. o. [katastarska općina] prema građevinskoj dozvoli broj [broj dozvole] od 12. svibnja 1976. veličine 10x10,5m u ½ dijela te temeljem Zakona, njegovim nasljednicima proglašavaju se ĆČ, sin iz [adresa] u ½ dijela te NČ, kćer iz [adresa] u ½ dijela, a OČ, supruzi iz [adresa] pripada pravo doživotnog uživanja na nasljednim dijelovima nasljednika ĆČ i NČ.

    7. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], utvrđeno je da su na čestici k. č. br. [katastarska čestica] izgrađeno zemljište površine 157 m², dvorište površine 385 m² i gospodarska zgrada [adresa]², kao suvlasnici upisani OČ, žena SČ, [adresa] u ¼ dijela, OČ ĆČ (SČ), [adresa] u ¼ dijela, ĆČT (SČ), [adresa] u ¼ dijela, te Grad Velika Gorica, [adresa] u ¼ dijela.

    8. Uvidom u procjembeni elaborat, procjena vrijednosti izgrađene nekretnine i procjena vrijednosti izvedenih radova sačinjen od Inženjerski ured Galić d.o.o. po stalnom sudskom vještaku za graditeljstvo i procjenu nekretnina, mr.sc. Jure Galić, dipl.ing. građevinarstva od 10. studenoga 2024., navedeni vještak dajući sveukupnu rekapitulaciju procijenjenih dijelova nekretnine u sadašnjem trenutku navodi da dio zgrade "stara kuća", površine 437 m² x 655,88 eura/m² iznosi 55.931,18 eura, stara kuća - nusprostorije uz garažu iznosi 29.981,54 eura, stara kuća – dio "garaža" iznosi 14.536,54 eura, kat i neuređeno potkrovlje iznosi 72.741,09 eura što sveukupno iznosi 173.190,35 eura.

    8.1. Nadalje, vještak navodi da prema Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina, iskazivanja procijenjenih vrijednosti provodi se zaokruživanjem (članak 68. točka 5.) pa je konačno procijenjena tržišna vrijednost nekretnine izgrađene na predmetnom zemljištu na dan vrednovanja 173.000,00 eura.

    8.2. Vještak ističe da je mišljenja da ukupna vrijednost predmetne nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na adresi [adresa] iznosi 173.000,00 eura, te da vrijednost dijela kat + potkrovlje zajedno s dijelom garaža otprilike odgovara vrijednosti dijela "stara kuća" s dijelom nusprostorije pored garaže.

    9. Sud nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka mr.sc. Jure Galića, dipl.ing. građevinarstva u cijelosti ocjenjuje kao vjerodostojan i valjan, budući da je isti dan u skladu s pravilima struke te od strane stručne osobe.

    10. Tužitelj ĆČ je iskazao da ostaje u cijelosti kod svih navoda iznesenih u tužbi. Nadalje, iskazuje da je s roditeljima imao dogovor da će proširiti donji dio kuće za 4m kao i da će urediti kat kuće za svoje potrebe stanovanja, budući da je u to vrijeme trebao riješiti svoje stambeno pitanje te je mogao ili kupiti stan koji je bio u društvenom vlasništvu ili ostati živjeti u obiteljskoj kući s time da je trebalo urediti kat kuće kako bi mogao stanovati. Otac i majka su mu rekli da ne odlazi iz kuće, već da si uredi kat kuće za stanovanje te da proširi donju etažu u smislu da ima normalan pristup na kat kuće te da se izradi kotlovnica, veranda i pomoćni wc, a za taj dogovor je znala i njegova sestra. Ističe da je u to vrijeme već bio zaposlen, budući se zaposlio 1984. te je imao dobar posao budući se zaposlio na Carini i primanja su mu bila solidna. Navedeni dogovor između njega i njegovih roditelja bio je početkom 1986., te je nakon toga realizirao stambeni kredit u Zagrebačkoj banci te je novcem tog kredita započeo uređenje donje etaže kuće, te je realizirao kredit u iznosu od 30.000,00 maraka, a isplata je bila u dinarima. Navedeni kredit je iskoristio na način da je banka u gotovini mu isplatila 10% od ukupnog iznosa, a ostatak novca iz kredita je realiziran na način da je banka plaćala dobavljaču za materijal. Zbog inflacije je morao cjelokupan iznos kredita pretvoriti u marke i putem maraka je plaćen građevinski materijal. Nadalje u to vrijeme njegova sestra je imala oko 20 godina starosti te je znala i vidjela da je proširivao prizemlje kuće i da je ulagao u kuću te da je sestra ponekad znala i raditi na miješalici prilikom izvođenja građevinskih radova. Zidarske radove je dogovorio sa svojim ujakom koji se zvao BČ koji je sada pokojni, a sa svim tim su upoznati njegova supruga i kćer koje su žive, te ističe da je uredno plaćao ujaku za njegove izvršene građevinske radove. Tijekom 1988. skinuo je postojeći krov kuće te su podignuti zidovi za kat kuće i nakon toga je vraćen krov kuće, odnosno stavljen novi krov, a budući da su bile dimenzije krova prilikom podizanja kata kuće veće nego ranije. Nadalje, od strine i strica je posudio novac za završnu deku i krov u iznosu od 8.000,00 maraka te im je taj novac osobno vratio. 1988. su prekinuli s izvođenjem radova, da bi 1989. stavio kompletnu novu stolariju na gornji dio kata i na donji dio osim prozora koji gledaju na ulicu, budući da otac nije dao skidati te prozore koji su bili od ranije ugrađeni. Iste godine je i sagradio garažu, a 1990. na katu kuće kompletno je uredio unutarnje zidove, postavio centralno grijanje, postavio parkete, keramičke pločice, uredio kupaonicu i wc kako bi se moglo stanovati na katu kuće te su za Božić iste godine bili postavljeni lusteri i sve je bilo uređeno osim što tada nije bio kupljen namještaj. U isto vrijeme je ocu i majci u prizemlju uredio wc i kupaonicu te im je kupio novu "Šavrićevu" kuhinju tako da je i njima obnovio taj dio prostora za stanovanje. U to vrijeme su bile takozvane "Markovićeve" plaće tako da je imao visoku plaću u iznosu od 2.000,00 do 3.000,00 maraka mjesečno. Morao je i još posuđivati novac u vrijeme kada je uredio kat kuće u razdoblju od svibnja do Božića 1990. kako bi mogao stanovati na katu kuće budući da se trebao ženiti. Tada je posudio novac u iznosu od 25.000,00 maraka od obitelji JČ iz [adresa] koji novac je kasnije vratio, a i punica mu je dala 10.000,00 maraka tijekom 1990. koji novac nije trebao vraćati, a isti je uložio za uređenje kuće. Također, tužitelj ističe da je u razdoblju od 1988. do 1991. uz pomoć kuma HČ koji je bio zaposlen u tadašnjem "Jat"-u kao kopilot, s njim zajedno došao do prihoda na način da su otkrili tržište opreme za djecu te su od Ć uzimali proviziju u gotovini te se radilo o iznosu od 25.000,00 do 30.000,00 maraka godišnje te je taj novac također uložio za uređenje kuće. 1991. je imao svatove te je dobio dosta novaca od svatova i s tim novcem je vraćao dugove, a tijekom 1992. je imao sahranu oca što je također financirao. Nadalje, tijekom 1992. ugradio je novu peć za centralno grijanje te je ugradnja peći sa svim radovima i ugradnjom potrebite elektronike bila oko 6.000,00 do 7.000,00 maraka. 1992. kuća je bila u cijelosti uređena i dovršena tako da nije više bilo potrebe za većim ulaganjima. Njegova sestra neko vrijeme je stanovala kao podstanar te nakon što se udala, vratila se sa suprugom živjeti kod njihove majke u prizemlje kuće. Nadalje, iskazuje da je također financirao u cijelosti sestrinu svadbu te je 2001. razdvojio centralno grijanje u kući, to jest prizemlje od kata na način da je za prizemlje ostala peć centralnog grijanja na lož ulje, a sebi je na katu uredio centralno grijanje na plin te je platio sve potrebne priključke. Naknadno je imao radove žbukanja garaže, izolacije deke od garaže budući je ista bila procurila te je sve to također financirao. Za sva ta njegova ulaganja zna tužena, budući da ona cijelo vrijeme živi na istoj adresi na kojoj i tužitelj i to ona živi u prizemlju kuće, a tužitelj na katu. Kada je ugrađivao plinsko grijanje na katu kuće, odmah je platio da se stavi kutija za dva sata, odnosno cijevi za dvije račve tako da je tužena imala gotov priključak za plin kada se naknadno priključila na grijanje osim što je morala stavit svoj sat, ali nije ništa sufinancirala na priključku plinskog grijanja. Također, ističe da je platio ½ troškova legalizacije kuće, a da su drugu polovinu platili majka i sestra. Također ističe da se na kat kuće uselio u siječnju ili veljači 1991., da je njegova sestra neko vrijeme radila u tadašnjem "Sizu" te nije dobila produljenje ugovora o radu, a kasnije joj je tužitelj pomogao da se zaposli u "Ferimport"-u u Zagrebu 1989.. Navodi da procjenjuje da je uložio najmanje 180.000,00 njemačkih maraka za uređenje i izgradnju kuće.

    11. Tužena ĆČT je iskazala da nije točno kako je tužitelj iskazao da je on sam financirao proširenje etaže kuće – prizemlja, već da su svi sudjelovali, to jest njihovi roditelji, tužitelj i ona. U to vrijeme je radila u tadašnjem "Sizu" 6 mjeseci te je radila 3 mjeseca u zamjeni za porodiljni u Domu zdravlja te je točno da joj je brat pomogao da se zaposli u Ferimportu. Dok je radila u Ferimportu kao komercijalist imala je odličnu plaću, ali se ne sjeća kolika joj je tada bila plaća, svaka 3 m jeseca su dobivali višak na plaći, a to je bilo u visini 3 plaće tako da je iz plaće pomagala prilikom izgradnje prizemlja kuće, a uz to je i fizički pomagala na način da je radila na miješalici, pomagala prilikom šalovanja i slično. Smatra da je ona i njihovi roditelji podjednako financijski ulagali u izgradnju prizemlja kuće te da je tužitelj možda ulagao i više financijski prilikom uređenja i proširenja prizemlja kuće. Nadalje, navodi da je trebalo ranije postojeći dio kuće u obliku slova L srušiti te da se time promijenio vanjski izgled kuće i dimenzije te da je trebalo izgraditi novi dio kuće kako bi tužitelj mogao sebi na katu izgraditi prostor za stanovanje. Nadalje, navodi da iza smrti njihovog oca da je bio ostavinski postupak i da je otac bio suvlasnik u ½ dijela nekretnine, a majka također u ½ dijela nekretnine te da je majka tada izjavila da ona svoje pravo na nasljedstvo po suprugu daje svojoj djeci, to jest tužitelju i tuženoj, svakom u ½ dijela tako da su oni postali suvlasnici svaki u ¼ dijela. Također, navodi da je živjela u istom kućanstvu zajedno s majkom u prizemlju kuće te da od trenutka očeve smrti 1992. da su radovi na kući bili završeni te da je tužitelj tada već stanovao na katu kuće, budući da se uselio na kat kuće prije njegove svadbe 1991. te da mu je otac kupio spavaću sobu. Nadalje, navodi da su priključak za plin platili ona i tužitelj svatko za svoj dio, to jest da je platila Gradskoj plinari kada je podnijela zahtjev za priključak oko 4.000,00 kuna , navodi da s obzirom na protek godina da se sada ne može izjasniti kolika bi bila vrijednost svih izvedenih radova počevši od trenutka rušenja dijela kuće pa sve dok nije sve završeno na kući te da ne zna da li je tužitelj u uređenje i nadogradnju kuće uložio iznos od 180.000,00 DEM, ali da prilikom uređenja i proširenja kuće da im je pomagala rodbina, prijatelji i susjedi te roditelji od prijatelja i kumova.

    12. Svjedok DČ je iskazala da joj je poznato da su gradilište na kojem se nalazi kuća koja je predmet ovog spora kupili roditelji od stranaka u postupku tijekom 1966. te su nakon toga njihovi roditelji počeli s gradnjom kuće prizemnice te su u cijelosti sagradili kuću prizemnicu te je kuća bila uređena za stanovanje. Negdje do 1966. tužitelj je bio u Bjelovaru stanovao kod svoje bake (roditelji od svjedokinje), a nakon toga je došao u [adresa] kada je krenuo u 1. razred osnovne škole, a 1966. se rodila tužena. Također, ističe da joj je poznato da je njihov ujak, odnosno brat svjedokinje BČ radio na njihovoj kući razne poslove te građevinske radove i struju kada je u dvorištu bila postavljena željezna pumpa za vodu. Navodi da je njen brat sagradio kuću negdje 1969. na 1970. kada je napravljeno prizemlje i sagrađeno potkrovlje i postavljeno krovište i u potkrovlju je bio tavan koji nije bio za stanovanje te sve to su financirali roditelji stranaka u postupku. Ističe da je negdje 1989. na 1990. srušena mala kuća te se počela graditi 1990. kuća na kat te su tada svi radili i bili zaposleni, to je st roditelji stranaka kao i tužitelj i tužena , nije joj poznato tko je financirao ulaganje u gradnju kata kuće, ali je vidjela kamion koji je dovozio građevinski materijal (cement, pijesak, željezo) i koji je imao na sebi oznaku "Ferimport" gdje je u to vrijeme radila tužena, a poznato joj je da njihov otac naručivao ciglu iz Turopolja za gradnju kata kuće.

    13. Svjedok ŠČ je iskazao da je pok. SČ bio njegov brat, to jest otac stranaka u postupku, da je s SČ i njegovom suprugom OČ bio u dobrim odnosima, a u dobrim odnosima je i sa ĆČ i ĆČT. Poznato mu je da kada je tužitelj ĆČ odrastao, da je htio kupiti stan u [adresa] u [adresa], a li njegov otac nije bio za to, već je želio da ĆČ ostane živjeti na istoj adresi te je predložio da se nadogradi kat kuće. Poznato mu je da je SČ (otac od ĆČ) tada radio u PPK Velika Gorica i podizao kredit u iznosu od 30.000,00 maraka u protuvrijednosti u tadašnjim dinarima, to je bilo 1986. na 1987. za korist sina ĆČ te je ĆČ preuzeo obvezu plaćanja, a jamci za kredit su bili sin ĆČ i prijatelji s posla. Tijekom 1986. SČ je imao problema s porijeklom imovine kada mu je blokirana kuća te se Grad Velika Gorica zabilježio na dijelu nekretnine. Također, ističe da su otac i majka od ĆČ bili suglasni da ĆČ gradi kat kuće i da su nagovorili ĆČ da ostane ž ivjeti u kući, dodajući da je u to vrijeme ĆČ bio jedini koji je privređivao te da je OČ tada imala malu plaću i nakon što se razboljela, otišla je u mirovinu. Navodi da koliko mu je poznato da pok. SČ i OČ budući su imali tada mala primanja nisu mogli pomoći ĆČ u financiranju i gradnji kata kuće, a gđa. ĆČT je neko vrijeme radila privremene neke poslove, a kasnije ju je ĆČ zaposlio u Ferimportu gdje također nije imala veliku plaću, a koju je trošila za svoje osobne potrebe.

    14. Svjedok KČ je iskazao da poznaje tužitelja ĆČ kojeg je upoznao preko prijatelja LČ, a to je bilo 1988. na 1989. ,da je tada ĆČ rekao da bi gradio kat kuće te da je svjedok tada radio kao šef poslovnice građevinskog materijala "Obnove lištica" sa sjedištem u [adresa], a sada u Širokom Brijegu. ĆČ se tada interesirao za vanjsku stolariju za kuću te se kasnije interesirao i za nabavku i kupovinu ostalog građevinskog materijala potrebnog za gradnju kata kuće te da je ĆČ osobno plaćao sav građevinski materijal, neposredno na blagajni trgovine. Misli da u ondašnje vrijeme je ukupna cijena tog građevinskog materijala bila 50.000,00 do 70.000,00 ondašnjih maraka .

    15. Svjedok ŽČ je iskazao da je u razdoblju od 1986 do 1989. imao obrt " [obrt]" koji se bavio proizvodnjom elektroničkih uređaja za upravljanje kotlovima i plamenicima. ĆČ je upoznao 1989., a upoznao ih je VČ . Nadalje, navodi da je ĆČ gradio kat kuće te mu je 1990. na katu kuće radio centralno grijanje na način da su postavljali cijevi za centralno, radijatore te je spojio cijevi u prizemlju na peć za centralno. 1990. predložio je ĆČ da zamijeni ranije postojeću peć za centralno na drva i ugradi peć na lož ulje za centralno te da je 1990. njegova firma proizvodila plamenike te da je najprije ugradio ĆČ plamenik vlastite proizvodnje za centralno koji je bio preslab te su 1995. zamijenili taj plamenik i ugradili jači istog proizvođača te da mu je ĆČ platio za njegov rad radi ugradnje uređaja na način daje on izdao račun, a O je uplatio novac na žiro račun firme i to prvi dio poslova je bio oko 2.000,00 maraka, a drugi dio poslova oko ugradnje novog uređaja jačeg plamenika i kotla oko 6.000,00 maraka.

    16. Svjedok ĐČ je iskazala da joj je poznato gdje se nalazi kuća u kojoj stanuju ĆČ i ĆČT te joj je poznato da na katu stanuje ĆČ, a u prizemlju kuće ĆČT. Također joj je poznato da je kat kuće građen negdje 1988., da su u gradnji fizički sudjelovali roditelji stranaka u postupku, tužitelj, tužena, ujaka stranaka koji je sada pokojni, to jest od njihove mame brate te je on izvodio većinu građevinskih radova, odnosno sve zidarske radove na kući. Također, njen bivši suprug je rado na kući, a imao je građevinski tvrtku "Izgradnja Biško", bivši suprug se zvao ZČ te je on radio neke poslove na njihovoj nekretnini, primjerice dimnjak na kući, kanalizacijske cijevi, dovode, gradnja kompletne ograde dvorišta s betonskim stupovima, polaganje kocki u dvorištu ispred garaže, a ti radovi su izvođeni 1991. na 1992.

    17. Svjedok TČ je iskazala da kuću u kojoj stanuju stranke u postupku su od temelja gradili njihovi roditelji OČ i SČ, da su negdje 1986. srušili svinjac, kokošinjac i malu zidanu kućicu te su nakon toga napravljene 2 garaže te se u prizemlju proširila kuća za ljetnu kuhinju te se nadogradio kat kuće za stanovanje ĆČ. Navodi da je u to vrijeme ĆČ radio na aerodromu kao carinik ,a ĆČT je bila zaposlena u "Ferimport"-u, te da je tada njihov otac SČ radio u "Slobodi" i da je kuća stavljena pod krov za vrijeme dok su njihovi roditelji bili živi.

    18. Svjedok SČT je iskazala da se već iz djetinjstva sjeća kuće roditelja stranaka u postupku u kojoj je živjela obitelj SČ. Sjeća se kada je ĆČ sebi gradio i podizao kat kuće za stanovanje, ali ne zna koje je to godine bilo. Također zna da je njen otac pomogao ĆČ graditi na kući te zna da je njen otac EČ radio kad se mijenjalo krovište te kada se postavljala deka, te zna da su još neki susjedi iz ulice znali pomagati na kući. Ne sjeća se da li je gđa. ĆČT radila fizičke poslove na kući i da joj o tome njen otac nije ništa govorio, a također se ne sjeća da li su roditelji od ĆČ i ĆČT radili na kući.

    19. Svjedok IČ je iskazala da je s pokojnim SČ radila od 1972. i to SČ je radio kao poslovođa u tadašnjem PPK te je u to vrijeme Josipova zamjenica bila njegova supruga koja je bila zaposlena i radila u voćarni, a nakon toga su radili zajedno u poduzeću Slavija od 1982 do 1987. kada su otišli raditi u voćarnu na Trgu Stjepana Radića, a to je bila voćarna od tadašnje "Slobode". U toj voćarni je radila svjedokinja od 1995., a SČ se 1991. razbolio i tada više nije radio. Navodi da je pok. SČ bio sposoban i dobar poslovođa i da je posao dobro funkcionirao za vrijeme dok je on normalno radio, da je on imao problema s porijeklom imovine te da se u to vrijeme odao alkoholu i tako su nastali njegovi financijski problemi. Tada je imao problema na poslu, dizao je kredite, posuđivao novac i imao financijske probleme.

    20. Svjedok CČ je iskazala da je njen otac BČ pomagao prilikom nadogradnje kuće kod obitelji SČ, da je radio proširenje gornjeg dijela prizemlja kuće te cijeli kat kuće i garaže, to jest da je radio sve građevinske radove koji su se izvodili, a za to ga je plaćao ĆČ, dodajući da je njen otac po zanimanju bio zidar. Navodi da je u dobrim odnosima s tužiteljem i tuženom te ističe da je isključivo ĆČ plaćao njenom ocu za radove koje je njen otac izvodio , a to joj je poznato budući da su joj u razgovoru rekli njen otac i majka. Nadalje, iskazuje da su se radovi na njihovoj kući izvodili nešto prije Domovinskog rata i to da su radovi trajali negdje 1-2 godine. Poznato joj je da je tužitelj u to vrijeme bio zaposlen i radio na carini, ne zna da li je u to vrijeme tužena bila zaposlena , niti joj je poznato da li su roditelji Željkovi i Senkini u to vrijeme bili zaposleni. Nije joj poznato tko je kupovao građevinski materijal i sve ostalo za izgradnju i nadogradnju kuće te ne zna da li je tužitelj podizao kredite, te misli da se tužitelj oženio 1991. Navodi da ne zna točno koliko je ĆČ plaćao njenom ocu za radove koje je njen otac izvodio na njihovoj kući, ali da je vjerojatno dosta plaćao jer su u to vrijeme oni gradili kuću te da je od tog novca njen otac financirao gradnju njihove kuće, navodeći da smatra da je ĆČ svojim novcem plaćao radove njenom ocu.

    21. Svjedok UČ je iskazala da joj je poza to da je njen suprug ĆM radio kod ĆČ električne instalacije na katu kuće, te da joj je poznato da je ĆČ sebi uređivao kat kuće za stanovanje i da je ĆČ platio njenom suprugu za radove koje je izvodio. Navodi da je poznavala roditelje od ĆČ i ĆČT, da misli da je stari kum SČ tada bio na bolovanju, a kuma (Josipova supruga) nije tada bila zaposlena te da misli da je u to vrijeme ĆČT bila zaposlena. Smatra da je ĆČ sam financirao nadogradnju kata kuće budući si je on za sebe uređivao kat kuće.

    22. Svjedok RČ je iskazala da je DČ njena majka koja je neko vrijeme stanovala u kući kod obitelji DČ. Poznato joj je da se nadograđivao kat kuće na kojem stanuje ĆČ sa svojom obitelji te da je njena majka fizički pomagala raditi na kući. Također joj je poznato da je njihov ujak BČ radio građevinske radove na obiteljskoj kući ĆČ, te da je bio samouk i znao raditi sve građevinske radove, ali joj nije poznato tko je BČ za njegove radove plaćao, da li ĆČ ili njegov otac SČ, dodajući da je kat kuće bio sagrađen i useljen 1991. za života SČ.

    23. Svjedok GČ je iskazala da je sa ĆČ prijatelj duže vrijeme, da se s njim druži još od 1987. kada je počela dolaziti kod njega u njegovu obiteljsku kuću, također poznaje i ĆČT te se s njom također razgovarala i družila. Poznato joj je da je ĆČ 1987. dograđivao kat kuće, da je prije toga srušio jedan dio koji je bio ispred tadašnje kuće koja je bila prizemnica, te je u tom dijelu proširio prizemlje i napravio ulaz za katu kuće, a kasnije je nadogradio kat kuće. Također joj je poznato da je ĆČ zaposlen kao carinik te da je u vrijeme kada je dorađivao kuću također radio kao carinik, da je njen suprug pilot i da se sa ĆČ sprijateljio te da su uz pomoć gospodina S iz [adresa] dogovorili poslove uvoza, prodaje školskog pribora tako da je njen suprug kada je kao p ilot letio u Ameriku, iz Amerike je dovozio taj školski pribor te se navedeni školski pribor uz pomoć gospodina D koji je uvozio školski pribor, isti dalje prodavao i od toga poslovnog odnosa profit su imali ĆČ, njen suprug i S. Također, kada je dolazila kod tužitelja ĆČ, vidjela je da je ĆČ s majstorima dograđivao kat kuće te joj je poznato da je tužitelj u to vrijeme ili ranije realizirao kredit, a to joj je poznato jer joj je tužitelj rekao da je realizirao kredit na način da je kredit glasio na njegovog oca jer je otac bio vlasnik kuće, a ĆČ je bio sudužnik i ĆČ je otplaćivao kredit, a to je bilo 1986. na 1987. te misli da je kredit bio na iznos od 20.000,00 maraka.

    24. Svjedok JČ je iskazao da se njegov otac bavio poslovima trgovine te da mu je nadimak bio S, a zvao se Š. Također mu je poznato da je tužitelj odlazio kod njegovog oca i pretpostavlja da se u se tužitelj i njegov otac dobro poznavali. Tužitelj je imao poslovni odnos u vezi prodaje olovaka pod nazivom "Keramik pen" te je ta roba dolazila iz Amerike. Koliko se s jeća, radilo se o ogromnim količinama tih olovaka, a to je bilo u razdoblju od 1987. pa nadalje. Navodi da je ta roba bila legalna i normalno se carinila, da je tu robu njegov otac distribuirao i prodavao po Hrvatskoj ,Srbiji i BiH. Poznato mu je da je tužitelj od 1987. pa nadalje radio si kuću, a to mu je poznato jer je tužitelj o tome stalno pričao s njegovim ocem te mu je poznato da je njegov otac posudio ĆČ novac za gradnju kata kuće te nakon što je njegov otac umro, ĆČ je došao i svjedoku osobno vratio novac koji je posudio od njegovog oca, a otac je umro 1993., dodajući da je taj posao s olovkama bio isplativ, budući da se jako dobro zarađivalo time.

    25. Svjedok MČ je iskazao da je on kao autoprijevoznik kamionom dovozio na gradilište ĆČ građevinski materijal i to ciglu, pijesak, vapno, crijep i sve što je bilo potrebno prilikom gradnje, a to je bilo tijekom 1986. te se sjeća da je u trenutku kada je dovozio građevinski materijal ĆČ, ĆČ tada skinuo postojeći krov s kuće, dodajući da je taj prijevoz naručio ĆČ te da mu je ĆČ platio njegove usluge prijevoza. Također, iskazuje da je dovozio ĆČ s [adresa] iz trgovine građevinskom materijala svu stolariju za kuću (prozore za kat, balkonska vrata), staklenu vunu, lamperiju, a također je ranije dovozio i građevinski materijal njegovom ocu MČ kada je gradio garažu, a kasnije je ĆČ srušio tu garažu, te je on odvozio s gradilišta taj građevinski otpad, te je cjelokupan poslovan odnos dogovarao isključivo sa ĆČ.

    26. Svjedok PČ je iskazala da joj je poznato kada se gradio kat kuće od stranaka u postupku da se kat kuće nadograđivao nakon 1986. te misli da su prilikom nadogradnje kuće financijski pomagali svi, misleći na ĆČ, ĆČT i njihove roditelje. Također joj je poznato da se ĆČ oženio 1991. te da je te godine kat kuće bio pripremljen za useljenje. Nije joj poznato koji su sve majstori radili na njihovoj kući, osim što zna da je od njenog sina krsne kume suprug koji se zove ZČ radio na kući, a bavio se građevinskim radovima i misli da je u to vrijeme imao građevinski obrt. Također poznaje osobu po imenu BČ te zna da je on radio na gradilištu kod obitelji ĆČ, ali ne zna da li je radio kao majstor ili radnik.

    27. Svjedok OM je iskazao da poznaje stranke u ovom postupku, da je sa ĆČ radio na carini, kasnije je upoznao njegovu sestru, dolazio je kod ĆČ kući više puta te mu je poznato da je ĆČ da bi si riješio svoje stambeno pitanje, odlučio nadograditi kuću te sagraditi kat kuće, a prije toga je morao preurediti jedan dio prizemlja, te je sagrađena garaža i to napravljena dupla garaža. Ti radovi su izvođeni u razdoblju od 1980.-ih do 1990. te misli da se ĆČ uselio 1990. na katu kuće. U razdoblju od 1986. do Domovinskog rata, radio je zajedno na Carini u istoj smjeni sa ĆČ. U to vrijeme su imali dobre plaće, a pogotovo u vrijeme K kada su plaće bile enormno visoke. Nadalje, navodi da budući da je u to vrijeme bio fizički u snazi da je pomagao ĆČ kao svom radnom kolegi, a uz to i kumu prilikom izvođenja svih tih radova na gradilištu te da je dolazio na gradilište i SM koji je također bio kolega s carine, ali se ne sjeća je li on radio na gradilištu. Navodi da kada je dolazio na gradilište kod ĆČ, ĆČ je uvijek angažirao tim ljudi koji su radili na gradilištu, dodajući da je najviše radio Željkov ujak Ž, on je bio majstor. Također, iskazuje da je tužena radila u Ferimportu, da je njegova majka također radila u Ferimportu i da je imala malu plaću te da kada se gradila kuća da je tužena uvijek bila prisutna te koliko se sjeća, fizičke poslove su radile samo muške osobe koje je ĆČ angažirao.

    28. Svjedok AČ je iskazao da u vrijeme od 1980.-ih do 1990-ih da odnosi njegovih roditelja i stranaka u postupku nisu bili dobri, da se nisu međusobno razgovarali te da je svjedok u to vrijeme bio dijete te da je imao normalne odnose s tužiteljem i tuženom. Poznato mu je da se ĆČ uselio na kat kuće kada se oženio, a to je bilo 1990-ih godina te koliko mu je poznato, nakon što se tužitelj sa svojom suprug uselio na kat kuće, nakon toga nije bilo značajnijeg ulaganja u navedenu kuću od bilo koga te da koliko mu je poznat, sestra tužitelja ĆČT i njen suprug nisu imali nikakva ulaganja u tu kuću.

    29. Sud iskaze stranaka u postupku, kao i saslušanih svjedoka u cijelosti ocjenjuje kao vjerodostojne i istinite budući da isti imaju neposredna saznanja o bitnim činenicama utvrđivanim u ovom postupku, a njihovi iskazi nisu niti u suprotnosti s provedenim materijalnim dokazima (posebno imajući u vidu procjembeni elaborat procjena vrijednosti izgrađene nekretnine i procjena vrijednosti izvedenih radova, sačinjeno od strane inženjerski ured Galić d.o.o. po stalnom sudskom vještaku za graditeljstvo i procjenu nekretnina mr.sc. Juri Galiću, dipl.ing. građevinarstva).

    30. Tijekom postupka nespornim je utvrđeno da su roditelji stranaka u postupku kupili gradilište i na gradilištu 1960. -ih sagradili stambenu kuću prizemnicu, tadašnjih dimenzija 10mx10,5m. Također, nespornim je utvrđeno da je u razdoblju od 1988. do 1990. da je najprije nadograđivana donja etaža prizemlja kuće tako da je donja etaža povećana, a uz to su sagrađene garaže i nusprostorije, te je izvršena dogradnja kata kuće gdje stanuje tužitelj sa svojom obitelji.

    31. Nadalje, nakon provedenog ostavinskog postupka iza smrti oca stranaka u postupku pok. SČ, u zemljišnim knjigama je provedeno da pok. OČ ima vlasništvo 2/4 idealnog dijela nekretnine, a tužitelj i tužena svaki po ¼ idealnog dijela s time da se na suvlasničkom dijelu pok. OČ od 2/4 idealnog dijela upisao Grad Velika Gorica na navedenoj čestici u ¼ idealnog dijela zbog čega se vodi sudski spor s Gradom Velika Gorica u kojem parnične stranke u ovom postupku zajedno traže povrat ¼ idealnog dijela koji je pripadao pok. majci.

    32. Iz navedenog procjembenog elaborata stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina mr.sc. Jure Galića, dipl.ing. građevinarstva je vidljivo kolika je vrijednost "stare kuće" kao i nusprostorije uz garažu, te kolika je vrijednost stare kuće – dio "garaža", kao i kolika je vrijednost kata i neuređenog potkrovlja, te je u istom navedeno da vrijednost dio zgrade "stara kuća" površine 437 m² x 655,88 eura/m² iznosi 55.931,18 eura, vrijednost stare kuće – nusprostorije uz garažu iznosi 29.981,54 eura, vrijednost stare kuće – dio "garaža" iznosi 14.536,54 eura te vrijednost kata i neuređenog potkrovlja iznosi 72.741,09 eura što sveukupno iznosi 173.190,35 eura. Iz navedenog nedvojbeno proizlazi da su izvršena značajna ulaganja prilikom izgradnje kata kuće budući da kat i neuređeno potkrovlje ima veću vrijednost nego stara kuća, iz čega proizlazi da se ukupna imovina znatno povećala, a budući da se donja etaža (prizemlje kuće) povećalo za 40 m² stambene površine te je još sagrađena garaža te je povišen i dograđen kat na predmetnoj kući tako da je navedena nekretnina izvršenom dogradnjom povećana za još jednu etažu dodatne stambene površine od 140 m² tako da ista ima sada ukupno 280 m² stambene površine.

    33. Također, imajući u vidu provedene dokaze, a posebno iskaz saslušanog svjedoka ŠČ, kao i iskaz tužitelja, nedvojbeno je utvrđeno da je tužitelj imao namjeru kupiti stan u [adresa] u [adresa], ali je njegov otac želio da ostane živjeti u obiteljskoj kući te mu je predložio da nadograde kat kuće kako bi tužitelj ostao živjeti na katu kuće, a s čime je bila upoznata i tužiteljeva majka, kao i sestra iz čega proizlazi da je tužitelj sebi gradio kat kuće za stanovanje, izričito uz pristanak i sug lasnost svih suvlasnika navedene nekretnine.

    34. Nadalje, nespornim je utvrđeno da je tužitelj za vrijeme gradnje kuće kao i nakon toga bio zaposlen u Ministarstvu financija, kao carinik te da je cijelo vrijeme imao za tadašnje prilike dosta visoka primanja tako da je mogao financirati izgradnju i nadogradnju kata kuće, kao i renovaciju i proširenje prizemlja kuće i izgradnju dviju garaža s nusprostorijama, dok su primanja roditelja stranaka u postupku bila znatno niža, dostatna za njihove osnove životne potrebe, a također i tužena je u to vrijeme bila zaposlena sa srednjom stručnom spremom te je radila neko vrijeme kao trgovac u PPK Zagreb – Slavija, a kasnije u Ferimportu te joj je bila dosta niža plaća u odnosu na plaću tužitelja.

    35. Iz iskaza pojedinih saslušanih svjedoka i to ŠČ, DM, ŠM, SČT, KM, UČ, MČ, OM, nedvojbeno proizlazi da je tužitelj ĆČ isključivo svojim osobnim ulaganjima i radom pridonio da se ukupna imovina predmetne nekretnine znatno povećala tako da ima znatno veću vrijednost nego ranije te da se također značajno i promijenio izgled navedene nekretnine u odnosu na stanje u kakvom je nekretnina bila ranije, prije nego što je tužitelj izvršio ulaganja u predmetnu nekretninu . Također, iz navedenih iskaza, a posebno iskaza KM koja ima neposredna saznanja o bitnim činjenicama utvrđivanim u ovom postupku proizlazi da je njen otac BČ radio sve građevinske radove na predmetnoj kući budući da je bio po zanimanju zidar te da ga je za sve to plaćao tužitelj ĆČ. Dakle, nedvojbeno je utvrđeno da je tužitelj osobno financirao proširenje i povećanje donje etaže, kao i gradnju kata kuće te gradnju garaža i nusprostorija, te je na taj način tužitelj doprinio da se ukupna imovina predmetne nekretnine znatno povećala.

    36. Također, tijekom postupka nedvojbeno je utvrđeno da roditelji stranaka u postupku, a niti tužena nisu imali s obzirom na svoje osobne prihode koje su u to vrijeme ostvarivali dovoljno novčanih sredstava da bi mogli financirati proširenje i nadogradnju predmetne nekretnine, budući da tijekom postupka tužena nije dostavila u spis valjane dokaze kojima bi potkrijepila svoje navode da su u financiranju proširenja prizemlja kuće, te izgradnji garaži i nusprostorija, te kata kuće sudjelovali kako tužitelj, tako i tužena te njihovi roditelji.

    37. Temeljem odredbe članka 75. stavak 1. Zakona o nasljeđivanju (NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19), je propisano da neovisno o svome nasljednom pravu, ostaviteljev potomak koji je s ostaviteljem živio u zajednici te je svojim radom ili davanjima pridonio da se njegova imovina poveća, časom njegove smrt istječe pravo na onoliki dio ostavine koji odgovara vrijednosti za koju se njegovim doprinosom imovina povećala, dok su živjeli u zajednici. Stavak 2. navedenog članka propisuje da tako izdvojeni dio ne spada u ostavinu te se ne uzima u račun pri izračunavanju nužnog dijela, niti se uračunava u njegov nasljedni dio.

    38. Dakle, sukladno provedenom postupku, nedvojbeno proizlazi da se imovina odnosno nekretnina koja je predmet ovog spora znatnim financijskim ulaganjem od strane tužitelja znatno povećala, odnosno da je vrijednost navedene imovine znato veća nego ranije, te je prvobitna nekretnina u odnosu na ranije stanje "stara kuća" – prizemnica znatno promijenjena, to jest izmijenjen je u bitnome njen identitet u smislu odredbe članka 21. ZOVO, budući da je i drugačijeg izgleda nego ranije (ranije kuća prizemnica, a sada kuća katnica) sa znatno većom stambenom površinom, a što je nedvojbeno utvrđeno prema procjeni vrijednosti izvedenih radova sačinjeno od strane Inženjerski ured Galić d.o.o. po stalnom sudskom vještaku mr.sc. Juri Galiću .

    39. Također iz provedenog postupka proizlazi da je tužitelj imao suglasnost od ostalih suvlasnika predmetne nekretnine, da će tužitelj na temelju svojeg financijskog ulaganja u predmetnu nekretninu znatno povećati ukupnu imovinu, odnosno vrijednost iste, te sukladno navedenom na temelju svojeg ulaganja u predmetnu nekretninu steći svoje suvlasništvo u većem omjeru.

    40. Sukladno naprijed navedenom te utvrđenim svim bitnim činjenicama i okolnostima tijekom ovog postupka, sud smatra utvrđenim da u ostavinsku imovinu iza pok. OČT ne ulazi ¼ dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se sastoji od k. č. br. [katastarska čestica] izgrađeno zemljište 157 m², dvorište 385 m² i gospodarske zgrade u [adresa]² u [adresa], a kako je to navedeno pod točkom I. izreke ove presude, a s obzirom na utvrđene okolnosti da je tužitelj svojim financiranjem, ulaganjem, te svojim radom doprinio da se ukupna imovina predmetne nekretnine znatno povećala, s obzirom da je tužitelj osobno financirao gradnju kata kuće u cijelosti, garaže 10x6m i nusprostorija 4x9m , te da se po toj osnovi izdvoji iz ostavinske mase, ostavina iz pok. OČT, dio ostavine koji odgovara vrijednosti za koju je tužiteljevim doprinosom vrijednost imovine se povećala u omjeru ¼ dijela u odnosu na cjelokupnu nekretninu upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], te je odlučeno kao pod točkom I. izreke presude, a imajući u vidu odredbu članka 75. stavak 1. Zakona o nasljeđivanju u svezi s člankom 219. stavak 1. ZPP-a.

    41. O troškovima postupka sud je odlučio temeljem odredbe čl. 154. stavak 1. i čl. 155. ZPP-a, te u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i imajući u vidu vrijednost predmeta spora. U skladu s navedenim tužitelju su priznati sljedeći troškovi parničnog postupka i to: sastav tužbe od 18.1.2024. u iznosu od 200,00 eura, sastav podneska od 3.4.2024. u iznosu od 200,00 eura, pristup na ročište 21.5.2024. u iznosu od 200,00 eura, sastav podneska od 2.7.2024. u iznosu od 200,00 eura, pristup na ročište 8.7.2024. u iznosu od 200,00 eura, pristup na ročište 6.9.2024. u iznosu od 200,00 eura, sastav podneska od 30.9.2024. u iznosu od 200,00 eura, pristup na očevid 18.10.2024. u iznosu od 300,00 eura, sastav podneska od 16.12.2024 u iznosu od 200,00 eura, pristup na ročište 15.1.2025. u iznosu od 200,00 eura, sastav podneska 28.1.2025. u iznosu od 200,00 eura, pristup na ročište 24.2.2025. u iznosu od 200,00 eura, pristup na ročište 31.3.2025. u iznosu od 200,00 eura, pristup na ročište 6.6.2025. u iznosu od 200,00 eura, pristup na ročište 5.9.2025. u iznosu od 200,00 eura, sastav podneska od 11.12.2025. u iznosu od 200,00 eura, pristup na ročište 2.2.2026. u iznosu od 200,00 eura što ukupno iznosi 3.500,00 eura uz PDV 25%, odnosno 875,00 eura što ukupno iznosi 4.375,00 eura, pristojba na tužbu u iznosu od 26,55 eura, pristojba na presudu u iznosu od 26,55 eura, trošak građevinskog vještačenja u iznosu od 349,48 eura tako da sveukupni troškovi parničnog postupka iznose 4.777,58 eura, a kako je to odlučeno pod točkom II. izreke presude.

    Velika Gorica, 18. ožujka 2026.

    Sudac

    Marijan Muža

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku 15 dana od dana objave ove presude.

    DNA:

    - pun. tužitelja

    - pun. tužene

    - kal. 20. dana

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.