REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ
STALNA SLUŽBA U IMOTSKOM
P-1401/2024-26
P R E S U D A
Općinski sud u Makarskoj – Stalna služba u Imotskom, po sucu Bori Misiru, u građanskopravnoj stvari tužiteljice ĆŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], koju zastupa pun. Mislava Jonjić Bušić, odvjetnica iz Imotskog, protiv tuženika: 1. Republike Hrvatske (OIB: 52634238587), zastupane po ODO u Splitu, SS u Makarskoj, 2. ĆŠC, 3. NŠ, 4. DŠ, 5. TŠ, 6. GŠ, 7. NŠC, 8. DŠC, 9. TŠC, 10. GŠC, 11. ČŠ pok. HŠ, 12. HŠ pok. HŠ, 13. ŠŠ pok. HŠ, 14. OŠ pok. HŠ, 15. MŠ pok. HŠ, 16. VŠ pok. HŠ, 17. JŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], 18. CŠ ž. Ć, 19. IŠ pok. N, 20. KŠ ž. N, 21. SŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa]. SŠ pok. D (svih onih ad/2 – ad/16, ad/18 – ad/20 i ad/22 odsutnih i nepoznatih boravišta, a zastupa ih privremena zastupnica Matea Burazin Lončar, odvjetnica iz Imotskog), radi utvrđenja i dr., nakon što je dana 6. ožujka 2026. god. zaključio glavnu raspravu, dana 18. ožujka 2026. god.
p r e s u d i o j e
Prihvaća se tužiteljičin zahtjev, koji glasi:
"I Utvrđuje se da je tužiteljica vlasnica i posjednica nekretnina koje je stalni sudski vještak za geodeziju Perica Puljić, 18. veljače 2026.g., označio točkama A-B- C-D-A i identificirao kao: č. zem. [katastarska čestica], zk. tijelo II., zk. u. 1225, k. o. [katastarska općina], površine 486 m² i označio točkama E-F-G-H-E i identificirao kao d. č. zem. [katastarska čestica], zk. u. 1559, k. o. [katastarska općina], površine 100 m². Skica nekretnina čini sastavni dio ove presude. II Ovlaštena je tužiteljica temeljem ove presude i uz ostvarenje ostalih pretpostavki zemljišnoknjižnog prava, ishoditi upis prava vlasništva navedenih nekretnina, na svoje ime, u zemljišnim knjigama nadležnog suda, uz brisanje dosadašnje uknjižbe odnosno brisanje tog prava s imena tuženika i njihovih pravnih predaka i ostalih upisa u C listu, a što su tuženici dužni trpjeti."
Obrazloženje
1. Tužiteljica je u postupku, u bitnome, navela da je u pogledu uparničenih nekretnina, nekretnine istovjetne dijelu kat. č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja u naravi predstavlja dio dvorišta njene kuće i nekretnine istovjetne kat. č. zem. [katastarska čestica] iste k.o. u naravi oranice, naslijedila njenog pok. oca RŠ pok. ČŠ, a kako da je taj njen prednik bio vlasnik promatranih zemljišta, ona/tužiteljica da je na opisanoj osnovi stekla vlasnički posjed i vlasničko pravo nad tim posrednim predmetima spora ove parnice.
1.1.Zahtijevala je donošenje odluke o deklariranju opisanih prava i udjelu njoj ovlasti da postojanje tih prava evidentira u zemljišnoj knjizi.
2. Kako tužena Republika Hrvatska, tako i privremeni zastupnik onih tuženika koji su odsutni i nepoznatih boravišta (onih ad/2 – ad/16, ad/18 – ad/20 i ad/22), osporili su istinitost tužiteljičinih tvrdnji i osnovanost postavljenih zahtjeva.
2.1.Pri tome je Republika Hrvatska iznijela tvrdnju da tužiteljica niti njeni prednici nisu mogli steći pravo nad drugoopisanom nekretninom u izreci ove odluke, jer da se radi o nekretnini koja je u funkciji javnog puta.
3. Ostali tuženici, iako su uredno pozivani pristupati ročištima, ročištima nisu pristupali niti su podnijeli pisane odgovore na tužbu.
4. U dokaznom postupku pročitani su z.k. izvadci za uparničene kat. č. zem., pročitano je ovosudno rješenje o nasljeđivanju O-1629/2018 od 21.5.2018. god., obavljena je radnja uviđaja na lokalitetu položenosti uparničenih nekretnina, pročitan je i pregledan stručni uradak (nalaz i mišljenje, skica i fotosnimci) vještaka Perice Puljića od 18. veljače 2026. god., pročitano je Izvješće tog vještaka o upisanim posjednicima na predmetnim kat. č. zem. koje je vještak priložio opisanom uratku te su u statusu svjedoka saslušani BŠ ud. ČŠ i ČŠC.
5. Nakon analize i ocjene stranačkih raspolaganja i rezultata dokaza izvedenih u postupku, zbog niže izloženih razloga, zauzeto je stajalište da zahtjevi koje je tužiteljica postavila u ovoj parnici imaju kvalitetu pravno osnovanih zahtijevanja.
6. Uviđajem na lokalitetu položenosti nekretnina koje predstavljaju posredne predmete spora ove parnice utvrđeno je da je ona oranična površina koju tvori kat. č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sada uzorana površina, a prema iskazivanju svjedoka saslušanih u parnici, dakle BŠ ud. ČŠ i ČŠC, ta površina uzorana na osnovi iskazane volje ovopostupne tužiteljice.
6.1.Tu istu nekretninu su kroz svo razdoblje u koje upiru sjećanja netom spomenutih svjedoka obrađivali su isključivo tužiteljičini prednici, njen djed ČŠ, potom njen/tužiteljičin otac RŠ "Antiša" Babić, a naposljetku ovopostupna tužiteljica
6.2.Pak, prema katastarskim evidencijskim podatcima promatrana nekretnina još uvijek se zavodi kao posjed prednika tužiteljičinog neposrednog prednika, njenog djeda ČŠ.
7. Dakle, rezultati svih dokaza pribavljenih u ovom postupku istovjetno svjedoče o okolnostima važnim za donošenje zakonite odluke o ne/postojanju tužiteljičinih prava na trenutačno promatranoj nekretnini, jer svjedoče da vlast tužiteljičinih prednika postoji u kontinuitetu makar od početka sedamdesetih godina prošlog stoljeća pa naovamo i da su naposljetku svi pravni učinci tih vlasti pripali ovopostupnoj tužiteljici.
7.1.Imajući to na umu, a sve u okolnostima kada u postupku nije osporena istinitost predmnijeve o poštenju vlasti tužiteljičinih prednika i njene neposredne vlasti na predmetnoj nekretnini, za ovaj sud naprosto nije bilo dvojbe na koji način presuditi o ne/osnovanosti tužiteljičinog zahtjeva u pogledu promatrane nekretnine, nego je puko implementirao određenja st. 3. čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96 – 94/17; dalje ZV) na stranački odnos tužiteljice i ovopostupnih tuženika fizičkih osoba pa je u skladu s rezultatima te primjene i izrekao deklaraciju o postojanju isključivo tužiteljičinih prava na promatranoj kat. č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
8. Još je početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća ona uparničena nekretnina koja je istovjetna dijelu kat. č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila od cestovnog zemljišta ograđena nekretnina, a preinake međe na promatranom lokalitetu na relaciji cestovno zemljište – južnije položena nekretnina/uparničena nekretnina učinjeno je nauštrb uparničene nekretnine.
9. Prethodno izloženo predstavlja bitni dio iskazivanja svjedokinje BŠ ud. ČŠ, iskazivanja temeljenog, kako je ta svjedokinja iskazala, na njenom neposrednom zapažanju tih okolnosti.
10. Sagledavanjem stanja izgrađenosti promatrane javne ceste (naglašavamo: javne ceste podjednako široke u ukupnosti širine asfaltnog cestovnog zastora i zemljišnog pojasa na svim mjestima njenog pružanja na promatranom lokalitetu) utvrđeno je (provjeriti to utvrđenje pregledom fotosnimki koje je sačinio vještak Perica Puljić) da je širina zemljišnog prostora između onog dijela sagledavane ceste i tužiteljičinog ograđenog dvorišnog prostora ne samo podjednaka, nego i kudikamo šira nego li je širina takvog istog prostora koji postoji između ceste i uz cestu, u nizu, izgrađenih građevina drugih vlasnika.
10.1.Pak, hipotetički promatrano za slučaj da se cestovno zemljište, kako to sugerira katastarski plan (vidjeti relevantni dio plana u podlozi vještakove skice), pružalo južnije od mjesta današnje položenosti ceste u prostoru, dakle da je cestu ranije zbiljno tvorila i nekretnina istovjetna uparničenom dijelu kat. č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ta bi cesta "prolazila" kroz davno izgrađenu kuću na nekretnini susjednoj tužiteljičinoj nekretnini.
10.2.Dakle, dokazi koje je sud imao mogućnost izvesti na okolnost vršenja vlasti na promatranom dijelu netom prije označene kat. č. zem., jasno i suglasno svjedoče na okolnost da ta nekretnina/zemljište naprosto nije mogla biti, a kamoli da bi, osim u evidencijskom smislu, predstavljala cestovno zemljište.
10.3.Utoliko je, dakako uz sve kazano imajući na umu i činjenicu da su tužiteljičini prednici poodavno ogradili uparničenu nekretninu od cestovnog zemljišta i to tako čvrsto ogradili da su jasno svakom trećem manifestirali postojanje baš njihove vlasti na toj nekretnini, a da je na tu manifestaciju vlasti izostala ma čija protimba pa i protimba prvopozvanog za takvo što, dakle protimba gospodara promatrane javne ceste, naprosto je morao uslijediti zaključak da su tužiteljičini prednici u tako dugoj kontinuiranoj vlasti nad uparničenom nekretninom da je ta vlast, vlast čije poštenje, bez dokaza o suprotnom, valja predmnijevati, naposljetku rezultirala i zasigurno još prema određenjima par. 1472 AGZ, rezultirala dosjedanjem tužiteljičinih prednika na toj nekretnini.
10.4.Stoga je, opet naglašavamo: u izostanku argumenata protivnih tom zaključku, baš tužiteljicu kojoj su nedvojbeno pripali svi pravni učinci stečeni vršenjem faktične vlasti njenih prednika na predmetnoj nekretnini, dakle i učinci u smislu stjecanja izvanknjižnog vlasničkog prava na toj nekretnini, valjalo u ovoj parnici deklarirati i izvanknjižnom vlasnicom uparničenog dijela 8583/1 k. o. [katastarska općina].
11. Onome tko vlasništvo na nekretnini stekne na originarnoj osnovi, u skladu s određenjima čl. 130. ZV i čl. 15. Zakona o zemljišnim knjigama (NN 63/19 – 127/24), pripada i pravo na upis stečenog prava u zemljišnu knjigu.
11.1.Tužiteljica je, makar je posjede na predmetnim nekretninama stekla na derivativnim osnovama, vlasništva tih nekretnina prema tuženicima, u zemljišnu knjigu upisanim stvarnopravnim ovlaštenicima nad kat.č.zem. koje tvore te nekretnine, stekla je dosjedanjima, dakle, na originarnoj osnovi/ama.
11.2.Stoga i njeni kondemnatorni zahtjevi postavljeni u ovoj parnici, u smislu određenja netom spomenute norme, imaju kvalitete pravno osnovanih zahtijevanja.
12. Dakle, tužiteljičini zahtjevi (deklaratorni i kondemnatorni) postavljeni u ovoj parnici imaju kvalitete pravno osnovanih zahtijevanja.
12.1.Stoga je ta zahtijevanja valjalo prihvatiti i odlučiti kao u izreci.
U Imotskom 18. ožujka 2026. god.
S U D A C:
BORO MISIR
POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15
dana Županijskom sudu, a putem ovog suda.
