REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27,

21000, Split

Poslovni broj: P-1916/2022-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu Tihani Lovrić u pravnoj stvari tužitelja Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Ulica kneza Branimira 1, OIB: 6963144506, zastupan po punomoćniku Krunu Peronji, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika IT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Anti Ćurkoviću, odvjetniku u Splitu, radi zabrane korištenja, predaje u posjed i isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 2. veljače 2026. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja, te punomoćnika tužene, na ročištu za objavu presude dana 18. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"I. Zabranjuje se tuženici OT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], korištenje šumskog zemljišta – nekretnina označenih kao kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], te se istoj nalaže u roku od petnaest dana predati navedene nekretnine u posjed i na gospodarenje tužitelju.

II. Nalaže se tuženici OT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od petnaest dana isplatiti tužitelju HRVATSKE ŠUME d.o.o., Zagreb, Ulica Kneza Branimira 1, OIB: 69693144506, iznos od 444.593,60 kuna sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, koje teku:

- na iznos od 76.385,70 kuna, od 1. siječnja 2016. godine do isplate,

- na iznos od 80.417,34 kuna, od 1. siječnja 2017. godine do isplate,

- na iznos od 75.820,58 kuna, od 1. siječnja 2018. godine do isplate,

- na iznos od 70.656,66 kuna, od 1. siječnja 2019. godine do isplate,

- na iznos od 70.656,66 kuna, od 1. siječnja 2020. godine do isplate,

- na iznos od 70.656,66 kuna, od 1. siječnja 2021. godine do isplate.

III. Nalaže se tuženici OT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od petnaest dana isplatiti tužitelju HRVATSKE ŠUME d.o.o., Zagreb, Ulica Kneza Branimira 1, OIB: 69693144506, parnični trošak zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena."

II Nalaže se tužitelju u roku od 15 dana naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 10.125,00 eura.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj ovom sudu 17. svibnja 2022. navodi kako pravna osoba koja gospodari šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske, sukladno odredbama čl. 14. st. 2. t. a) Zakona o šumama, te da je isti ovlašten i legitimiran zahtijevati naknadu za šumu i šumsko zemljište i njihovo protupravno korištenje, kao i obračunavati visinu naknade, sukladno mjerodavnim odredbama navedenog Zakona. Nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u površini od 993714 m2, kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u površini od 1459504 m2, kat. čest. [katastarska čestica], k o. Bogdanovići, u površini od 254295 m2, kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u površini od 298189 m2, kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u površini od 48708 m2, kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u površini od 1502155 m2, kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u površini od 335531m2, kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u površini od 246076 m2, kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u površini od 2190308 m2, i kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u površini od 4240438 m2, u vlasništvu Republike Hrvatske, da su obuhvaćene su Programima gospodarenja za gospodarsku jedinicu „Biluš“ u razdoblju od 1. siječnja 2009. godine do 1. prosinca 2028. godine, a nekretnina označena kao kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u površini od 2823 m2, u vlasništvu Republike Hrvatske da je obuhvaćena Programom gospodarenja gospodarskom jedinicom „Biluš“ u razdoblju od 1. siječnja 2019. godine do 1. prosinca 2028. godine. Tuženik da je bez valjane pravne osnove u razdoblju od 2015. godine do 2020. godine koristio predmetne nekretnine kao šumsko zemljište u označenoj površini, za što tužitelju nije platio odgovarajuću naknadu. Naknada da iznosi 444.593,60 kn, a obračun da je izvršen sukladno odredbama čl. 16. Pravilnika o utvrđivanju naknade za šumu i šumsko zemljište. Navedena visina da odgovara visini zakupnine koju bi tuženik platio za slučaj da je s tužiteljem sklopio ugovor o zakupu, a ista se izračunava na način prikazan u obračunu naknade od 13. svibnja 2021. godine koji tužitelj prilaže. Tužitelj da je pozvao tuženika 13. svibnja 2021. godine da istom isplati naknadu za bespravno korištenje šumskog zemljišta te mu je dostavio obračun visine naknade, a isti dopis tuženik je zaprimio 19. svibnja 2021. godine. Nakon zaprimanja obračuna naknade, tuženik da nije osporio korištenje šumskog zemljišta niti mu je tužitelju platio traženu naknadu na koju tužitelj ima pravo od tuženika, kao nesavjesnog stjecatelja, zahtijevati pripadajuće zatezne kamate koje teku od dana stjecanja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tužena ističe da bi tužbeni zahtjev bio neosnovan. Smatra kako Hrvatske šume nisu vlasnici predmetnog zemljišta pa ni ne mogu podizati vlasničke tužbe radi naknade korištenja zemljišta. Navodi kako je još 2015. Republika Hrvatska preko ministarstva poljoprivrede pozvala poljoprivrednike da upiše u sustav Arkod državno poljoprivredno zemljište koje koristi, dakle da im je država dala na korištenje svoje zemljište. Tužitelj da je tek od 2019. po donošenju Uredbe o zakupu državnog poljoprivrednog zemljišta počeo davati zemljište u zakupe pa retroaktivno potraživanje naknade za razdoblje od 2015. do 2019. drži neosnovanim. Usto, ističe kako sa tužiteljem nije sklopila nikakav ugovor o korištenju, nikada nije od strane tužitelja dobila račun za plaćanje naknade niti je tužitelj imao zavedeno potraživanje prema njoj u poslovnim knjigama. Zaključno, ponovno ističe kako je od države dobila na korištenje zemljište te jedino država kao vlasnik potraživati naknadu za korištenje.

3. U dokaznom postupku pročitan je dopsi tužitelja od 26. studenog 2021., prigovor tužene u upravnom postupku na obračun naknade za korištenje šumskog zemljišta, obračun naknade za korištenje šumskog zemljišta od 3. svibnja 2021. I od 13. svibnja 2021., potvrda tužitelja o uključenosti kat.čest. u šumskogospodarski pojas, presuda Visokog upravnog suda broj Usoz-62/21 od 30 listopada 2023., dopis Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju od 20. prosinca 2024., zahtjeva tužene od 20. svibnja 2016., dopisa tužitelja od 7. veljače 2020., te je izveden dokaza saslušanjem svjedoka LT.

3.1. Sud nije izveo dokaz saslušanjem tužene. Naime, okolnosti o kojima je ista trebala iskazivati, činjenica posjeda predmetnih nekretnina te nepostojanja ugovora o zakupu sa tužiteljem, tijekom postupka nisu bile sporne, a proizlaze i iz Dopisa Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te iz iskaza svjedoka LT, supruga tužene, koji je u iskazu naveo da bi upravo on bio stvarni nositelj OPG-a. Još je za napomenuti kako je saslušanje stranaka supsidijarni dokaz (čl. 264. st. 2. Zakon o parničnom postupku "Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25.; dalje: ZPP) te se stranka u postupku može koristiti ovlaštenjima iz odredbe čl. 265. st. 2. i 269. st. 1. ZPP-a kao i to da je ova pravna stvar u dovoljnoj mjeri raspravljena za donošenje zakonite odluke.

4. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

5. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za za predajom u posjed nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] te za isplatu ukupnog iznosa od 59.007,63 eura sa zakonskom zateznom kamatom, na ime korištenja nekretnina kojima tužitelj gospodari bez valjane pravne osnove.

6. Među strankama nije sporno kako je tužitelj javni šumoposjednik koji gospodari šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske te da su nekretnine koje su predmet ovog postupka u zemljišnim knjigama upisan kao valsništvo Republike Hrvatske.

7. Čitanjem Obračuna naknade za korištenje šumskog zemljište bez pravne osnove Klasa: St/21-01/1432, Ur.broj: 15-00-06/01-21-02 od 13. svibnja 2021. i Klasa:

ST-21-01/1432, Ur.broj: 15-14/03-21-01 od 3. svibnja 2021. (list 18-21 spisa), sud je utvrdio kako je istim tužitelj, ovdje tuženiku za nekretnine koje su predmet ovog postupka izvršio obračun na iznos od ukupno 444.593,60 kuna.

7.1. Čitanjem Potvrde o uključenosti kat. čest. u šumskogospodarski plan Hrvatskih šuma d.o.o., Uprava šuma Split, Odjel za uređivanje šuma od 22. studenog 2021. (list 24-25 spisa), sud je utvrdio kako su istim obuhvaćene nekretnine koje su predmet ovog spora, te da su iste u šumogospodarski plan u utuženom razdoblju,

7.2. Čitanjem dopisa Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju od 20. prosinca 2024. (list 96-106 spisa), sud je utvrdio kako je tužena u sustavu ARKOD upisna kao korisnik predmetnih nekretnina te da za iste ostvaruje potpore.

7.3. Iz iskaza svjedoka LT, supruga tužene, proizlazi kako se Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo samo formalno vodi na njegovoj supruzi. 2015. godine Ministarstvo poljoprivrede pozvalo poljoprivrednike da upišu sve poljoprivredne površine. Navedeno da su svi poljoprivrednici trebali napraviti jer je državi to bilo važno prikazati Europskoj komisiji kako bi dobila financijsku omotnicu. Financijska omotnica se bazirala na površini koja se obrađuje te na broju grla stoke i tako dalje. Svjedok da je tada bio registrirani poljoprivrednik, upisao je poljoprivredne površine, Agencija se obvezala ugovor o zakupu. U to vrijeme Ugovor o zakupu šumskog zemljišta da je radila Agencija za poljoprivredno zemljište koja je kasnije ugašena. Te godine da nisudobili ugovor, a 2016. godine uvjet je bio podnijet zahtjev podnijeti Hrvatskim šumama te taj zahtjev dostaviti Agenciji za plaćanje kako bi mogli biti uoisani u ARKOD sustavu. Navedeno da su i učinili za što ima potvrdu. Odgovoreno im je da navedeno područje nije predviđeno za pašarenje, ali to da je uglavnom bio odgovor koji su Hrvatske šume svima slale. Kazao je kako u naravi ovo područje nije šuma već krški teren prekriven vegetacijom, brstom, ali je po zakonu dan šumama. Agencija ih je ostavila u ARKOD susatavu jer su oni svoju obvezu ispunili našu obvezu. OPG njegove supruge da je ostao upisan u ARKOD susatavu, oni da su koristili predmetno zemljište i prije 2016., a koriste ga i danas ispašu stoke. Nakon što je stupila na snagu odluka kojom je Hrvatskim šumama dano pravo na sklapanje ugovora o zakupu, tužitelj da nikada nije raspisivao javni poziv za ova predmetna zemljišta jer ih smatraju nepodesnim za pašarenje. Još je kazao kako su se predmetne nekretnine od pamtivijeka koristile za ispašu stoke, da ih je koristio njegov djed, otac i ostali seljani. Nadodao je kako tužitelj do 2021. nije od njih tražio da išta plaćaju, niti im je dostavio ikakav račun ili opomenu iz koje bi bilo vidljivo da prema tužitelju imaju neko dugovanje, i odluku o naplati smatra vrlo upitnom.

8. Sporno je među strankama da li je tužitelj aktivno legitimiran na podnošenje tužbe za povrat stvari i isplatu naknade za korištenje stvari.

9. Odredbama čl.16. i čl.17. Zakona o šumama ("Narodne novine” broj 68/18, 115/18, 98/19, 32/20 i 145/20) propisano je kako šumama i šumskim zemljištem u vlasništvuRepublike Hrvatske gospodari javni šumoposjednik, pravna osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i da je naziv javnog šumoposjednika "Hrvatske šume društvo s ograničenom odgovornošću".

9.1. Nadalje, čl. 56. st. 1. ZŠ-a propisano je da se šume I šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske ne mogu otuđivati iz vlasništva Republike Hrvatske, osim u slučajevima predviđenim Zakonom o šumama. Dakle, sukladno Zakonu o šumama, šume su u državnom vlasništvu Republike Hrvatske, osim šuma koje su u privatnom vlasništvu, time da je upravljanje odnosno gospodarenje šumama koje su u valsništvu Republike Hravtske povjereno društvu Hrvatske šume d.o.o. kao javnom šumoposjednku (čl. 17. ŽŠ-a).

10. U smislu odredbe čl. 165. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst) nepošteni posjednik tuđe stvari mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi te naknaditi sve štete koje su na njoj nastale i sve koristi koje je imao za vrijeme svojeg posjedovanja, pa i one koje bi stavr dala da ih nije zanemario.

10.1. Člankom 166. stavak 1. ZV-a propisano je da onoga tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istinit način svoga stjecanja stvari smatrat će se vlasnikom te stvari (predmnijevani vlasnik) prema osobi koja stvar posjeduje bez pravnoga temelja ili na slabijem pravnom temelju. Dakle navedenim člankom regulirano je pitanje predmnijevanog vlasnika odnosno radi se o publicijanskoj tužbi (actio Publiciana) tj. tužbi iz pretpostavljenog vlasništva, a za koju se traže sve one pretpostavke koje se traže i za pravu vlasničku tužbu, s time da tužitelj umjesto svog prava vlasništva dokazuje svoje jače pravo na posjed. Dakle, tužiteljev posjed mora biti zakonit, istinit i pošten što znači da mora imati i valjanu osnovu stjecanja i zakonit način stjecanja, a da iz opravdanih razloga tužitelj nije znao, a nije ni mogao znati da nije postao vlasnik.

10.2. Dakle, za pokretanje vlasničke tužbe prema drugoj osobi, da bi s tim zahtjevom mogao uspjeti, potrebno je da tužitelj dokaže svoje pravo vlasništva, ali bi umjesto toga mogao pod određenim pretpostavkama svoje tvrdnje o vlasništvu temeljiti i na takvoj predmnjevi da je vlasnik, a koja predmnjeva ima ofenzivno djelovanje i ova predmnjeva postoji na temelju zakona i činjenica posebnog kvalificiranog posjeda, koji mora biti zakonit, istinit i pošten.

10.3. U konkretnom slučaju tužitelj kao neposredni posjednik nije i vlasnik navedene nekretnine jer je posjeduje priznavajući "višu vlast" druge osobe tj. Republike Hrvatske, a koja je vlasnik navedene nekretnine što proizlazi i iz izvoda iz zemljišne knjige, a uostalom i iz navoda tužbe. Dakle, u konkretnom slučaju ne postoji zakonska predmnijeva s ofenzivnim djelovanjem da je tužitelj vlasnik nekretnine obzirom tužitelj nije vlasnik sporne nekretnine već je to Republika Hrvatska

11. Za navesti je i to kako povjeravanjem gospodarenja šumama u svom vlasništvu Republika Hrvatska nije tužitelju prenijela izvršenje svojih vlasničkih ovlaštenja odnosno nije prenijela aktivnu legitimaciju u konkretnoj parnici. Sukladno čl. 44. ZŠ-a Hrvatske šume d.o.o. su dužne osigurati zaštitu šuma i šumskih zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske od protupravnih prisvajanja, korištenja I drugih protupravnih radnji te provoditi šumski red, No povjeravanje izvršavanja navedenih vlasničkih prava ne oduzima Republici Hrvatskoj aktivnu legitimaciju za zahtijevanje zaštite svog prava vlasništva sudskim putem niti je Republika Hrvatska svoju aktivnu legitimaciju za zahtijevanje zaštite svog prava vlasništva sudskim putem, u smislu odredbe čl. 165. ZV-a prenijela na Hrvatske šume. Dakle, Republika Hrvatska, kao vlasnik predmetnih nekretnina je ovlaštena na podizanje vlasničke tužbe radi povrata stvari i isplate koristi koju je posjednik imao za vrijeme svojeg posjedovanja, a ne tužitelj.

12. Kako je u postupku utvrđen nedostatak aktivne legitimacije tužitelja za podnošenje tužbe kojom se traži zabrana korištenja i predaja u posjed i isplata, to je sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja, te je odlučeno kao u toč.I izreke ove presude.

13. Još je za navesti kako je u vrijeme podnošenja tužbe na snazi je bila Uredba o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 55/19), temeljem koje su Hrvatske šume obračunavale naknadu štete (izgubljenu dobit) za korištenje šumskog zemljišta bez pravne osnove za sve korisnike koji su koristili šumsko zemljište evidentirano u ARKOD sustavu bez valjane pravne osnove za cjelokupno razdoblje korištenja tog zemljišta, a koja je Odluka donesena temeljem čl.21. Izjave o ustroju Hrvatskih šuma d.o.o. poslovni broj OU 631/17. Međutim, predmetna odluka, je ukinta Presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usoz-62/21 od 30. listopada 2023. godine.

14. Slijedom svega naprijed izloženog odlučeno je kao u izreci ove presude.

15. Odluka o zahtjevima stranka na naknadu troškova postupka temelji se na članku 151., članku 154. stavak 1., članku 155. i članku 164. ZPP-a.

16. S obzirom na vrijednost predmeta spora, odredbe Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23; dalje: Tarifa) i postavljeni zahtjev za naknadu troškova tuženiku su, kao potrebni za svrhovito vođenje parnice, priznati troškovi po osnovi odvjetničkog zastupanja i to za sastav obrazloženih podnesaka od 25. listopada 2024., 15. travnja 2025., 24. srpnja 2025. i 23. siječnja 2026. iznos od po 1.000,00 eura za svaku radnju (Tbr. 8/1 Tarife), trošak zastupanja na ročištima od 7. studenog 2024., 11. veljače 2025., 15. svibnja 2025. i 2. veljače 2026. u iznosu od po 1.000,00 eura za svaku radnju (Tbr. 9/1 Tarife) te trošak zastupanja na ročištu za objavui presude u iznosu od 100,00 eura (Tbr. 3/1 Tarife) što ukupno daje iznos od 8.100,00 eura. Navedeni iznos potrebno je uvećati za zatraženi PDV, čime se dolazi do iznosa od ukupno 10.125,00 eura.

17. Tuženiku nije obistinjen zatraženi troškak sudskih pristojbi, ovo jer tuženik na istu, sukladno odredbama Zakona o sudskim pristojbama (“Narodne novine” broj: 118/11, 51/23), neće biti obvezan.

18. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u točki ii izreke.

19. Odluka o zateznim kamatama na parnični trošak je izostala obzirom da ista nije zatražena (čl. 151. st. 3. ZPP-a).

Split, 18. ožujka 2026.

Sudac

Tihana Lovrić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 3 primjeraka, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- tužitelju po punomoćniku

- tuženiku po punomoćniku

- u spis