REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: R1 Ob-2416/2025-41
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Anti Brkljačiću kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagatelja MČ, OIB [osobni identifikacijski broj], Landwiederstrasse 2, 4020 Linz, Austija, koga zastupa punomoćnik Hrvoje Jukić, odvjetnik u Zagrebu, protiv protustranke ĆČ, OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Branimir Ždravac, odvjetnik u Zagrebu, uz sudjelovanje mlt. MČA, OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa poseban skrbnik EČ, zaposlenica Centra za posebno skrbništvo Zagreb, odlučujući o prijedlogu oca za povratom nezakonito zadržanog djeteta, dana 18. ožujka 2026. godine
r i j e š i o j e
I Nalaže se povratak djeteta mlt. MČA, OIB [osobni identifikacijski broj] u [adresa], u roku od 8 dana.
II Svaka stranka snosi svoj trošak postupka.
Obrazloženje
1.Dana 24. ožujka 2025. godine na ovome sudu je zaprimljen zahtjev predlagatelja MČ, proslijeđen od Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, radi povratka u Republiku Austriju mlt. MČA, a temeljem Haške konvencije o građansko-pravnim aspektima međunarodne otmice djece (od 25. listopada 1980. godine, Sl.list MU 7/91, notifikacijom o sukcesiji Republika Hrvatska je stranka od 8. listopada 1991. NN MU 4/94; u daljnjem tekstu Konvencija).
2.U zahtjevu se navodi kako je Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, putem središnjeg tijela Republike Austrije ovlaštenog za postupanje po predmetnoj konvenciji, dostavljen zahtjev za povratak protupravno zadržanog djeteta predlagatelja MČ iz kojeg proizlazi da majka ĆČ nije spremna dogovorno vratiti mlt. dijete u Republiku Austriju, gdje je mlt. dijete do tada živjelo, pa se predlaže naslovnom sudu provođenje postupka te donošenje odluke povodom zahtjeva za vraćanje.
3.U odgovoru na prijedlog od dana 27. svibnja 2025. godine protustranka navodi kako nije točno da bi radi "verbalnog sukoba" zajedno s mlt. djetetom iselila iz zajedničkog stana, odnosno iz Austrije, budući se u konkretnom slučaju radi o postupanju protustranke koje je bilo i jest u najboljem interesu mlt. djeteta. Naime, a kao što je razvidno iz dokumentacije, protustranka je bila žrtva nasilja počinjenog od strane predlagatelja zbog čega je i podnijela kaznenu prijavu nadležnom Općinskom kaznenom državnom odvjetništvu u Zagrebu. Protustranka je upravo zbog višegodišnjeg nasilja napustila bračnu zajednicu, a radi sigurnosti prvenstveno mlt. djeteta iselila je iz Austrije i to uz pomoć djelatnika Udruge Betlehem koji su došli u Austriju, organizirali prijevoz te ih smjestili u Sigurnu kuću. Kako su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke (čl. 13. st. 1. alineja A Haške konvencije kojom je propisano da sudski ili upravni organ države kojoj se šalje zahtjev nije dužan narediti povratak djeteta ako osoba koja se suprotstavlja njegovom povratku dokaže da postoji ozbiljna opasnost da bi povratak izložio dijete fizičkoj opasnosti ili psihičkoj traumi ili na drugi način doveo dijete u nepovoljan položaj, a evidentno je da je mlt. dijete bilo izloženo psihičkom i fizičkom zlostavljanju od strane predlagatelja, predlaže u cijelosti odbiti prijedlog predlagatelja.
4.Ovosudnim rješenjem poslovni broj R1 Ob-705/2025-27 od dana 18. rujna 2025. godine naložen je povratak djeteta mlt. MČA u [adresa], u roku od 8 dana.
5.Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž Ob-351/2025-2 od dana 14. listopada 2025. godine uvažena je žalba i dopuna žalbe protustranke i ukinuto rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj R1 Ob-705/2025-27 od 18. rujna 2025. godine te je predmet vraćen na ponovni postupak prvostupanjskom sudu.
6.I u ponovljenom postupku među strankama je sporno je li odvođenje mlt. djeteta u Republiku Hrvatsku nezakonito, odnosno da li bi povratkom mlt. djeteta u Republiku Austriju ono bilo izloženo ozbiljnoj opasnosti od psihičke traume.
7.Člankom 3. Konvencije propisano je da se odvođenje ili zadržavanje djeteta smatra nezakonitim: a) ako predstavlja povredu prava na skrb što ga je dobila osoba, institucija ili bilo koje drugo tijelo, kolektivno ili pojedinačno, po zakonu države u kojoj je dijete imalo redovno boravište neposredno prije odvođenja ili zadržavanja; b) ako su se u vrijeme odvođenja ili zadržavanja ta prava ostvarivala kolektivno ili pojedinačno, ili bi se bila ostvarivala da nije došlo do odvođenja ili zadržavanja. Prava na skrb spomenuta u točki a) stava 1. mogu se steći, prije svega, ex lege ili na temelju sudske ili upravne odluke, ili na temelju sporazuma koji ima pravni učinak po zakonu dotične države.
8.Odredbom čl. 4. Konvencije propisano je da se primjenjuje na dijete koje je imalo uobičajeno boravište u državi ugovornici neposredno prije povrede prava na skrb ili prava na kontakte. Konvencija se prestaje primjenjivati kada dijete navrši 16 godina.
9.Odredbom čl. 12. st. 1. Konvencije propisano je da ako je dijete nezakonito odvedeno ili zadržano u smislu čl. 3., a na dan početka postupka pred sudom ili upravnim organom države ugovornice u kojoj se dijete nalazi proteklo je manje od jedne godine od dana nezakonitog odvođenja ili zadržavanja, takav nadležni organ naređuje momentalni povratak djeteta.
10.U ponovljenom postupku nadležni Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Sesvete ostaje u cijelosti kod dostavljenog nalaza i mišljenja, odnosno ističu kako je njihova procjena da je mlt. MČA trenutno adekvatno zbrinuta te da majka ĆČ na primjeren način zadovoljava sve njezine potrebe. Dijete ne pokazuje znakove traumatizacije, što je u skladu i s procjenom psihologinje iz Udruge u kojoj je dijete smješteno. Ako bi se dijete zajedno s majkom vratilo u Republiku Austriju i tamo ostvarivalo osobne odnose s ocem, stručni tim procjenjuje da se takvo što ne bi nepovoljno odrazilo na daljnji psihoemocionalni razvoj djeteta. Međutim, budući da je otac mlt. CČ zadnji put vidio u prosincu 2024. godine, a dijete je niske kronološke dobi, odnos sigurne privrženosti između djeteta i oca potencijalno nije uspostavljen, stoga je potrebno uvoditi postepene, redovite, ali kontinuirane kontakte oca i djeteta. Prisutnost i uključenost oba roditelja u rastu i razvoju mlt. djeteta je od iznimne važnosti. Oba roditelja smatraju da raspolažu adekvatnim roditeljskim kompetencijama i izvještavaju o vlastitim snagama. Za dobrobit mlt. djeteta bilo bi poželjno da roditelji uspostave dogovor prema kojem bi dijete imalo mogućnost stalnih kontakata s oba roditelja. Mišljenja su da je u interesu mlt. djeteta da oba roditelja suradnički funkcioniraju u svrhu zaštite i dobrobiti njihova djeteta. Na ročištu dana 9. prosinca 2025. godine ističu kako je iz dostavljene dokumentacije vidljivo da je majci u Republici Austriji osigurano adekvatno savjetovanje te potrebne zaštitne mjere, pa je njihova procjena da u takvoj situaciji povratkom u Republiku Austriju mlt. dijete ne bi bilo izloženo ozbiljnoj opasnosti od psihičke traume.
11.Poseban skrbnik mlt. djeteta u ponovljenom postupku ističe kako je u cijelosti suglasna s prijedlogom predlagatelja jer je iz dostavljene dokumentacije vidljivo da je austrijska socijalna služba već bila uključena u obitelj, a iz podnesaka predlagatelja vidljivo je da je majci preporučena i socijalno-pedagoška podrška, ali je ona u međuvremenu već smještena u Republici Hrvatskoj.
12.Sukladno uputi Županijskog suda sud je u ponovljenom postupku temeljem čl. 4. Zakona o provedbi Konvencije o građansko pravnim vidovima međunarodne otmice djece (Narodne novine 99/18) zatražio od Centralnog izvršnog organa države u kojoj je mjesto stalnog boravka mlt. djeteta, a to je u ovom slučaju Republika Austrija, očitovanje da li će u slučaju povratka mlt. djeteta u Republiku Austriju majci i mlt. djetetu biti osigurana zaštita pružanjem sigurnog smještaja i na koji način, a sve budući su mlt. dijete i majka aktualno smješteni u Sigurnoj kući na teritoriju Republike Hrvatske.
13.Podneskom od 13. veljače 2026. godine (list 234 spisa) Središnje tijelo Republike Hrvatske dostavilo je očitovanje zaprimljeno od Središnjeg tijela Republike Austrije te je uvidom u ovjereni prijevod dopisa Socijalne skrbi – Linz od dana 8. siječnja 2026. godine (list 238 spisa) utvrđeno kako se od strane Socijalne skrbi Linz mogu poduzeti potrebni koraci u slučaju moguće ugroženosti dobrobiti mlt. djeteta, kao i eventualne potrebne mjere potpore, čim majka ponovno bude u Austriji. Tijekom postupanja KJH Linz u odnosu na obitelj u razdoblju od kolovoza do prosinca 2024. godine ističu kako su se oba roditelja pokazala izrazito angažiranima za dobrobit svoje kćeri, a u interakciji s djetetom bili su brižni i puni ljubavi te su se trudili osigurati odgovarajuću skrb. Roditeljski sukobi kao i jezična barijera bili su očiti, međutim nije utvrđena ugroženost dobrobiti djeteta.
14.Uvidom u iskaze stranaka u prvotnom postupku utvrđeno je da su sklopili brak dana 5. srpnja 2023. godine i u braku je rođeno jedno zajedničko dijete mlt. CČ i to dana 8. veljače 2024. godine u Linzu, Austrija. Posljednje zajedničko prebivalište stranka i mlt. djeteta bilo je u Linzu, Austrija i to do dana 5. prosinca 2024. godine kada je nakon međusobne svađe protustranka kontaktirala policiju i predlagatelju je zabranjeno da joj priđe na udaljenost manju od 100 metara, odnosno da dođe u stan. Nakon kontakta sa Socijalnom službom Austrije, Centrom za nasilje u Austriji te Sigurnom kućom u Hrvatskoj organiziran je prijevoz protustranke i mlt. djeteta u Hrvatsku te se od tada do danas majka i mlt. CČ nalaze u sigurnoj kući na području Republike Hrvatske. U Austriji je u tijeku postupak razvoda braka stranka i odluke o skrbi nad mlt. djetetom te za sada nije donesena bilo kakva odluka s time da nema suglasnosti oca da majka sa djetetom ode u Republiku Hrvatsku.
15. Iz svega navedenoga proizlazi da je mlt. CČ prije dolaska u Republiku Hrvatsku imala uobičajeno prebivalište u [adresa], a u trenutku dolaska u Republiku Hrvatsku bila je starosti 10 mjeseci. Između stranka nije sporno da ostvaruju zajedničku roditeljsku skrb nad mlt. HČ, a u skladu sa Austrijskim općim građanskim zakonikom (ABGB) budući je dijete rođeno u braku, a u ovome trenutku nije donesena nikakva odluka o skrbi te su prema mišljenju ovoga suda ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 3. Konvencije.
16. U konkretnom slučaju, a kako se radi o postupku međunarodne otmice djeteta, sud je i u ponovljenom postupku utvrdio kako je mlt. CČ odvedena od strane majke u Republiku Hrvatsku bez suglasnosti oca te otac nije naknadno dao odobrenje da dijete ostane u RH već traži da se vrati u Austriju gdje je imalo uobičajeno boravište. Sud u ovakvim postupcima ne odlučuje o roditeljskoj skrbi, već isključivo odlučuje o tome je li dijete bilo protupravno odvedeno ili zadržano, odnosno nalaže povrat djeteta u državu iz koje je protupravno odvedeno, a ovdje se radi o takvom slučaju jer su ispunjeni uvjeti iz odredbe čl. 3. Konvencije, kako je to već rečeno.
17.U odnosu na navode protustranke da bi povratkom djeteta u Republiku Austriju ono bilo izloženo ozbiljnoj opasnosti od psihičke traume do koje može doći u situaciji kada nije dijete osobno, ali je majka izložena agresiji od oca djeteta, valja istaknuti kako prema mišljenju ovoga suda takvi navodi nisu osnovani jer stručni tim nadležnog HZSR, kao i poseban skrbnik mlt. djeteta jasno navode da iz provedenog postupka ne proizlazi takva opasnost. Ovakav zaključak proizlazi i iz očitovanja Socijalne skrbi Linz iz kojeg je vidljivo da čim majka bude ponovno u Republici Austriji mogu se poduzeti potrebni koraci radi razjašnjenja moguće ugroženosti dobrobiti djeteta, kao i eventualnih potrebnih mjera potpore, a isto tako postoje kuće za majku i djecu koje se mogu organizirati neovisno o KJH Linz, iz čega jasno proizlazi da sigurnost majke mlt. djeteta u slučaju povratka u Republiku Austriju ničim nije ugrožena.
18.Slijedom navedenoga, ovaj sud nije utvrdio postojanje okolnosti iz čl. 13. Konvencije, a isto tako nije utvrdio niti postojanje razloga navedenih u čl. 20. Konvencije.
19.Kako je cilj Konvencije osigurati što hitniji povratak djeteta koje je nezakonito zadržano u drugoj državi te osigurati da se pravo na roditeljsku skrb ostvareno u jednoj državi članici poštuje u drugim državama, uz poštivanje zadovoljenja načela najboljeg interesa djeteta, sud je slijedom svega navedenoga donio odluku kao u izreci ovoga rješenja obzirom je utvrđeno da je uobičajeno boravište djeteta u [adresa], te da je majka bez suglasnosti oca dijete dovela u Republiku Hrvatsku iako oba roditelja ostvaruju zajedničku roditeljsku skrb.
20. Rješenje kojim se određuje povratak djeteta u drugu državu ugovornicu ima pravni učinak po pravomoćnosti (čl. 25.st. 2. Zakona o provedbi Konvencije o građanskopravnim vidovima međunarodne otmice djece; Narodne novine 99/18).
21.Kako ni jedna stranka svojim postupanjem nije utjecala na trajanje ovog postupka, niti je svojom krivnjom ili slučajem koji se njoj dogodio uzrokovala dodatne troškove protivnoj stranci, temeljem odredbe čl. 366. Obiteljskog zakona (Narodne novine 103/15,156/23) odlučeno je da svaka stranka snosi svoj trošak postupka, odnosno odlučeno je kao pod točkom II izreke ovoga rješenja.
22.Iz svega naprijed navedenog, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu, 18. ožujka 2026. godine
S u d a c:
Ante Brkljačić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se predaje putem ovog suda u četiri primjerka u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja.
DNA/
1. pun. predlagatelja
2. pun. protustranke
3. posebnom skrbniku mlt. djeteta
4. HZSR, PU Sesvete
O tome obavijest:
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Uprava za obitelj i socijalnu politiku na broj: Klasa: 552-07/25-04/03, URBROJ: 524-08-03-03/3-25-10
