REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-1477/2025-57

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Anti Brkljačiću kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagatelja VC, [adresa], Marshall Heights Ring 24c, koga zastupa punomoćnica Svjetlana Lidmila, odvjetnica u Zagrebu, protiv protustranke OC, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], uz sudjelovanje mlt. ŠC, OIB [osobni identifikacijski broj] i mlt. CC, OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa poseban skrbnik ZC, zaposlenica Centra za posebno skrbništvo Zagreb, odlučujući o prijedlogu oca za povratom nezakonito zadržane djece, dana 18. ožujka 2026. godine

r i j e š i o  j e

I Odbija se zahtjev predlagatelja VC za povratak u SR Njemačku mlt. ŠC, rođenog **.**.2017. i mlt. CC, rođene **.**.2018., kao neosnovan.

II Svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

Obrazloženje

1.Dana 7. travnja 2023. godine na ovome sudu je zaprimljen zahtjev predlagatelja VC, proslijeđen od Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, radi povratka u SR Njemačku mlt. ŠC, mlt. CC, i mlt. ĐC, a temeljem Haške konvencije o građansko-pravnim aspektima međunarodne otmice djece (od 25. listopada 1980. godine, Sl.list MU 7/91, notifikacijom o sukcesiji Republika Hrvatska je stranka od 8. listopada 1991. NN MU 4/94; u daljnjem tekstu Konvencija).

2.U zahtjevu se navodi kako je Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, putem središnjeg tijela Savezne Republike Njemačke ovlaštenog za postupanje po predmetnoj konvenciji, dostavljen zahtjev za povratak protupravno zadržane djece predlagatelja VC iz kojeg proizlazi da majka OC nije spremna dogovorno vratiti djecu u SR Njemačku, gdje su mlt. djeca do tada živjela, pa se predlaže naslovnom sudu provođenje postupka te donošenje odluke povodom zahtjeva za vraćanje.

3.U odgovoru na prijedlog danom na ročištu dana 11. svibnja 2023. godine punomoćnik protustranke ističe da se protivi prijedlogu, budući je protustranka zajedno s mlt. djecom, a sukladno dogovoru stranaka, došla na godišnji odmor u Republiku Hrvatsku dana 1. travnja 2022. godine te je odlučila i ostati ovdje, budući su od strane predlagatelja uslijedile prijetnje po život i tijelo i nje i mlt. djece, zbog čega je i pokrenut kazneni postupak. Ističe da će u Republici Hrvatskoj pokrenuti postupak razvoda braka, a isti postupak nije bilo moguće dovršiti u SR Njemačkoj zbog nepoznatog boravišta predlagatelja.

4.Ovosudnim rješenjem poslovni broj R1 Ob-2165/2024-34 od dana 3. travnja 2025. godine odbijen je zahtjev predlagatelja za povratak u SR Njemačku mlt. ŠC, mlt. CC i mlt. ĐC, kao neosnovan te je odlučeno da svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

5.Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž Ob-243/2025 od dana 10. lipnja 2025. godine odbijena je žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđeno navedeno rješenje u odnosu na mlt. ĐC, a uvažena žalba i ukinuto rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1 Ob-2165/2024 od dana 3. travnja 2025. godine u odnosu na mlt. ŠC i mlt. CC te je predmet vraćen sudu prvoga stupnja na ponovni postupak.

6.U ponovljenom postupku sud je sukladno uputi Županijskog suda, a budući sam nema stručnih znanja da u ovako slojevitoj obiteljskoj situaciji zaključuje o tome bi li i kakvu traumu za djecu proizvelo vraćanje u SR Njemačku, proveo dokaz psihologijskim vještačenjem, a radi utvrđivanja ove sporne činjenice.

7.Uvidom u nalaz i mišljenje vještaka dr. sc. Jadanke Zorić, prof. psih. spec. kliničke psihologije od dana 1. prosinca 2025. godine (list 202 spisa), utvrđeno je da je isto sačinjeno na temelju uvida u sudski spis, uvida u dodatnu prikupljenu dokumentaciju te psihologijskim pregledom mlt. ŠC i mlt. CC. Psihologijsko vještačenje mlt. ŠC je pokazalo da se radi o dječaku s navršenih 8 godina života koji odrasta u nepovoljnim okolnostima separirane obitelji, uz majku, mlađu sestru i mlađu polusestru, te očuha. S ocem od odlaska u Hrvatsku (30.3.2022.) nije kontaktirao dvije godine, a nakon toga ga je praktički vidio jednom u godini, na nekoliko sati, te održava povremene kontakte telefonom. U odnosu na svog oca dječak izražava negativan stav koji argumentira očevim negativnim ponašanjima prema majci (fizički nasrtaji u vrijeme kad je imao 2 ili 3 god., pa na iste ne može imati sjećanje). Ulogu svog oca transferira na majčinog sadašnjeg partnera, a na majku je u potpunosti emocionalno oslonjen, preuzima njena gledišta o svom ocu („nije nam ništa kupio za školu“). Takvo negativno sagledavanje širi i na djeda po ocu (pucao u zrak na proslavi). ŠC dosad prema dostupnim informacijama nije značajnije bolovao. Iz liječničke potvrde za ŠC je razvidno da je isti upućivan na defektološku obradu, a koja nije nastavljena. Dječak je aktualno učenik 2. razreda područne škole, nastavu pohađa u kombiniranom odjeljenju koje je sastavljeno od 4 učenika. Sadašnja psihologijska obrada za potrebe vještačenja je pokazala da se radi o dječaku čije se intelektualno funkcioniranje odvija neujednačeno, efikasniji je na planu verbalnog shvaćanja i radnog pamćenja (prosjek), a manje efikasan na planu perceptivnog rasuđivanja (granični rezultat). Opće kognitivno funkcioniranje se odvija na razini ispod prosjeka. Kognitivne prednosti su nađene na planu sposobnosti neverbalnog rasuđivanja i održavanja pažnje, dok je kognitivna slabost nađena na planu slikovnog poimanja. Vidno-perceptivno-motorne sposobnosti dječaka su sukladne navedenoj slici kognitivne efikasnosti. Prisutne su teškoće rezoniranja vizualnih oblika, predviđanja prostora. Prateće su poteškoće održavanja samokontrole sa hetero- destruktivnom orijentacijom i izraženim agresivnim tendencijama. Navedene osobitosti upućuju na organsku disfunkciju CNS-a, a koja zahtijeva pružanje sveobuhvatne psihološko-rehabilitacijske pomoći dječaku, kao i adekvatan pristup u odgojno- obrazovnom procesu. ŠC svoju obitelj aktualno sagledava u krugu majke i očuha. Oca isključuje iz sastava i negativno ga obilježava, te jasno verbalizira emociju mržnje spram njega. Valja reći da je ta emocija inducirana od strane majke kroz izlaganje djetetu svojih stavova i mišljenja o njegovom ocu, ali i da je podržana od strane oca dječaka na način da kontakte sa svojim sinom u posljednje tri godine praktično ne održava, odnosno isti u sporadični u posljednjih godinu dana. Dječak je uredno identificiran po spolu. Radi se o djetetu čije je rezoniranje pojednostavljeno, koji je u osnovi introvertiran, no prezentira se otvorenim zbog odlika manjkave kontrole kao prateće opisanoj disfunkciji CNS-a. Isti producira strahove nezrelog neurotskog tipa od mraka. Uzimajući u obzir navedeno, dječaka se ocjenjuje manje adaptibilnim na nove situacije. U takvom kontekstu, odlazak u novu stranu sredinu čiji jezik ne poznaje, kao i promjena roditelja s kojim živi a prema kojem ima izrazito negativan stav, za ŠC bi predstavljalo potencijalnu traumatizaciju, time i produbljenje postojećih teškoća s kojima je suočen. Psihologijsko vještačenje mlt. CC je pokazalo da se radi o osmogodišnjoj djevojčici koja odrasta u nepovoljnim okolnostima separirane obitelji, uz majku, brata i polusestru, te očuha. S ocem praktično nije u kontaktu tri godine, od vremena povratka iz Njemačke. Vidjela da je u tom periodu samo jednom, lani, na kratko vrijeme. Sa djedom i bakom po ocu je u sporadičnom kontaktu, a isti žive u susjednom selu. CC je bila uključena u vršnjački kolektiv kroz 6 mj. u vrijeme kad su živjeli u [adresa], prema opisu koji je dala majka, nije bila integrirana u kolektiv („nije htjela učiti njemački“). U Hrvatskoj nije pohađala dječji vrtić, a sada je učenica 1 raz. koji pohađa u područnoj školi u kombiniranom odjeljenju u kojem je ukupno četvero djece. Djevojčica dosad nije značajnije bolovala. Po opisu koji daje majka, rani rast i razvoj djeteta je uredno protekao. CC svoju obitelj sagledava u krugu majke, očuha, te brata i polusestre. Oca negativno obilježava, pri čemu ponavlja sintagmu koja je prisutna i kod njenog brata, da je tata nožem napao majku. Ovo unatoč tome što nema osobnih saznanja o tom događaju. I njeno sjećanje da je živjela u [adresa] nije prisutno, već je bazirano na informacijama koje dobiva u krugu obitelji. Sadašnja psihologijska obrada za potrebe vještačenja je pokazala da se radi o djetetu čije je kognitivno funkcioniranja neujednačeno. Opća razina intelektualnog funkcioniranja je na razini LMR. Funkcionalnija se pokazuje na planu verbalnog shvaćanja i perceptivnog rasuđivanja (granični rezultati) te na planu brzine mentalnog funkcioniranja (ispod prosjeka), dok se pokazuje disfunkcionalna na planu radnog pamćenja (razina UMR). Kognitivna prednost se nalazi na planu sposobnosti slikovnog poimanja, a kognitivna slabost na planu sposobnosti kratkoročnog pamćenja i održavanja pažnje. Vidno- perceptivno-motorne sposobnosti su joj nedostatno razvijene, a način rada na zadacima koji su joj ponuđeni, ukazuje na mentalnu dezorganizaciju, ustrašenost, sekvencijalno moguća agresivna postupanja. Ovakva slika kognitivnih sposobnosti upućuje na primarno oštećenje CNS.a. U skladu s tim indicirano je djetetu odrediti primjereni oblik/program školovanja. Djevojčica funkcionira pojednostavljeno, na konkretnom nivou. Identificirana je s majkom, uredno po spolu, a oca sagledava u osobi svog očuha, do mjere da prisvaja njegovo prezime. Biološkog oca doživljava periferno, prema slici koju joj drugi daju, jer praktično nema nikakvih iskustava (sjećanja) s njim u vezi. Njena misaona aktivnost se može opisati bezidejnom, pojednostavljenom. Zamijećene latencije odgovora produkt su nerazumijevanja. U frustrativnim situacijama sklona je povlačenju. Djevojčica je poslušna, opterećena strahom neurotskog nezrelog tipa, od duhova. Slijedom navedenog, ocjenjuje se da bi za djevojčicu prelazak u novu nepoznatu sredinu čiji jezik ne poznaje, i u kojoj nema osobu s kojom je emocionalno povezana, bio otežavajući i potencijalno traumatizirajući faktor, što bi dodatno narušilo njenu krhku unutrašnju ravnotežu. Zaključak je vještaka da bi za mlt. ŠC odlazak u novu stranu sredinu čiji jezik ne poznaje, kao i promjena roditelja s kojim živi, a prema kojem ima izrazito negativan stav, predstavljalo potencijalnu traumatizaciju, time i produbljenje postojećih teškoća s kojima je suočen. Isto tako, za mlt. CC bi prelazak u novu nepoznatu sredinu čiji jezik ne poznaje, i u kojoj nema osobu s kojom je emocionalno povezana, bio otežavajući i potencijalno traumatizirajući faktor, što bi dodatno narušilo njenu krhku unutrašnju ravnotežu.

8.Nalaz i mišljenje vještakinje za psihologiju dr. sc. Jadranke Zorić ovaj sud prihvaća u cijelosti jer je isti sastavljen u skladu s pravilima struke, a isto tako niti jedna stranka, odnosno sudionik u ovom postupku nije imao prigovora na dostavljeni nalaz i mišljenje.

9.U ponovljenom postupku nadležni HZSR, Područni ured Požega ostaje u cijelosti kod dostavljenog mišljenja i prijedloga od dana 31. siječnja 2025. godine odnosno kod zaključka da kompleksnost cjelokupne situacije i činjenica da mlt. djeca već nekoliko godina žive ustanovljenim načinom života dovode do brojnih kontradiktornosti u smislu toga da bi kompletna promjena okoline i prekid odnosa s roditeljem u odnosu na kojega je stvorena dominantna emocionalna bliskost predstavljao stres u njihovim životima, no isto tako život s tim roditeljem također je ostavio traga na njihov rast i razvoj odvajanjem od očinske figure. Zbog velikog broja činitelja koji utječu na cjelokupnu situaciju nije moguće odgovoriti da li bi i koliki stupanj traumatizacije navedeno kod djece moglo izazvati.

10.Poseban skrbnik mlt. djece u ponovljenom postupku ostaje u cijelosti kod podneska od dana 13. veljače 2025. godine u kojem ističe da je u cijelosti suglasan s dostavljenim mišljenjem nadležnog HZSR.

11.U članku 3. Konvencije propisani su slučajevi kada se odvođenje ili zadržavanje djeteta smatra nezakonitim dok je člankom 13. Konvencije propisano da bez obzira na odredbe prethodnog članka sudski ili upravni organ države kojoj se šalje zahtjev nije dužan narediti povratak djeteta ako osoba, institucija ili drugo tijelo koje se suprotstavlja njegovu povratku dokaže da postoji ozbiljna opasnost da bi povratak izložio dijete fizičkoj opasnosti ili psihičkoj traumi ili na drugi način doveo dijete u nepovoljan položaj. Sudski ili upravni organ može, također, odbiti da naredi povratak djeteta ako utvrdi da se dijete suprotstavlja povratku i da je napunilo one godine i steklo stupanj zrelosti pri kojem je potrebno uzeti u obzir njegovo mišljenje.

12.Na temelju svih provedenih dokaza i u ponovljenom postupku mišljenje je ovoga suda kako prijedlog predlagatelja nije osnovan.

13.Naime, prvenstveno valja istaknuti kako je uvidom u presudu Općinskog suda u Kitzingenu poslovni broj 2 F 463/21 od dana 1. veljače 2022. godine (list 45 spisa) utvrđeno, a što među strankama nije niti sporno, da je u odnosu na mlt. ŠC i mlt. CC postignut sporazum između roditelja prema kojem oba roditelja ostvaruju zajedničko skrbništvo nad mlt. ŠC i mlt. CC te je dogovoren način ostvarivanja osobnih odnosa. Kako je protustanka zajedno sa mlt. djecom došla u Republiku Hrvatsku dana 1. travanja 2022. godine te je bez dogovara sa predlagateljem i ostala na teritoriju Republike Hrvatske iako je znala da je na snazi presuda Općinskog suda u Kitzingenu poslovni broj 2 F 463/21 od dana 1. veljače 2022. godine kojom je utvrđeno zajedničko skrbništvo roditelja u odnosu na mlt. djecu stranaka, evidentno je da je takvim svojim postupanjem, odnosno zadržavanjem djece na teritoriju Republike Hrvatske povrijedila pravo na brigu što ga je navedenom sudskom odlukom dobio predlagatelj po zakonu države u kojoj su mlt. djeca prije zadržavanja bila stalno naseljena, odnosno sukladno čl. 3. Konvencije takvo zadržavanje mlt. djece na teritoriju Republike Hrvatske je nezakonito.

14.Međutim, ovaj sud i u ponovljenom postupku, a posebno nakon provedenog psihologijskog vještačenja drži utvrđenim da su u cijelosti ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 13. Konvencije. Vještak dr. sc. Jadranka Zorić u zaključku nalaza i mišljenja od dana 1. prosinca 2025. godine jasno navodi da bi za mlt. ŠC odlazak u novu stranu sredinu čiji jezik ne poznaje, kao i promjena roditelja s kojim živi, a prema kojem ima izrazito negativan stav, predstavljalo potencijalnu traumatizaciju, time i produbljenje postojećih teškoća s kojima je suočen. Isto tako, za mlt. CC ističe kako bi prelazak u novu nepoznatu sredinu čiji jezik ne poznaje i u kojoj nema osobu s kojom je emocionalno povezana, bio otežavajući i potencijalno traumatizirajući faktor, što bi dodatno narušilo njenu krhku unutrašnju ravnotežu. U takvoj situaciji, kada mlt. djeca jasno odbijaju povratak u SR Njemačku i žele nastaviti živjeti sa majkom u Republici Hrvatskoj gdje su u cijelosti asimilirani u sredini u kojoj žive, a prema mišljenju vještaka povratak u SR Njemačku predstavljao bi potencijalnu traumatizaciju te produbljivanje postojećih poteškoća, odnosno unutarnje ravnoteže mlt. djece, evidentno je da bi povratak mlt. djece u SR Njemačku mogao ih izložiti psihičkoj traumi ili ih na drugi način dovesti u nepovoljan položaj. Kako je sa ovakvim zaključkom suda u cijelosti suglasan i poseban skrbnik mlt. djece koji ih zastupa u ovoj pravnoj stvari, ispunjene su u cijelosti pretpostavke iz odredbe čl. 13. Konvencije, te je temeljem iste odredbe valjalo odbiti zahtjev predlagatelja kao neosnovan, odnosno odlučiti kao pod točkom I izreke ovoga rješenja.

15.Kako ni jedna stranka svojim postupanjem nije utjecala na trajanje ovog postupka, niti je svojom krivnjom ili slučajem koji se njoj dogodio uzrokovala dodatne troškove protivnoj stranci, temeljem odredbe čl. 366. Obiteljskog zakona (Narodne novine 103/15,156/23) odlučeno je da svaka stranka snosi svoj trošak postupka, odnosno odlučeno je kao pod točkom II izreke ovoga rješenja.

16.Iz svega naprijed navedenog, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 18. ožujka 2026. godine

S u d a c:

Ante Brkljačić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se predaje putem ovog suda u četiri primjerka u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja.

DNA/

1. pun. predlagatelja

2. protustranci

3. posebnom skrbniku mlt. djece

4. HZSR, PU Požega

O tome obavijest:

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Uprava za obitelj i socijalnu politiku na broj: Klasa: 552-07/23-13/02, URBROJ: 524-08-03-03/5-23-14