REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1000/2023-39

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ingrid Šegon, u pravnoj stvari tužitelja KH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Marija Vučković, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu, Slavonska avenija 6, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 02. veljače 2026. u prisutnosti punomoćnice tužitelja Marije Vučković, odvjetnice u Zagrebu i Anite Šaline Beretin, savjetnice u Općinskom građanskom državnom odvjetništvu, na ročištu za objavu presude 18. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženici naknaditi tužitelju neimovinsku štetu u iznosu 2.890,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 2. studenoga 2022. do 31. prosinca 2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, zatim od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženici naknaditi tužitelju parnične troškove u iznosu 3.620,10 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 18. ožujka 2026. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka odbija kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske štete u iznosu od 910,00 eura sa pripadajućim zateznim kamatama kao neosnovan.

IV. Odbija se zahtjev tužitelja za isplatu zateznih kamata na dosuđeni iznos neimovinske štete za razdoblje od 26. listopada 2022. do 01. studenoga 2022. kao neosnovan.

V. Odbija se zahtjev tuženice da joj tužitelj naknadi troškove parničnog postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 13. travnja 2023. podnio tužbu u kojoj navodi da je 20. listopada 2021., oko 14,00 sati u kaznionici u Valturi, kao zatvorenik obavljao rad u skladu s opisom radnog mjesta elektro-mehaničar, monter, serviser opreme te je po nalogu nadređenog u tehnološkom postupku popravljao upravljački ormar za fekalne pumpe. Kako bi osigurao obavljanje rada u beznaponskom stanju, tužitelj je namjeravao isključiti elektičnu energiju te je pritisnuo tipku na zaštitnoj strujnoj sklopci (FID sklopka), međutim, pritiskom na tipku, ista je u tom trenutku eksplodirala te se zapalila uslijed čega je tužitelj zadobio tjelesne ozljede u vidu opeklina desne šake I do II stupnja. Štetnom događaju nazočili su neposredno nadređeni tužitelju - strukovni učitelj BH, viši stručni savjetnik-stručnjak zaštite na radu i protupožarne zaštite SH te zatvorenik PH. Hitna medicinska pomoć tužitelju je pružena u Općoj bolnici u Puli gdje su ustanovljene gore opisane ozljede, a tužitelj je zadržan na medicinskom promatranju i praćenju. U daljnjem tijeku liječenja vršene su kontrole i obrade, prijevoj i čišćenje desne šake. Kod tužitelja usprkos provedenom liječenju zaostaju trajne posljedice koje se očituju u zatezanju i preosjetljivosti kože na desnoj šaci kao i naruženje promjene boje na koži, crvenilo, pucanje kože). Tužitelj se u mirnom postupku obratio tuženiku u cilju mirnog rješenja spora 26. listopada 2022. no odštetni zahtjev tužitelja otklonjen je kao pravno neosnovan 18. siječnja 2023.Tužitelj je u štetnom događaju od 20.10.2021. zadobio tjelesne ozljede pa od tuženika potražuje naknadu neimovinske štete uslijed povrede prava osobnosti zbog narušenog tjelesnog i duševnog zdravlja. Imajući u vidu kriterije o kojima ovisi visina pravične novčane naknade donesene na drugoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (2/20) održane dana 05.03.2020.godine te dana 15.06.2020.godine kao i zauzeto pravno shvaćanje kojim se mijenjaju Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete VSRH od dana 29.11.2002.godine, broj Su-1331-VI/02 i 1372-11/02, u primjeni Zakona o obveznim odnosima, intenzitet i trajanje pretrpljenog straha, intenzitet i trajanje pretrpljenih fizičkih bolova, stupanj umanjenja opće životne aktivnosti, dob tužitelja, način zadobivanja ozljeda i lokalitet ozljeda, tužitelj smatra kako mu s naslova neimovinske štete pripada za pretrpljeni strah 1.194,51 EUR/ 9.000,00 kn, za pretrpljene fizičke boli 1.327,22 EUR/ 10.000,00 kn, za duševne boli zbog umanjenja opće životne i radne aktivnosti 464,53 EUR/ 3.500,00 kn te za duševne boli zbog naruženja 464,53 EUR/ 3.500,00 kn odnosno 3.450,79 EUR/ 26.000,00 kn. Stoga tužitelj od tuženika potražuje iznos od 3.450,79 EUR/ 26.000,00 kn s naslova naknade neimovinske štete zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom na zatraženi iznos od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno od 26. listopada 2022. pa do isplate te naknadu troškova postupka sa zateznim kamatama tekućima od donošenja presude do isplate.

2. Tuženica u odgovoru na tužbu priznaje nastanak štetnog događaja, ali osporava osnovu i visinu zahtjeva te da je nesporno da je tužitelj 20 listopada 2021., oko 14,00 sali u Kaznionici u Valturi obavljao rad u skladu s opisom radnog mjesta elektromehaničar, monter, serviser opreme te je po nalogu nadređenog u tehnološkom postupku popravljao upravljački ormar za fekalne pumpe. U konkretnom slučaju je prilikom traženja električnog kvara u električnom ormariću, a koji se nalazi pored septičke jame zbog kratkog spoja FID sklopke došlo do zapaljenja ormarića. Međutim, sporno je da li je isti predmetnog dana, a kako bi osigurao obavljanje rad u bez naponskom stanju, pritisnuo tipku na zaštitnoj strujnoj sklopci (FID sklopka) kada je ista eksplodirala te se zapalila uslijed čega je zadobio tjelesne ozljede u vidu opekline desne šake I do II stupnja. Naime, iz izjave strukovnog učitelja - električara BH proizlazi kako je prilikom traženja električnog kvara u električnom ormariću isti se zapalio zbog kratkog spoja FID sklopke, te kako je tužitelj KH pritom bio u neposrednoj blizini uslijed čega mu je vatra opekla desnu šaku. Tužena pritom ističe kako su od strane Kaznionice u Valturi osigurana osobna zaštitna sredstva, a koja su u trenutku ozljede i korištena (radno odijelo, radne cipele), te smatra da tužitelj nije poslove obavljao u skladu s pravilima zaštite na radu jer je zbog neodgovarajuće udaljenosti doprinio nastanku ozljede, a što predstavlja opasnost za svakog tko uđe u taj prostor, te je bio osposobljen za rad na siguran način, i osigurana mu je zaštitna oprema. Prema odredbi članka 68. stavka 1. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine" broj 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18) radnik je obvezan i odgovoran obavljati poslove dužnom pažnjom te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja kao i sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika, koje mogu ugroziti njegovi postupci ili propusti na radu. Slijedom navedenog predlažemo odbiti tužbu i tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u podatke o ozljeđivanju osobe na radu (stranica 6-7,71 spisa), zapisnik o utvrđivanju alkoholiziranosti tužitelja (stranica 8, 75 spisa), službenu zabilješku (stranica 9, 74 spisa), izjavu o ozljedi na radu (stranica 10, 72-73 spisa), medicinsku dokumentaciju tužitelja i fotografiju ruku tužitelja (stranica 11-19 spisa), zdravstveni list (stranica 16-18 spisa), odštetni zahtjev tužitelja (stranica 20-21 spisa), odgovor tuženice na zahtjev za mirno rješenje spora sa povratnicom (stranica 22-23 spisa), presliku zdravstvenog kartona i medicinsku dokumentaciju tužitelja (stranica 30-52 spisa), mišljenje liječnika-ocjena radne sposobnosti tužitelja (stranica 52-54 spisa), odluku o rasporedu na rad (stranica 55-56 spisa), zapisnik o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran način (stranica 57-60 spisa), izveo dokaz saslušanjem svjedoka PH i tužitelja (stranica 81-82 spisa), izveo dokaz zamolbenim saslušanjem svjedoka BH i DH putem Općinskog suda u Puli-Pola (stranica 92- 95 spisa), izveo dokaz vještačenjem po vještaku zaštite na radu Ivici Juričkom u pravcu ocjene je li tužitelj sklopku isključivao u skladu s pravilima struke i propisima o sigurnosti na radu te je li došlo do propusta u organizaciji rada (stranica 100-108 spisa), uvid u Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti Odluku o rasporedu zatvorenice na rad od 26.2.2018. (stranica 115 spisa), izveo dokaz saslušanjem vještaka Ivice Juričkog (stranica 125-126 spisa), izveo dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku Predragu Paviću (stranica 133-134 spisa), dok je tužitelj na ročištu održanom 02. veljače 2026. odustao od dokaznog prijedloga za provođenjem očevida na licu mjesta navodeći da isto nije svrsishodno jer je tuženica istaknula prigovor doprinosa tužitelja nastanku štetnog događaja. Sud je odbio dokazni prijedlog tužitelja za saslušanjem svjedokinje dr. FH jer smatra da se činjenično stanje u postupku može utvrditi i bez saslušanja navedene svjedokinje.

4. Tužitelj je podneskom od 10.06.2026. postavio tužbeni zahtjev kojim se nalaže tuženici naknaditi tužitelju iznos od 3.800,00 eura sa zateznim kamatama tekućima od 26. listopada 2022. do isplate te je tuženica na ročištu održanom 02. veljače 2026 . navela da je tužitelj preinačio tužbeni zahtjev te da se protivi preinaci.

4.1. Tuženica ispravno ukazuje da se radi o preinaci tužbe u smislu članka 191. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14. , 70/19., 80/22, 114/22 i 155/23 -dalje: ZPP). Međutim, člankom 191. stavak 2. ZPP-a propisano je da ako tužitelj preinačuje tužbu tako da, zbog okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tužbe, zahtijeva iz iste činjenične osnove drugu novčanu svotu, tuženik se takvoj preinaci ne može protiviti. Tužitelj je tužbu preinačio (povećao postojeći zahtjev) nakon provođenja medicinskog vještačenja. Dakle, radi se okolnosti koja je nastala nakon podnošenja tužbe, a koja je odlučna i pravno relevantna, kako za postavljanje tužbenog zahtjeva, tako i za donošenje sudske odluke u pogledu visine štete, pa se takvoj preinaci tužbe tuženik ne može protiviti. Stoga je sud raspravnim rješenjem od 02. veljače 2026. dopustio preinaku tužbe.

5. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno kao i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a sukladno članku 8. ZPP ovaj sud smatra da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

6. Članak 186.a ZPP-a propisuje da se osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske dužna prije podnošenja tužbe obratiti sa zahtjevom za mirno rješenje spora nadležnom državnom odvjetništvu, te da zahtjev mora sadržavati sve ono što mora sadržavati tužba. Uvidom u Zahtjev za mirno rješenje spora (stranica 20-22 spisa) utvrđeno je da je tužitelj zahtjev podnio Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu koji je taj zahtjev zaprimio 02. studenoga 2022. Tužitelj u zahtjevu potražuje naknadu neimovinske štete u iznosu 41.500,00 kuna zbog zadobivenih ozljeda u štetnom događaju od 20. listopada 2021. Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu je dopisom od 18. siječnja 2023. odbilo zahtjev tužitelja kao neosnovan. Dakle, tužitelj je postupio sukladno članku 186.a ZPP-a.

7. Nije sporno da je tužitelj zadobio tjelesnu ozljedu opeklina desne šake tijekom odsluženja zatvorske kazne u Kaznionici u Valturi sa opisom radnog mjesta elektro- mehaničar, monter, serviser opreme kada je po nalogu nadređenog u tehnološko procesu popravljao upravljački ormar za fekalne pumpe te kako bi osigurao obavljanje rada u beznaponskom stanju tužitelj je isključio struju te je pritisnuo tipku na zaštitnoj strujnoj sklopci (FID sklopka), međutim, ista je u tom trenutku eksplodirala te se zapalila.

8. Sporna je odgovornost odnosno je li tužitelj obavljao poslove u skladu s pravilima zaštite na radu, je li tužitelj doprinio nastanku ozljede te je sporna visina zahtjeva.

9. Radi utvrđenja navedenih okolnosti sud je izveo dokaz saslušanjem svjedoka PH koji je iskazao da poznaje tužitelja iz Zatvora u Puli. Njih dvojica su radili na održavanju te su ih uputili dvoje djelatnika koji su bili također zaduženi za održavanje, misli da je jedan električar, a drugi bravar, zna da je jednome ime bilo K koji je bio bravar, a ime električara se ne sjeća. Oni su rekli njemu i tužitelju da odu do električnog betoniranog ormarića i da pogleda ju što je sa strujom jer nije radila odvodna pumpa. Otvorili su ormarić i tužitelj je pritisnuo sklopku. U tom trenutku je sklopka eksplodirala, izbio je požar, došlo je do strujnog udara. Svjedok je bio neposredno pored tužitelja. Tužitelj je zadobio ozljede po rukama i to opekline. Prisutni su bili i taj električar i bravar, stajali su malo sa strane, jer su oni išli gledati drugi električni ormarić. Odmah su odvezli tužitelja u zatvorsku ambulantu, a nakon toga je tužitelj odvezen u bolnicu. Zna da je tužitelj električar i on je, kao i svi ostali, prošao obuku sigurnosti na radu. Svjedok je iskazao da su i njega odvezli u bolnicu nakon dva-tri sata i to zbog stresa jer je ovaj događaj za njega bio stresan.

10. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je po zanimanju elektrotehničar, bio je na izdržavanju kazne zatvora u Zatvoru u Puli te se javio da će raditi. Prije početka rada morao je proći obuku i položiti ispit za zaštitu na radu, zaštitu od požara te rad na siguran način. Sjeća se točno da se radilo o 20. listopada 2021. kada je u prostorije Službe održavanja došao strukovni učitelj koji je njemu ujedno neposredno nadređen BH koji je inače po zanimanju električar, te s njime strojar SH. Pozvali su njega i PH da odu do fekalnih pumpi, jer su one bile u kvaru. One su na livadi i uz njih je jedan zid u kojega su bila ugrađena dva elektro -ormara. Jedan ormar služi za upravljanje fekalnim pumpama, a drugi ormar je energetski ormar koji napaja ovaj prvi ormar. Otvorili su oba ormara, BH i SH su stajali pokraj prvog ormara, a on i PH pokraj drugog. Po pravilima se prije bilo kakvog popravka treba staviti pumpe u nenaponsko stanje, pa je u tu svrhu išao isključiti sklopku. Pritisnuo je sklopku i tada je iz neobjašnjivog razloga došlo do unutrašnjeg kratkog spoja koji je prouzročio plameni izboj koji je njemu opržio desnu šaku. Sklopka je bila u visini njegovih očiju, ispružio je ruku i na svu sreću bio je udaljen za dužinu ruke pa mu plamen nije zahvatio lice. Osjetio je užasnu bol u desnoj ruci, instinktivno je lijevom rukom poklopio desnu i kada je pokušao odvojiti ruke zalijepila mu se koža desne ruke i odvojila od kostiju i to je vidio PH zbog čega je doživio stres i liječio se na psihijatriji. Odmah je otrčao do spavaonica, stavio ruke u hladnu vodu, za njom su došli BH i SH te ga odvezli u Zatvorsku ambulantu. Doktorica mu je u ambulanti pružila prvu pomoć, namazala mu ruku kremom i dala jake tablete protiv bolova. Međutim, on je i dalje osjećao jake bolove i nakon dva sata su ga odvezli u bolnicu u Puli, jer je postojala sumnja strujnog udara. U bolnici su mu pregledali srce, krvne žile i dr., ali nije utvrđeno da bi se radilo o strujnom udaru, već o opeklinama šake. Mjesec dana nijem mogao raditi što je njemu teško palo i otežalo izdržavanje kazne zatvora. Nije se mogao koristiti rukom, pa se otežano oblačio, jeo i dr., a za tuširanje je morao posuditi rukavicu kako bih to mogao obaviti. Na posebno pitanje pun. tužitelja odgovaram da osjećam posljedice ove ozljede, jer kada nešto radi popuca mu koža između prstiju i mora redovito mazati ruku. Također mu ruka preko ljeta pocrni, a na tom dijelu gdje je ožiljak ostaje svijetla, pa mu to stvara neugodnosti kod ljudi, jer misle da ima neku kožnu bolest. Tužitelj je na ročištu pokazao sucu dio kože na desnoj šaci u području prstiju prema sredini šake za kojeg je naveo da ostaje svjetliji tijekom ljetnih mjeseci te tijekom zime kada je veća hladnoća.

11. Iz iskaza svjedoka BH proizlazi da je napisao izjavu o predmetnom događaju. Bio je bio električar u Kaznionici u Valturi i strukovni učitelj. Budući da je tih dana prisustvovao jednom seminaru koji se održavao u Kaznionici, kvar su pokušavali otkloniti SH i tužitelj KH. Oni nisu uspjeli otkloniti kvar pa su zvali njega da intervenira. Prije nastanka predmetnog štetnog događaja pokušavao je naći kvar u desnom elektro ormariću, a tužitelj se nalazio ispred lijevog elektro ormarića. Ti navedeni elektro ormarići su neposredno jedan kraj drugog, odnosno drže se jedan za drugi. FID sklopka se isključuje pritiskom na tipku. Nije direktno vidio kada je tužitelj pritisnuo tipku, ali je čuo njegov jauk i činilo mu se kao da je čuo nekakav prasak u vidu eksplozije ("puf"). Nakon toga je vidio da tužitelj ima crnu ruku i doživio je šok te ga je bilo strah kako će to proći. Na njegovu bio mjestu bio pao u nesvijest, ali izgleda da je on čvršći. S obzirom da ga je tužiteljeva crna ruka šokirala, krajičkom oka je vidio vatru. Siguran je da je pritisnuo tipku jer je sklopka eksplodirala. Vatra je postajala sve manja, ali je odmah reagirao i išao isključiti sve glavne osigurače da ne bi došlo do požara. Prije nego je to išao iskopčat poslao je tužitelja da ide kod doktorice u pratnji SH. Drugi dan mu je bilo još gore kada mu je koža maknuta. Jako ga je peklo, poslije toga je bio na bolovanju, a čak i na hitnoj je završio. Tužitelj je za vrijeme nastanka štetnog događaja imao svu potrebnu opremu, radno odijelo, radne cipele. Ne može raditi bez toga, sve je to bilo ispoštovano. Zaštitne rukavice nije imao jer je nemoguće obavljati poslove električara s rukavicama jer uvijek se radi s malim vidama/vijcima. Tužitelj je bio udaljen od lijevog elektro ormarića odnosno od sklopke nekih pola metra, taman koliko je potrebno da bi se moglo pritisnuti sklopku. Ali se tužitelj nakon eksplozije odmaknuo.

12. Iz iskaza svjedoka DH proizlazi da je za vrijeme predmetnog štetnog događaja u Kaznionici u Valturi bio Viši stručni savjetnik – stručnjak zaštite na radu i protupožarne zaštite. Budući da je tužitelj pretrpio ozljedu na radu i to ozljeđivanjem desne ruke s kojom inače piše, nije bio u stanju napisati pisanu izjavu već mu je dao usmenu izjavu. To je bilo nakon što mu je u ambulanti pružena prva pomoć pa mu je ruka bila zamotana, ali mu je rekao da ga ruka jako peče. Nesporno je bilo da je nastala ozljeda na radu te je poslodavac sukladno toj činjenici bio odlučio priznati tužitelju punu naknadu za vrijeme nesposobnosti za rad. Ni je bio prisutan na licu mjesta za vrijeme nastanka štetnog događaja, ali mu je sasvim logično da je tužitelj htio isključiti FID sklopku kako bi mogao raditi u bez naponskom stanju.

13. Uvidom u podatke o ozljeđivanju osobe na radu utvrđeno je da sastavljeno izvješće o ozljeđivanju tužitelja za vrijeme redovitog rada te da je tužitelj ozlijedio šaku desne ruke i zadobio opekline I i II stupnja kada je prilikom traženja kvara u električnom ormariću koji se nalazi pored septičke jame (električni ormarić fekalnih pumpi) tužitelj htio isključiti fid sklopku za rad u beznaponskom stanju na gumb, međutim, ista je u tom trenutku eksplodirala i zapalila se te ozlijedila tužitelja te je na poleđini navedenih podataka sadržana izjava svjedoka BH.

14. Uvidom u zapisnik o utvrđivanju alkoholiziranosti zatvorenika utvrđeno je da tužitelj nije konzumirao alkoholna pića, dok je uvidom u službenu zabilješku utvrđeno da tužitelj zbog ozljede šake desne ruke nije bio u mogućnosti dati pisanu izjavu već je dao usmenu izjavu pred višim stručnim savjetnikom stručnjakom zaštite na radu i protupožarne zaštite DH.

15. Nadalje, uvidom u izjavu o ozljedi na radu utvrđeno je da je istu dao tužitelj 21. prosinca 2021.u kojoj je opisao štetni događaj.

16. Radi utvrđivanja sporne činjenice je li tužitelj sklopku isključivao u skladu s pravilima struke i propisima o sigurnosti na radu te je li došlo do propusta u organizaciji rada sud je izveo dokaz vještačenjem po vještaku zaštite na radu Ivici Juričkom koji je u svom nalazu i mišljenju naveo da je tužitelj osposobljen za rad na siguran način za obavljanje poslova ELEKTRO - MEHANIČAR u Kaznionici u Valturi. Isto je vidljivo iz Zapisnika o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran način prema kojem je tužitelj, između ostalog, osposobljen za elektromehaničarske poslove odnosno električarske poslove. Praktični dio provjere je završen 28.05.2021. Zapisnik je izdan u skladu s propisima. Potpisan je od strane osposobljavanog radnika, SH, neposrednog ovlaštenika i DH, stručnjaka zaštite na radu. Da bi radnik mogao obavljati posao s posebnim uvjetima rada isti mora biti stručno osposobljen - zdravstveno sposoban. Tužitelj je bio stručno osposobljen za posao koji je obavljao prilikom ozljeđivanja. Nema dokaza da je tužitelj bio zdravstveno sposoban za obavljanje posla elektro - mehaničara. Prema mišljenju MRMS (od 12.12.2016.) o obavljanju određenih poslova poslovi popravka i održavanja električnih uređaja i opreme nazivnih napona 230 V spadaju u poslove s posebnim uvjetima rada u smislu odredbe članka 3. stavka 1. točke 10. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada („Narodne novine“, broj 5/84). Prema članku 36. Zakona o zaštiti na radu poslodavac ne smije dopustiti obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada radniku koji ne ispunjava uvjete iz Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada. U trenutku ozljeđivanja tužitelj je od osobnih zaštitnih sredstava koristio radno odijelo i zaštitne radne cipele sa čeličnom kapicom. Tužitelj je zaštitnu strujnu sklopku trebao isključiti da bi upravljački ormar ostao u beznaponskom stanju kako bi pokušao utvrditi kvar zbog kojeg nisu radile pumpe fekalne vode. Sklopka se isključuje na način da se rukom (prstom) pritisne tipka koja se nalazi na prednjoj strani kućišta sklopke koja je izrađena od izolacijskog materijala (plastike). Sklopka se ne može isključiti na drugi način nego kako je to učinio tužitelj. Nije vidljiva greška u njegovom postupku tj. isti je sklopku isključio u skladu s pravilima struke i propisima o sigurnosti. Propust u organizaciji rada. Odgovorna osoba u kaznionici na obavljanje radnog zadatka otklanjanja kvara na pumpi uputio je tužitelja koji je: - po struci bio elektrotehničar, - bio osposobljen za rad na siguran način za poslove elektro - mehaničara, - dobio odgovarajuću osobnu zaštitnu opremu. Tužitelj je prilikom ozljeđivanja radio na poslu s posebnim uvjetima , a da isti nije bio pregledan od zdravstvene ustanove medicine rada da li zadovoljava zdravstvene uvjete prema članka 3. stavka 1. točke 10. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada, a što je u suprotnosti sa člankom 36. Zakona o zaštiti na radu.

17. Tužitelj nije imao primjedbi na nalaz vještaka, dok je tuženica podneskom od 08. kolovoza 2024. prigovorila nalazu vještaka u cijelosti i dostavila Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti zatvorenika za rad na posebnim uvjetima rada zbog čega je sud rješenjem od 16. prosinca 2024. odredio saslušanje vještaka Ivice Juričkog koji je na ročištu održanom 09. travnja 2025. naveo da je uz podnesak kojim prigovara nalazu i mišljenju vještaka tuženica dostavila Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti zatvorenika za rad na posebnim uvjetima rada prema članku čl. 3. toč. 10 Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada prema kojima je isti zdravstveno sposoban. U vezi toga iz svojeg nalaza i mišljenja promijenio je toč. II. zaključka nalaza u dijelu koji se odnosi na propust organizacije rada drugi dio gdje je navedeno da tužitelj nije zadovoljavao propise u vezi s posebnim uvjetima rada na način da isti zadovoljava propise s posebnim uvjetima rada.

18. Sud je nakon očitovanja vještaka u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka jer je sačinjen u skladu s pravilima znanosti i struke u smislu odredbe čl. 258. ZPP, a i tuženica nakon očitovanja vještaka na isti nije imala primjedbe.

19. Na temelju izvedenih dokaza, ovaj sud nalazi utvrđenim da se tužitelj prilikom obavljanja posla na radnom mjestu elektro-mehaničara u kaznionici u B ozlijedio prilikom popravljanja upravljačkog ormara za fekalne pumpe kako bi osigurao obavljanje rada u beznaponskom stanju pritisnuo tipku na zaštitnoj strujnoj klopci (FID sklopka) međutim, ista je u tom trenutku eksplodirala i zapalila se uslijed čega je tužitelj zadobio opekline desne šake.

19.1. Sud je prihvatio iskaz tužitelja da se ozlijedio na opisani način jer takav njegov iskaz potvrđuje i saslušani svjedok PH koji je zajedno sa tužiteljem bio zadužen za obavljanje povjerenog radnog zadatka, a posredno način ozljeđivanja potvrđuju iskazi saslušanih svjedoka BH i GH. Tužitelj je, a što proizlazi iz provedenog vještačenja isključio sklopku sukladno pravilima struke i propisima o sigurnosti, dakle, u postupanju tužitelja nije bilo propusta zbog čega je neosnovan prigovor tuženice da je tužitelj zbog neodgovarajuće udaljenosti prilikom obavljanja povjerenog radnog zadatka doprinio nastanku ozljede. To iz razloga jer je tužitelj zaštitnu sklopku trebao isključiti da bi upravljački ormar ostao u beznaponskom stanju kako bi pokušao utvrditi kvar zbog kojeg nisu radile fekalne pumpe te se sklopka isključuje na način da se rukom (prstom) pritisne tipka koja se nalazi na prednjoj strani kućišta sklopke koja je izrađena od izolacijskog materijala (plastike) te se sklopka ne može isključiti na drugi način nego kako je to učinio tužitelj te nije vidljiva greška u njegovu postupku odnosno isti je sklopku isključio u skladu s pravilima struke i propisima o sigurnosti pri čemu je tužitelj prilikom ozljeđivanja radio na poslovima sa posebnim uvjetima rada i bio pregledan od zdravstvene ustanove medicine rada odnosno zadovoljavao je zdravstvene uvjete iz članka 3. stavka 1. točka 10. Pravilnika o poslovima sa posebnim uvjetima rada što je u skladu sa člankom 36. Zakona o zaštiti na radu.

20. U navedenoj situaciji sud ocjenjuje da je tuženica kao poslodavac odgovorna tužitelju za nastalu štetu koja je uzrokovana ozljedom na radu na temelju odredbe članka 111. stavka 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 46/23. i 64/23. – u daljnjem tekstu: ZR), kao i prema odredbi članka 25. stavka 1. Zakona o zaštiti na radu (“Narodne novine” broj 71/14., 118/14., 154/14., 94/18 i 96/18- u daljnjem tekstu: ZZR), kao lex specialis, a prema kojoj odredbi je propisano da ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti.

20.1. Dakle, u konkretnom slučaju je tužitelj kao radnik pretrpio ozljedu na radu obavljajući poslove za tuženicu kao poslodavca te tuženica kao poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti), prema općim propisima obveznog prava.

20.2. Nadalje, iz izvedenih dokaza ne proizlazi da je tuženica tijekom postupka dokazala postojanje nijedne okolnosti koje bi je u smislu odredbe članka 1067. Zakona o obveznim odnosima («Narodne novine», broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23. – u daljnjem tekstu: ZOO), oslobodile od odgovornosti za nastalu štetu (viša sila, radnja treće osobe ili radnja tužitelja). Dakle, tuženica na kojoj je teret dokaza okonosti koje bi je oslobodile odgovornosti po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti) nije dokazala da je do štetnog događaja došlo nepažnjom odnosno isključivom krivnjom tužitelja, a niti da je tužitelj doprinio nastanku štetnog događaja, odnosno da bi postojale okolnosti koje bi ju oslobodile odgovornosti za štetu u cijelosti ili djelomično.

20.3. Iz navedenih razloga, ovaj sud ocjenjuje da je tuženica odgovorna za nastanak štetnog događaja na temelju odredbi ZR-a koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štetnog događaja i koji u članku 111. stavak 1. propisuje da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava, sve u svezi s člankom 1045. stavak 1. ZOO-a kojim je pripisano da tko drugom prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Stoga sud zaključuje da je tuženica dužna tužitelju naknaditi pretprljenu štetu.

21. Radi utvrđivanja visine tužbenog zahtjeva sud je izveo dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku dr. med. Predragu Paviću koji je u nalazu i mišljenju naveo da je tužitelj u štetnome događaju 20. 10. 2021. zadobio opeklinu dorzuma desne šake. Provedeno je ambulantno liječenje po kirurgu, potom po nadležnom liječniku opće prakse. Po završetku liječenja, kod tužitelja su zaostale opisane subjektivne tegobe i kliničkim vještačkim pregledom utvrđen opisani klinički status. Bol jačega intenziteta trajala je 1 dan, srednje jakoga intenziteta 2 tjedna, slabijega intenziteta naredna 2 tjedna. Tzv. primarni strah (u trenutku ozlijeđivanja i neposredne životne opasnosti) bio je intenzivan i kratkotrajan. Sekundarni strah (radi zadobivenih ozljeda i njihovih posljedica) jačega intenziteta trajao je 1 dan, srednje jakoga intenziteta 5 dana, slabijega intenziteta 7 dana. Kod tužitelja nije došlo do smanjenje životne aktivnosti, u kojem obimu bi trpio duševne boli i morao ulagati pojačane napore u svakodnevnome životu. Tuđa pomoć i njega tužitelju je bila potrebna 2 sata dnevno prvih 2 tjedna po ozlijeđivanju. Nakon toga tužitelju je bila potreba tuđa pomoć 1 sata dnevno tijekom naredna 2 tjedna. Naruženost: obzirom na opisanu hipopigmentaciju kože dorzuma desne šake, kod tužitelj je zaostala naruženost blažeg stupnja.

22. Stranke nisu imale primjedbe na nalaz vještaka te je sud isti prihvatio kao sačinjenog u skladu pravilima znanosti i struke u smislu odredbe čl. 258. ZPP.

23. Na temelju navedenog medicinskog vještačenja utvrđeno je kako je povrijeđeno pravo osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje, čime mu je nastala neimovinska šteta u smislu članka 19. stavak 2. u vezi s člankom 1046. ZOO-a, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu . Stoga tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete na temelju članka 1100. stavak 1. ZOO-a pri čemu je sud utvrđivao činjenice - kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu novčane naknade u smislu članka 1100. stavak 2. ZOO-a.

Iz nalaza i mišljenja vještaka ovaj sud nalazi utvrđenim da je tužitelj pretrp io primarni strah jakog intenziteta i kratkog trajanja, sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 1 dan, srednjeg intenziteta u trajanju 5 dana i manjeg intenziteta 7 dana (600,00 eura). Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je tužitelj trp io fizičke bolove jakog intenziteta u trajanju 1 dan, srednjeg intenziteta u trajanju 2 tjedna i bolove manjeg intenziteta u trajanju sljedeća dva tjedna (1.290,00 eura). Iz nalaza i mišljenja ovaj sud nalazi utvrđenim da je kod tužitelja zaostala naruženost blažeg stupnja s obzirom na opisanu hipopigmentaciju dorzuma šake, a koje naruženje je uočljivo trećima, a što je iskazao i sam tužitelj navodeći da mu preko ljeta ruka pocrni, a na tom dijelu gdje je ožiljak ostaje svjetla zbog čega mu navedeno kod ljudi stvara neugodnost jer misle da ima kožnu bolest zbog čega tužitelj trpi duševne boli zbog naruženosti (1.000,00 eura). Kod tužitelja nije došlo do smanjenja životne aktivnosti u kojem obimu bi trpio duševne boli i morao ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu, dok je u odnosu na tuđu pomoć i njegu utvrđena njezina potreba u trajanju od 2 sata dnevno prvih 2 tjedna po ozljeđivanju te nakon toga 1 sat dnevno tijekom naredna dva tjedna. Imajući u vidu da tužitelj niti u tužbi niti tijekom postupka nije zatražio naknadu imovinske štete, a tuđa pomoć predstavlja imovinsku štetu, to sud uzimajući u obzir članak 2. ZPP nije o istoj niti odlučivao.

24. Stoga obzirom na tako utvrđenu dužinu i intenzitet trajanja straha i pretrpljenih fizičkih bolova, postojanje naruženosti, njezin stupanj te dob tužitelja ovaj sud smatra da mu u smislu članka 1100. stavak 1. i 2. ZOO-a pripada pravična novčana naknada za povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 2.890,00 eura, dok je u preostalom dijelu za iznos od 910,00 eura sa pripadajućim zateznim kamatama zahtjev tužitelja odbijen kao neosnovan zbog čega je odlučeno kao pod točkom III. izreke presude.

25. Obveza pravične novčane naknade za neimovinsku štetu, na temelju članka 1103. ZOO-a, dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe. Tužitelj zakonske zatezne kamate na neimovinsku štetu traži tekuće od dana podnošenja zahtjeva za mirno rješenje spora, tj. od 26. listopada 2022. Uvidom u povratnicu o preporučenoj pošiljci (stranica 23 spisa) sud je utvrdio da je zahtjev za mirno rješenje spora zaprimljen u prijamnom poštanskom uredu 10129 dana 28. listopada 2022. dok je Općinsko državno odvjetništvu u Zagrebu zaprimilo zahtjev za mirno rješenje spora 2. studenoga 2022., pa su tužitelju obzirom na navedeno dosuđene zakonske zatezne kamate tekuće od datuma zaprimanja zahtjeva 02. studenoga 2022. do isplate, dok je zahtjev tužitelja za isplatu zateznih kamata na dosuđeni iznos neimovinske štete za razdoblje od 26. listopada 2022. do 01. studenoga 2022. odbijen kao neosnovan zbog čega je odlučeno kao pod točkom IV. izreke presude. Visina stope zakonske zatezne kamate dosuđena je sukladno članku 29. stavak 2. ZOO-a.

26. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 2. ZPP te su tužitelju priznati troškovi zastupanja po punomoćnici sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" b roj 138/23). Odredbom članka 154. stavak 2. ZPP-a propisano je da se omjer uspjeha u parnici ocjenjuje prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva. Uspjeh tužitelja iznosi 100% u odnosu na osnovu i 76,05% u odnosu na visinu odnosno uspjeh u sporu tužitelja iznosi 88,02% (100+76,05=176,05:2=88,02%). Uspjeh u sporu tuženice iznosi 11,98% (100%-88,02% uspjeha tužitelja) što znači da je tužitelj u većoj mjeri uspio u parnici i od njegovog postotka oduzima se postotak uspjeha tuženice te se tužitelju odmjerava naknada troškova u omjeru od 76,04% (88,02% uspjeha tužitelja umanjeno za 11,98% uspjeha tuženice).

27. Tužitelju je na ime troška zastupanja po punomoćnici - odvjetnici priznat trošak koji se odnosi na trošak sastavljanja odštetnog zahtjeva (Tbr. 28 OT -a 100 bodova), sastava tužbe (Tbr. 7/1 OT-a 100 bodova), sastavljanja podneska od 22.08.2023. (Tbr. 8/1 OT-a 100 bodova), zastupanja na ročištu 06.11.2023. (Tbr. 9/1 OT 100 bodova), sastav podneska od 15.01.2024. (Tbr. 8/4 OT-a 25 bodova), zastupanja na ročištu 13.03.2024. (Tbr. 9/1 OT-a 100 bodova), zastupanja na ročištu održanom 08.05.2024. pred Općinskim sudom u Puli povodom zamolnice ovog suda (Tbr. 9/4 OT-a 25 bodova), zastupanja na ročištu održanom 07.06.2024. pred Općinskim sudom u Puli povodom zamolnice ovog suda (Tbr. 9/1 OT-a 100 bodova), sastava podneska od 17.08.2024. (Tbr 8/1 OT-a 100 bodova), sastava podneska od 29.08.2024. (Tbr 8/1 OT-a 100 bodova), zastupanja na ročištu 09.04. 2025. (Tbr. 9/1 OT-a 100 bodova), sastava podneska od 10.06.2025. (Tbr 9/1 OT-a 100 bodova) i zastupanja na ročištu 02.02.2026. (Tbr. 9/1 OT 100 bodova) odnosno ukupno 1150 bodova odnosno uz vrijednost boda od 2,00 eura, 2.300,00 eura i trošak PDV (25%) na navedene radnje u ukupnom iznosu od 575,00 eura odnosno 2.875,00 eura. Nadalje, tužitelju je priznat trošak plaćene sudske pristojbe na tužbu u iznosu 40,48 eura i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 80,96 eura odnosno ukupno 2.996,44 eura. Stoga su tužitelju uzimajući u obzir omjer uspjeha u postupku od 76,04% dosuđeni parnični troškovi u iznosu od 2.278,49 eura uz trošak predujma vještačenja po vještaku zaštite na radu u iznosu od 400,00 eura, troškova medicinskog vještačenja od 265,45 eura te troškova putovanja na ročišta pred Općinskim sudom Puli u iznosu od 596,16 eura te troškova od 80,00 eura s naslova cestarine (stranica 147-150 spisa) sukladno Tbr. 50 OT obzirom na to da su navedeni troškovi bili potrebni bez obzira na uspjeh u parnici. Stoga su tužitelju dosuđeni ukupni troškovi u iznosu od 3.620,10 eura, dok je u preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka odbijen kao neosnovan.

28. Na dosuđeni trošak tužitelju pripadaju zakonske zatezne kamate tekuće od dana donošenja presude do isplate sukladno članku 30. stavak 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20, 114/22 06/24), a u visini određenoj člankom 29. stavak 2. ZOO-a.

29. Tužitelju nije priznat trošak sastava podnesaka od 02.04.2024. i 10.04.2025. kojim dostavlja dokaz o uplati predujma za vještačenje obzirom na to da je sudu vidljiva uplata predujma u e-spisu.

30. Tuženica je odbijena sa zahtjevom za naknadom troška u smislu odredbe čl. 154. st. 2. ZPP.

U Zagrebu 18. ožujka 2026.

Sutkinja

Ingrid Šegon

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave presude. Žalba se podnosi ovome sudu, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćnici uz rješenje za plaćanje sudske pristojbe za presudu 80,96 eura

2. OGDO u Zagrebu, na broj P-DO-358/2023