Poslovni broj: Us I-1634/2025-8

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu tog suda Leandri Mojtić kao sucu pojedincu te Milki Škaro Grozdanić zapisničarki, u upravnom sporu tužiteljice OV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Petar Ćubela odvjetniku u Zagrebu, Lašćinska cesta 44, protiv tuženika Grada Zagreba, Gradskog ureda za opću upravu i imovinsko pravne poslove, Sektora za imovinsko-pravne poslove, Odjela za naknade i izvlaštenja, Peti područni odsjek (Dubrava), Avenija Dubrava 49, OIB: 61817894937, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Grada Zagreba, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, kojeg zastupa AV mag. iur. službenica Grada Zagreba, Stručne službe Gradske uprave, radi izvlaštenja, odlučujući o tužbi tužiteljice od 25. lipnja 2025. i odgovoru na tužbu tuženika od 3. listopada 2025., izvanraspravno dana 18. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev kojim tužiteljica traži poništenje rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za opću upravu i imovinsko pravne poslove, Sektora za imovinsko-pravne poslove, Odjela za naknade i izvlaštenja, Peti područni odsjek (Dubrava) KLASA: UP/I-943-04/24-04/7, URBROJ: 251-04-51-5/003-25-60 od 10. lipnja 2025., kao neosnovan.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troškova upravnog spora, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Osporavanim Privremenim rješenjem tuženika Grada Zagreba, Gradskog ureda za opću upravu i imovinsko pravne poslove, Sektora za imovinsko-pravne poslove, Odjela za naknade i izvlaštenja, Peti područni odsjek (Dubrava) KLASA: UP/I- 943-04/24-04/7, URBROJ: 251-04-51-5/003-25-60 od 10. lipnja 2025., riješeno je kako slijedi:

"I. Interes Republike Hrvatske za građenje, rekonstrukciju i održavanje nerazvrstane ceste utvrđen je odredbom članka 105. stavka 1. Zakona o cestama („Narodne novine", broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 04/23 i 133/23).

II. Prihvaća se prijedlog Grada Zagreba, OIB: 61817894937, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, te se u njegovu korist radi izgradnje dijela Ulice Rudolfa Kolaka (od Dankovečke ulice do produžene Branimirove ulice), s pripadajućom komunalnom infrastrukturom, potpuno izvlašćuje 24/32 dijela zk.č.br. 2900/12, Dankovečka ulica - oranica, površine 1384 m[2] , upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao vlasništvo OVO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] u 3/32 dijela (5. suvlasnički dio), UV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] u 3/32 dijela (6. suvlasnički dio), AVO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] u 9/32 dijela, OV, 01B: 82099172881, [adresa], 10000 Zagreb u 3/32 dijela, OVO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 10000 Zagreb u 3/32 dijela (9. suvlasnički dio) i UV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] u 3/32 dijela (10. suvlasnički dio), koja po katastru odgovara k. č. br. [katastarska čestica], Dankovečka ulica - oranica, površine 1384 m[2] , upisanoj u PL 12508 k o. Dubrava, kao korisništvo UVO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] u 3/16 dijela, TVO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] u 3/16 dijela i LVO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] u 6/16 dijela, stvarno vlasništvo i korisništvo OVO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] u 6/32 dijela, UV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] u 6/32 dijela, AVO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] dijela i OV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] u 3/32 dijela.

III. Grad Zagreb, isplatio je naknadu za potpuno izvlaštenu nekretninu iz točke II. izreke ovog privremenog rješenja, i to:

- GVO, iz [adresa], iznos od 20.060,30 EUR (slovima: dvadesettisućašezdeseteuraitridesetcenti), na račun u njenom vlasništvu, (za 9. suvlasnički dio),

- UV, iz [adresa], iznos od 20.060,30 EUR (slovima: dvadesettisućašezdeseteuraitridesetcenti), na račun u njegovom vlasništvu, (za 10. suvlasnički dio),

- AVO, iz [adresa], iznos od 60.180,90

EUR (slovima: šezdesettisućastoosamdeseteuraidevedesetcenti) na račun u njegovom vlasništvu,

- OV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], iznos od 20.060,30 EUR (slovima: dvadesettisućašezdeseteuraitridesetcenti) na račun u njenom vlasništvu, te

-polaganjem

iznosa

od

40.120,60

EUR

(slovima: četrdesettisućastodvadeseteurai-šezdesetcenti) na poseban račun otvoren kod označene banke, za suvlasničke dijelove OVO, [adresa] (5. suvlasnički dio: 3/32) i UV, [adresa] (6. suvlasnički dio), na kojima je uknjiženo založno pravo za korist OV, [adresa].

IV. Gradski ured za financije i javnu nabavu, isplatit će u roku od 15 dana od dana izvršnosti ovog privremenog rješenja, naknadu položenu na posebnom računu otvorenom kod označene banke.

- OV, [adresa], iznos od 20.520,62 EUR (slovima: dvadesettisućapetstodvadeseteuraišezdesetdvacenta) ,

- GVO, iz [adresa], iznos od 9.799,99EUR (slovima: devettisućasedamstodevedesetdeveteuraidevedesetdevetcenti), (za 5. suvlasnički dio), i

- UV, iz [adresa], iznos od 9.799,99 EUR (slovima: devettisućasedarnstodevedesetdeveteuraidevedesetdevetcenti), (za 6. suvlasnički dio).

V. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog građanskog suda u Zagrebu da na temelju ovog privremenog rješenja uknjiži pravo vlasništva na nekretnini iz točke II. izreke ovog rješenja u korist Grada Zagreba, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1. Vl. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog građanskog suda u Zagrebu da izvrši upis zabilježbe zabrane raspolaganja izvlaštenom nekretninom iz točke II. izreke ovog privremenog rješenja do pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju kojim će se riješiti o prijedlogu za izvlaštenje.

VII. Ovo rješenje će se ukinuti i donijeti rješenje o izvlaštenju nakon izvođenja dokaza radi utvrđivanja činjenica i okolnosti potrebnih za određivanje konačnog iznosa naknade za izvlaštenu nekretninu.

VIII. Tužba ne odgađa izvršenje ovog privremenog rješenja."

2. Protiv osporavanog rješenja tužiteljica je pravodobno podnijela tužbu Upravnom sudu u Zagrebu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog pogrešne primjene materijalnog prava te zbog povrede odredbi upravnog postupka, navodeći kako smatra da u konkretnom slučaju nije pravilno primijenjen Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina(NN 78/15), Pravilnik o metodama procjene vrijednosti nekretnina (NN 105/2015 ), niti Zakon o izvlaštenju i određivanju naknade ( NN 74/14,69/17 i 98/19). Poziva se na odredbu čl. 12. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade kojim je propisano da se radi o žurnom postupku te citira odredbu čl. 12. i čl. 30. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade te navodi kako tužiteljica niti u jednom trenutku nije dobila potpunu dokumentaciju, a koju je korisnik izvlaštenja podnio tuženiku, sukladno članku 29. i osobito, članku 30. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade te ističe kako ni u prethodno provedenom postupku osiguranja dokaza nije dobila potpuni prijedlog radi osiguranja dokaza. Stoga, da je u provedenom postupku narušeno niz načela upravnog postupka kao načelo zakonitosti, načelo razmjernosti u zaštiti prava stranaka i javnog interesa, načelo utvrđivanja materijalne istine. Poziva se na Prvi Protokol Europske Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te ističe kako je snosila osobno neproporcionalni teret izvlaštenja, da se tako vođen postupak odvija u korist korisnika izvlaštenja koji ima bolju poziciju, da je narušeno načelo jednakosti oružja kao konstitutivni element prava iz članka 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, da tužiteljica ima pravo na tzv. jednakost, a što obuhvaća razumnu mogućnost obiju stranaka da izlože činjenice i podupru ih svojim dokazima. Tužiteljica se nadalje poziva na čl. 6. Konvencije (pravo na pošteno suđenje), te na čl. 48. Ustava RH kojim se jamči pravo vlasništva i čl. 50. Ustava RH kojim je propisao da je u Zakonom moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo, uz naknadu tržišne vrijednosti, te da se poduzetnička sloboda i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi.“ Poziva se i na presudu ESLJP od 30. lipnja 2005. Jahn i dr. protiv Njemačke kojom da je ESLJP utvrdio povredu čl. 1. Protokola govoreći o ocjeni proporcionalnosti i poštenoj ravnoteži i posebice nameće li se prekomjerni teret izvlašteniku. Posebno ističe da tužiteljica suvlasnica nekretnine se nalazi u apsurdnoj situaciji jer da se korisnik izvlaštenja upisuje kao vlasnik nekretnine temeljem dokaza o isplati koji ne predstavlja tržišnu cijenu i to na osnovu isteklog procjembenog elaborata te da je trpljenje upisa potpuno ne srazmjerno s činidbom koju čini korisnik izvlaštenja. Tužiteljica ističe kako je tuženo tijelo posve pogrešno donijelo nezakonito i pogrešno Privremeno rješenje i doznačilo na račun tužiteljice iznos iz osiguranja dokaza temeljen na isteklom vještačenju tada, uredujućeg sudskog vještaka i procjenitelja Hrvoje Balija iz rujna 2022. godine, a koji da ne predstavlja realan pokazatelj tržišne vrijednosti nekretnine, sada skoro, s obzirom na protek od 3 godine i porasta cijena nekretnina koje čine bazu podataka za procjenu.

2.1. Tužiteljica opisuje kronologiju predmetne upravne stvari te navodi da je 21. svibnja 2024. godine opunomoćenica Grada Zagreba - korisnika izvlaštenja na raspravi iskazala da ostaje kod Prijedloga za izvlaštenje od 27. ožujka 2024. godine te je predložila donijeti odluku sukladno elaboratima iz prethodnog postupka osiguranja dokaza, dok da je tužiteljica, kao i drugi suvlasnici predložila provesti novo vještačenje te izvlastiti i tzv. preostali dio jer da nemaju gospodarski interes za njegovo daljnje korištenje. Nadalje navodi da je u tom trenutku tuženik trebao tražiti pojašnjenje ili se može smatrati da je Grad Zagreb ustvari predlagao donošenje Privremenog rješenja, međutim da je činjenica da korisnik izvlaštenja nije decidirano tražio donošenje privremenog rješenja. Sada da postupak izvlaštenja dolazi u fazu iz članka 36.c.st.3. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, a u svezi određivanja procjenitelja radi nove procjene. Da se Zaključkom tuženika od 18. srpnja 2024. godine imenuje TV, stalni sudski vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina i Snježana Martini, stalna sudska vještakinja za poljoprivredu; da je očevid s imenovanim vještacima održan 9. rujan 2024. godine u prisustvu punomoćnice korisnika izvlaštenja te da se traži i vještačenje naknade za preostali dio od 629 m[2] , budući da ne postoji gospodarski interes izvlaštenika pa i tužiteljice za zadržavanje u vlasništvu navedene površine. Da korisnik izvlaštenja dopisom od 23. listopada 2024. godine predlaže donošenje Privremenog rješenja o izvlaštenju, uz visinu naknade utvrđene procjembenim elaboratom iz članka 25. stavka 2. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade; da se tužiteljica 5. studenog 2024. godine očituje kako se ne protivi donošenju privremenog rješenja. Da na raspravi dana 18. prosinca 2024. godine opunomoćenica izjavljuje kako nema primjedbi na nove procjembene elaborate te da ostaje kod prijedloga za potpuno izvlaštenje i podneska od 23. listopada 2024. i da traži donošenje sukladno čl.36.a ZOIN. Dakle, da je tuženik već 21. svibnja 2024. godine trebao donijeti odluku sukladno čl. 24. st. 2 ZOIN, odnosno sukladno tada učinjenim elaboratima uredujućih vještaka Balije i Vitkovića, međutim da tuženik i dalje ne reagira sukladno zakonskim ovlastima već da 28. siječnja 2025. godine saslušava uredujućeg građevinskog vještaka TV kako bi otklonilo prigovore jednog od suvlasnika. Da je vještak TV utvrdio iznos naknade i za tzv. preostali dio za koji tužiteljica i drugi suvlasnici nemaju gospodarski interes. Dakle, da je tuženik trebao još u svibnju 2024. donijeti i privremeno rješenje o izvlaštenju odnosno obavezati korisnika izvlaštenja na uplatu iznosa izvlaštenicima iz čl. 25. st. 2 ZOIN odnosno onih iznosa koji su bili izvještačeni od Balije i Vitkovića, međutim da tuženik iako ima sve uvjete, da odugovlači postupak jer da je tužiteljica svjesna kako je institut privremenog rješenja donesen kako i bi se ostvarili projekti i koristila sredstava iz fondova EU. Da je tuženik trebao odmah nakon održane rasprave 21. svibnja 2024. godine donijeti Privremeno rješenje te potom nastaviti postupak izvlaštenja, donijeti rješenje o izvlaštenju, dodijeliti izvještačene iznose naknade vještaka TV i Maritni, a u slučaju žalbe nekog od izvlaštenika, da tuženik uvijek može donijeti Rješenje o stupanju u posjed. Da je iz svega navedenog vidljivo da je protekao rok važenja elaborata iz postupka osiguranja te da je u tom smislu prošao rok za donošenje privremenog rješenja o izvlaštenju, a zbog dugotrajnog vođenja postupka izvlaštenja da je došlo do promjene tzv. cjenovnih blokova koji su baza svake procjene vrijednosti, a što da je u svakom slučaju utjecalo na ispravnost procjene i visinu samih procjena odnosno visinu naknade koju je korisnik izvlaštenja dužan platiti vlasnicima. Slijedom navedenoga, tužiteljica predlaže donijeti presudu kojom će poništiti Privremeno rješenje Grada Zagreba Gradskog ureda za opću upravu i imovinsko pravne poslove, Sektor za imovinsko-pravne poslove, Odjel za naknade i izvlaštenja, Peti područni odsjek (Dubrava) KLASA: UP/I-943-04/24-04/7, URBROJ: 251-04-51-5/003-25-60 od 10.lipnja 2025. godine te kojom će naložiti tuženiku da tužiteljici naknadi trošak upravnog spora.

3. Na temelju Rješenja predsjednika Visokog upravnog suda RH u Zagrebu poslovni broj 31 Su-369/2025-15 od 27. lipnja 2025., a po prijedlogu predsjednice Upravnog suda u Zagrebu, predmetni upravni spis ustupljen je Upravnom sudu u Splitu, a sve u skladu s odredbom čl. 11. st. 3. Zakona o sudovima (Narodne novine, broj: 28/13,33/15,82/15, 82/16,67/18, 126/19, 130/20, 21/22, 60/22,16/23, 155/23 i 36/24, dalje ZS-a).

4. Odredbom članka 11. stavkom 1. ZS-a propisano je da će predsjednik zajedničkog neposredno višeg suda odrediti da u pojedinoj vrsti predmeta postupa drugi stvarno i mjesno nadležni sud, ako sud koji je po zakonu stvarno i mjesno nadležan zbog velikog broja predmeta koje ima u radu ne može u razumnom roku raspraviti te predmete i donijeti odluku, zbog postizanja ravnomjerne opterećenosti sudova ili zbog promjena u stvarnoj i mjesnoj nadležnosti sudova.

Stavkom 2., istog članka, propisano je da prijedlog za donošenje rješenja iz stavka 1. ovog članka mogu dati predsjednik suda i ministar pravosuđa. Predsjednik zajedničkog neposredno višeg suda odredit će rješenjem koji se predmeti ustupaju na suđenje drugom stvarno i mjesno nadležnom sudu.

Stavkom 3., istog članka, je propisano da će Sud prvog stupnja kojem je predmet ustupljen o tome obavijestiti stranke, odnosno njihove punomoćnike ili zastupnike uz prvo pismeno koje im bude upućeno.

5. Predmet je kod ovog Suda zaprimljen 26. lipnja 2025. i zaveden pod poslovnim brojem Us I-1634/2025.

6. Grad Zagreb, Stručna služba Gradske uprave dostavila je ovom sudu odgovor na tužbu 1. listopada 2025. navodeći kako je Grad Zagreb, Stručna služba Gradske uprave, podnijela prijedlog za izvlaštenje predmetne nekretnine, odnosno prijedlog za donošenje pobijanog privremenog rješenja, te da je stoga jedna od stranaka u predmetnom upravnom postupku sukladno odredbi članka 19. Zakona o upravnim sporovima, te da se ista ima smatrati zainteresiranom osobom, radi čega da i dostavlja odgovor na tužbu. Zaineresirana osoba je u svom odgovoru osporila tužbene navode tužiteljice pozivajući se na odredbu čl. 36. a. st. 1. i st. 2. , te odredbu čl. 25. st. 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade (Narodne novine br. 74/2014, 69/2017, 98/2019), navodeći da je u konkretnom slučaju Interes Republike Hrvatske za građenje, rekonstrukciju i održavanje nerazvrstane ceste propisan odredbom članka 105. stavka 1. Zakona o cestama (Narodne novine br. 84/2011, 18/2013, 22/2013, 54/2013, 148/2013, 92/2014, 110/2019, 144/2021, 114/2022, 114/2022, 4/2023, 133/2023), a Ulica Rudolfa Kolaka je nerazvrstana cesta. Da s obzirom da je vlasništvo na predmetnoj nekretnini bilo nesporno, da je podneskom od 22. listopada 2024. zainteresirana osoba predložila donošenje privremenog rješenja za potpuno izvlaštenje, te da je uplatila naknadu procijenjenu elaboratima iz postupka osiguranja dokaza. Da je s obzirom na ranije navedene zakonske odredbe, a kako je vlasništvo bilo nesporno, a da se vlasnica protivila izvlaštenju, odnosno visini naknade koja je procijenjena procjembenim elaboratima iz postupka osiguranja dokaza, znači procjembenim elaboratima iz odredbe članka 25. stavka 2. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, da su bili ispunjeni svi zakonski uvjeti za donošenje privremenog rješenja te da istim nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice. Također je istakla da se privremenim rješenjem ne određuje konačna naknada te će tužiteljica u daljnjem tijeku postupka izvlaštenja moći isticati sve prigovore vezane za tržišnu vrijednost izvlaštene nekretnine.

6.1. Zainteresirana osoba se potom očitovala na tužbene navode tužiteljice pa je tako u odnosu na tužiteljičine navode kako nije dobila potpunu dokumentaciju, a koju je zainteresirana osoba podnijela tuženiku, istakla kako je korisnik izvlaštenja dana 27. ožujka 2024. podnio prijedlog za potpuno izvlaštenje nekretnine oznake 1384/2013 dijela z. k. č. [katastarska čestica], površine 2013 m[2] , upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], odnosno novoformirana z. k. č. [katastarska čestica], površine 1384 m[2] , k. o. [katastarska općina], sa svom potrebnom dokumentacijom, Gradskom uredu za opću upravu i imovinsko-pravne poslove, a što je isti Ured, Sektor za imovinsko-pravne poslove, Odjel za naknade i izvlaštenja, Peti područni odsjek (Dubrava) dana 21. svibnja 2024. konstatirao na usmenoj raspravi. U odnosu na tužbene navode kojima tužiteljica obrazlaže ustavne i konvencijske odredbe kojima se jamči pravo vlasništva te se poziva na stajalište Europskog suda za ljudska prava u kojima je taj sud izrazio stajalište prema kojem se kod izvlaštenja mora postići poštena ravnoteža između zahtjeva općeg interesa i prava pojedinca na mirno uživanje vlasništva pri čemu odsustvo naknade za izvlaštenu nekretninu u iznosu koji nije razumno povezan s vrijednošću nekretnine redovno predstavlja nerazmjerno miješanje države koje se sa aspekta članka 1. Protokola Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ne može opravdati., zainteresirana osoba je istakla kako su nadležna upravna tijela dužna utvrditi sve mjerodavne čimbenike za utvrđivanje uvjeta za primjenu članka 36.a ZION-a te da je naknada određena po sudskim vještacima — procjeniteljima uz primjenu Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina, isplaćena prije donošenja prvostupanjskog rješenja, uzevši u obzir da će se novim rješenjem odrediti konačna visina naknade i naknada za dio nekretnine za koji podnositelji nemaju gospodarskog interesa za daljnje korištenje, prema utvrđenju Ustavnog suda iz odluke broj: U-I11-1948/2024 od 04. srpnja 2024. kojom ističe kako nije narušena pravna ravnoteža između zaštite prava vlasništva i zahtjeva javnog interesa. Također se pozvala i na presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Usž- 3156/2024 od 21. studenoga 2024. u kojoj je istaknuto da će se iznos naknade za nekretninu koja je predmet izvlaštenja razmatrati u postupku koji je u tijeku i u kojem će biti doneseno rješenje o izvlaštenju.

6.2. U odnosu na tužiteljičine prigovore o povredi prava na mirno uživanje vlasništva, ističemo kako je presudom Visokog upravnog suda od 21. veljače 2024. odbijena je žalba podnositelja i potvrđena je prvostupanjska presuda od 18. rujna 2023., uz obrazloženje glede prigovora povrede prava vlasništva: „u odnosu na prigovore o povredi prava na mirno uživanje vlasništva vezano uz članak 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine — Međunarodni ugovori", broj: 18/97,6/99,8/99,14/02,1/06,2/10 i 13/17) treba reći da to pravo nije apsolutno već je podložno ograničenju koje može propisati država radi zaštite javnog interesa, a što je u konkretnom slučaju i učinjeno mjerodavnim odredbama Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade. Naime, prema članku 1. st. 2. Protokola br. 1 prethodne odredbe ni na koji način ne umanjuju pravo države da primijeni zakone koje smatra potrebnim da bi uredila upotrebu vlasništva u skladu s općim interesom. Prema ocjeni Suda, nisu tužiteljima nerazmjerno ograničena vlasnička prava. Budući da nije u cijelosti riješeno o pravu tužitelja na naknadu za oduzete nekretnine pa kako tužitelji nisu zadovoljni s iznosom određenim navedenim privremenim rješenjem, to će u upravnom postupku, za koji i samo tužitelji navode da se vodi kod tuženika, za određivanje konačnog novčanog iznosa tržišne vrijednosti izvlaštene nekretnine i s tim u svezi obvezu korisnika izvlaštenja glede isplate te naknade moći iznositi svoje prigovore."

6.3. Zainteresirana osoba se pozvala i na stav Ustavnog suda RH iz odluke broj U-I11-1948/2024 od 04. srpnja 2024. da institut izvlaštenja predstavlja miješanje u pravo vlasništva izvlaštenika, a takvo miješanje predstavlja povredu prava vlasništva ako ne ispunjava uvjete iz članka 1. st.1. Protokola broj 1 uz Konvenciju, odnosno članka 50. st.1. Ustava. U konkretnoj situaciji, miješanje je utemeljeno na zakonu - odredbama Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade i u odredbama članka 105. st.1. Zakona o cestama, koje određuju postojanje interesa Republike Hrvatske za izgradnju lokalnih cesta, te da je miješanje težilo ostvariti legitiman cilj, odnosno izgradnju prometnice u javnom interesu, u smislu članka 1. st.1 Protokola broj 1 uz Konvenciju te članka 50. st. 1. Ustava. Da Ustavni sud također ističe kako je riječ o privremenom rješenju o izvlaštenju te da će se o visini naknade nastaviti voditi drugi upravni postupak u kojem će se odrediti konačna visina naknade, te da se u ovoj fazi postupka ne može utvrditi da bi podnositeljima bilo povrijeđeno pravo vlasništva zajamčeno člankom 48. st.1. Ustava.

6.4. U odnosu na tužiteljičine navode kako je opunomoćenica Grada Zagreba na raspravi održanoj dana 21. svibnja 2024. godine iskazala da ostaje kod prijedloga za izvlaštenje te da je predložila donijeti odluku sukladno elaboratima iz prethodnog postupka osiguranja dokaza, odnosno da Grad Zagreb nije decidirano tražio donošenje privremenog rješenja, zainteresirana osoba je navela kako se Grad Zagreb decidirano izjasnio podneskom upućenim upravnom tijelu dana 22. listopada 2024. godine, navodeći da kad se kao prethodno pitanje riješi pitanje prava vlasništva, da predlaže donijeti, sukladno odredbama članka 36.a Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade privremeno rješenje o izvlaštenju. Također je istaklo kako je Grad Zagreb dana 03. lipnja 2025. dostavio upravnom tijelu dokaz o isplati na osobne račune i na posebni račun iznose te da su zadovoljeni svi uvjeti za donošenje privremenog rješenja. Slijedom navedenog, zainteresirana osoba je navela kako smatra da je prvostupanjsko tijelo pravilno ocijenilo i donijelo privremeno rješenje na temelju postupka u kojemu je činjenično stanje potpuno utvrđeno, a materijalno i procesno pravo pravilno primijenjeno, te je stoga predložila da Sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

7. Tuženo tijelo je u svom odgovoru na tužbu od 6. listopada 2025. navelo da u cijelosti ustraje u navodima i razlozima iz obrazloženja osporavanog rješenja te je predložilo da Sud donese presudu kojom će odbiti tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice.

8. Na temelju ocjene rezultata provedenog upravnog postupka koji je prethodio donošenju osporavanog rješenja te izvedenih dokaza, vođen načelom učinkovitosti, Sud je primjenom odredbe čl. 98. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/24, dalje ZUS-a) odlučio predmetni upravni spor riješiti bez rasprave te je izveo dokaze pregledom i čitanjem isprava priloženih spisu, kao i dostavljenog spisa tuženog tijela te svih isprava koje su istom priložene.

9. Tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

10. Predmet spora je ocjena zakonitosti osporavanog rješenja

11. Među strankama je sporno je li pravilno i zakonito Privremenim rješenjem tuženog tijela KLASA: UP/I-943-04/24-04/7, URBROJ: 251-04-51-5/003-25-60 od 10. lipnja 2025. utvrđen interes Republike Hrvatske za građenje, rekonstrukciju i održavanje nerazvrstanih cesta prema čl. 105. Zakona o cestama („Narodne novine", br. 84/11., 22/13., 54/13., 148/13. i 92/14.) i prihvaćen prijedlog korisnika izvlaštenja Grada Zagreba za potpuno izvlaštenje u njegovu korist, a radi izgradnje dijela Ulice Rudolfa Kolaka (od Dankovečke ulice do produžene Branimirove ulice), s pripadajućom komunalnom infrastrukturom, te kojim se potpuno izvlašćuju nekretnine pobliže označene i navedene u točci II. izreke, među kojima su i nekretnine OV (9. suvlasnički dio), ovdje tužiteljice, i isplaćuje određena naknada za izvlaštene nekretnine, na način pobliže određen i sadržan u točkama III.-VIII. Izreke.

12. Među strankama je sporna visina naknade koja je tužiteljici za izvlaštenu nekretninu utvrđena procjembenim elaboratom, a potom određena Privremenim rješenjem.

13. Članak 5. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade (Narodne novine, broj: 74/14,69/17 i 98/19) sadrži odredbe o potpunom izvlaštenju, pa je tako stavkom 1., istog članka, propisano da izvlaštenjem nekretnina postaje vlasništvo korisnika izvlaštenja (potpuno izvlaštenje).

Stavkom 2., istog članka, je propisano da potpunim izvlaštenjem prestaju pravo vlasništva prijašnjeg vlasnika i druga prava na toj nekretnini.

14. Člankom 4. Zakona je propisana svrha izvlaštenja, pa je tako propisano da izvlaštenjem korisnik izvlaštenja stječe pravo koristiti nekretninu u svrhu radi koje je izvlaštenje provedeno.

15. Članak 11. Zakona sadrži odredbe o naknadi za izvlaštenu nekretninu, pa je tako stavkom 1., istog članka, propisano da za izvlaštenu nekretninu vlasniku pripada novčana naknada u visini tržišne vrijednosti nekretnine.

Stavkom 2., istog članka, je propisano da iznimno od stavka 1. ovog članka, naknada za izvlaštenu nekretninu može biti i odgovarajuća druga nekretnina čija tržišna vrijednost odgovara visini tržišne vrijednosti nekretnine koja se izvlašćuje, uz uvjete propisane člankom 46. stavkom 2. ovog Zakona.

16. Prema odredbi članka 36.a stavka 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade kada je u postupku vlasništvo utvrđeno kao neprijeporno, ali se vlasnik nekretnine protivi izvlaštenju odnosno visini naknade utvrđene procjembenim elaboratom iz članka 25. stavka 2. ovog Zakona, Ministarstvo odnosno nadležno tijelo, na zahtjev korisnika izvlaštenja, nakon održane usmene rasprave, donijet će privremeno rješenje o izvlaštenju kojim će potvrditi da je interes Republike Hrvatske utvrđen zakonom ili odlukom iz članka 13. ovog Zakona te naložiti upis prava vlasništva korisnika izvlaštenja u javnim knjigama.

Stavkom 2. istoga članka propisano je da se Rješenje iz stavka 1. ovog članka može se donijeti nakon što korisnik izvlaštenja dokaže da je prijašnjem vlasniku stavio na raspolaganje iznos naknade koji je utvrđen procjembenim elaboratom iz članka 25. stavka 2. ovog Zakona.

17. Članak 105. Zakon o cestama (Narodne novine, broj: 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19 i 144/21, 114/22, 4/23 i 133/22) sadrži odredbe o izvlaštenju radi građenja nerazvrstane ceste, pa je tako, propisano:

(1) Građenje, rekonstrukcija i održavanje nerazvrstane ceste od interesa je za Republiku Hrvatsku.

(2) Na postupak izvlaštenja nekretnina radi građenja, rekonstrukcije i održavanja nerazvrstanih cesta primjenjuju se propisi o izvlaštenju, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(3) Uz prijedlog za izvlaštenje nekretnina prilažu se pravomoćna lokacijska dozvola te parcelacijski elaborat, odnosno drugi odgovarajući geodetski elaborat sukladno propisima kojima se uređuje katastar nekretnina.

(4) Prijedlog za izvlaštenje nekretnine radi građenja, rekonstrukcije i održavanja nerazvrstane ceste podnosi jedinica lokalne samouprave ili u ime i za račun jedinice lokalne samouprave pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz članka 107. ovoga Zakona.

(5) Vlasnik izvlaštene nekretnine radi građenja, rekonstrukcije i održavanja nerazvrstanih cesta ima pravo na novčanu naknadu sukladno zakonu kojim je uređeno izvlaštenje, a može mu se umjesto novčane naknade dati u vlasništvo druga odgovarajuća nekretnina u vlasništvu jedinice lokalne samouprave.

(6) Građenje nove infrastrukture i radovi izmještanja postojeće infrastrukture radi građenja, rekonstrukcije i održavanja nerazvrstane ceste, smatraju se u postupku izvlaštenja, građenjem, rekonstrukcijom i održavanjem nerazvrstane ceste.

18. Iz stanja i sadržaja spisa nespornim proizlaze činjenice da je vlasništvo na predmetnoj nekretnini nesporno, da je Grad Zagreb, ovdje zainteresirana osoba podneskom od 22. listopada 2024. predložila donošenje privremenog rješenja za potpuno izvlaštenje te da je uplatila naknadu procijenjenu elaboratima iz postupka osiguranja dokaza, kao i činjenica da se OV, ovdje tužiteljica, kao vlasnica nekretnine, protivila izvlaštenju odnosno visini naknade koja je procijenjena procjembenim elaboratima iz postupka osiguranja dokaza, dakle procjembenim elaboratima iz odredbe članka 25. stavka 2. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade.

19. Dakle, u samo izloženom, a u skladu s naprijed citiranim zakonskim odredbama te nesporno utvrđenom činjeničnom stanju, to su po ocjeni ovog Suda u konkretnom slučaju i predmetnoj upravnoj stvari bili su ispunjeni svi zakonom propisani uvjeti, odnosno ispunjene pretpostavke iz naprijed citirane odredbe članka 36.a Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade za donošenje privremenog rješenja, slijedom čega osporavanim rješenjem nije povrijeđen Zakon na štetu tužiteljice, kako to ista neosnovano smatra.

20. Ovo stoga što se privremenim rješenjem ne određuje konačna naknada za izvlaštenu nekretninu te će tužiteljica u daljnjem tijeku postupka izvlaštenja moći isticati sve prigovore vezane za tržišnu vrijednost izvlaštene nekretnine, o čemu se korisnik izvlaštenja, ovdje zainteresirana osoba, očitovala u svom odgovoru na tužbu te u cijelosti odgovorila na tužbene navode tužiteljice, a koje navode je i ovaj Sud citirao u točkama 6.-7. Obrazloženja presude, pa se tužiteljica na iste upućuje.

21. Dakle, o konačnom iznosu naknade odlučivat će se u daljnjem postupku izvlaštenja, kao što je i odlučeno točkom VII. osporavanog rješenja, slijedom čega nisu osnovani tužbeni navodi tužiteljice da bi donošenjem privremenog rješenja bilo povrijeđeno ustavno jamstvo prava vlasništva ili konvencijsko pravo na mirno uživanje vlasništva tužiteljice, a kako to ista neosnovano smatra.

22. Valja istaći da je naprijed navedeno pravno shvaćanje izraženo i u presudi Visokog upravnog suda RH posl. br. Usž-3156/2024-2 od 21. studenoga 2024., u kojoj je između ostalog, u bitnom navedeno:

"Privremeno rješenje o izvlaštenju temeljem odredbe članka 36.a. stavka 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, donosi se upravo u situaciji kao što je predmetna, odnosno u situaciji kada se vlasnik nekretnine protivi izvlaštenju odnosno visini naknade utvrđene procjembenim elaboratom. Privremeno rješenje donosi se kada je utvrđen interes za izvlaštenje, te se ovim rješenjem nalaže upis prava vlasništva korisnika izvlaštenja u javnim knjigama i korisnik izvlaštenja temeljem privremenog rješenja može stupiti u posjed izvlaštene nekretnine i započeti s radovima.

Budući da navedena zakonska odredba izričito propisuje način utvrđivanja vrijednosti nekretnine koja je predmet izvlaštenja, način stupanja u posjed i upis korisnika izvlaštenja u zemljišne knjige, tužitelj žalbenim razlozima neosnovano osporava prvostupanjsku presudu pozivom na odredbe Ustava Republike Hrvatske i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kojima se jamči pravo vlasništva odnosno prava na naknadu za izvlaštenu nekretninu koja je povezana sa vrijednošću nekretnina, a sve radi postizanja pravične ravnoteže između zahtjeva općeg interesa u postupcima izvlaštenja i prava pojedinca na mirno uživanje vlasništva. Kao što je navedeno u osporenom rješenju i prvostupanjskoj presudi iznos naknade za nekretninu koja je predmet izvlaštenja razmatrat će se u postupku koji je u tijeku i u kojem će biti doneseno rješenje o izvlaštenju. Tim rješenjem o izvlaštenju ovo privremeno rješenje bit će ukinuto kako to propisuje odredba članka 36.b. stavak 6. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade."

23. Slijedom svega naprijed navedenog, tužbeni navodi tužiteljice nisu s uspjehom osporili pravilnost i zakonitost osporavanog rješenja.

24. Nije ostvaren ni koji od razloga ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti prema članku 47. stavku 3. ZUS-a. Stoga je na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a valjalo odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan te odlučiti kao u točci I. izreke.

25. Odredbom članka 147. stavkom 1. ZUS-a propisano je da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

26. Kako tužiteljica nije uspjela u predmetnom upravnom sporu to je valjalo odbiti zahtjev opunomoćenika tužiteljice za naknadom troškova predmetnog upravnog spora te odlučiti kao pod točkom II. izreke.

U Splitu 18. ožujka 2026.

S U D A C

Leandra Mojtić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovome sudu u 4 primjerka, a o njoj odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

- tužiteljici po opunom.

- pozvati tužiteljicu na uplatu sudske pristojbe za tužbu 53,09 eura i za presudu 66,36 eura, po pravom.

- tuženiku

- zaint. osobi

- u spis

- kal. do 4.05.2026.