Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

J. Jelačića 3, Bjelovar

Poslovni broj: R1 Ob-247/2025-33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Martini Kozar, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagatelja Hrvatskog ureda za socijalni rad, Područni ured Čazma, OIB:52966791065Trg čazmanskog kaptola 6, Čazma, zastupan po upraviteljici TT, dipl. soc. radnici, univ.spec.mediat., protiv protustranke ET, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem na adresi [adresa], trenutno u Neuropsihijatrijskoj bolnici dr. Ivan Barbot Popovača, zastupanog po posebnom skrbniku JT, dipl.iur., iz Centra za posebno skrbništvo - Podružnica Virovitica, Virovitica, Trg Ljudevita Patačića 1, radi djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti protustranke, nakon provedenoga postupka, 18. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

Protustranka ET, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1955. u [adresa], djelomično se lišava poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na:

- donošenje odluka o svome zdravlju, o ambulantnom i bolničkom liječenju, uzimanju i vrsti terapije, te pristupanju dijagnostičkim i terapijskim postupcima u slučaju postojanja medicinskih indikacija,

- donošenje odluka o smještaju u ustanovu socijalne skrbi, udomiteljsku obitelj i sl.,

- sklapanje pravnih poslova i poduzimanja radnji u postupcima pred državnim i javnim tijelima,

- donošenje odluka i poduzimanja radnji vezano uz pravne poslove za ostvarivanje socijalnih prava i prava iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja,

- ishođenje osobnih dokumenata i donošenje odluka o promjeni prebivališta, boravišta.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je 15. travnja 2025. protiv protustranke ET (u daljnjem tekstu: protustranka) podnio prijedlog radi djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti. U prijedlogu se navodi da je protustranka rođen **.**.1955. u [adresa], da je bio u braku s IT od 05. rujna 1981. do razvoda braka 18. studenoga 2001., u kojem braku je rođeno dvoje djece, ST, rođ. **.**.1982. i njena mlađa sestra. Po razvodu braka ST je ostala živjeti s ocem ET na adresi [adresa], dok je mlađa sestra otišla živjeti s majkom IT a ocu ET određeno je plaćati uzdržavanje za kćerku. Protustranka se liječi psihijatrijski duži niz godina, no neredovito. Prvi puta je hospitaliziran 1981. u Općoj bolnici Bjelovar, Djelatnost za psihijatriju pod dijagnozom paranoidne psihoze, a potom je od 1994. do 1999. liječen u pet navrata bolnički u Popovači, pod dijagnozom sumanuti poremećaj, nakon čega ne odlazi redovito na ambulantne kontrole niti troši redovito terapiju. U mjesecu studenom 2007. doveden je na odjel psihijatrije Opće bolnice Bjelovar od strane djelatnika MUP-a nakon prijave susjeda o narušavanju javnog reda i mira, navodi se da je psihotičan, psihomotorno povišen, hostilan, izrazito paranoidan, nekritičan prema bolesti i potrebi liječenja („sve je to politička igra, sve mi je namješteno“), vremenski i prostorno orijentiran, kontakt se teže uspostavlja i održava, u sadržaju mišljenja iznosi brojne paranoidne interpretacije realiteta. Otpušten je u prosincu 2007. uz propisanu terapiju lijekovima i preporučenu kontrolu psihijatra u ambulanti. Dana 07. lipnja 2014. doveden je na pregled u Hitnu psihijatrijsku ambulantu Opće bolnice „Dr. Anđelko Višić“ Bjelovar u pratnju interventne policije koja je intervenirala na poziv više susjeda o gotovo svakodnevnom narušavanju javnog reda i mira zajedno sa kćerkom, oboje su u čestom konfliktu sa susjedima, bacaju kamenje, verbalno su agresivni. Uz postavljenu dijagnozu paranoidne psihoze upućen je na daljnje liječenje u NPB u Popovači kamo je odveden u pratnji djelatnika MUP-a. U razdoblju od 21. ožujka 2022.g. do 23. ožujka 2022. ponovo je hospitaliziran u NPB Dr. Ivan Barbot u Popovači u pratnji policije, učestalo naziva policiju, u pozivu policiji prijetio je da će automatskim oružjem „poubijat četnike“ u [adresa]. U liječničkom nalazu se navodi da se od policijskog službenika u pratnji doznaje da je protustranka prije par godina napravio talačku krizu nakon što je supruga otišla od njega pri čemu je jednu od kćeri zatočio i zvao policiju. Pri dolasku ne pristaje na liječenje, bez uvida u vlastito stanje, izrazito je nesuradljiv, navodi da nema potrebe piti lijekove niti se liječiti. Stanje tijekom hospitalizacije djelomično je poboljšano, odbija daljnje liječenje te se na vlastiti zahtjev otpušta jer nema indikacija za daljnjim prisilnim zadržavanjem. Ponovo 22. kolovoza 2023. dolazi u Bolnicu u Popovači u pratnji pravosudnih policijskih službenika iz Zatvora u Bjelovaru, u sklopu provođenja mjere istražnog zatvora koji mu je određen, a kasnije i produljen, zbog sumnje da je u neubrojivom stanju počinio kazneno djelo nametljivog ponašanja i kazneno djelo prijetnje prema istoj osobi, kao i zbog sumnje na počinjenje kaznenog djela nasilje u obitelji na štetu kćeri. Iskazuje paranoidne interpretacije realiteta- uvjeren u nestanak kćeri koja je smještena u obiteljskom domu, smatra da je nestala, nema je, pretražio je sve šume okolo sela i pješke i nema je. Istražni zatvor ukinut je 17. listopada 2023. nakon čega je pušten na slobodu te je otpušten s liječenja. Po otpustu stanje poboljšano, u sadržaju prisutne blijede sumanute ideje no manje je afektivno angažiran oko istih. Dana 05. siječnja 2024. doveden je ponovo u Bolnicu u pratnji pravosudnih policijskih službenika iz Zatvora u Bjelovaru, ponovo u sklopu provođenja druge mjere istražnog zatvora te se temeljem sudske odluke nalazi na forenzičkom liječenju u Bolnici do daljnjeg. Prema mišljenju nadležnog liječnika psihijatra, protustranku je potrebno lišiti poslovne sposobnosti u dijelu odlučivanja o zdravlju i boravku u organiziranom smještaju.

1.1. Navodi se da je protustranka učestalo više puta dnevno znao nazivati predlagatelja i pričati nerealne činjenice vezano za kćer ST, ali i općenito. U razdoblju od 2020. sve do hospitalizacije u NPB Popovača 2023., telefonskim putem kontaktirao predlagatelja i više puta u danu; tijekom poziva govorio je da je Područni ured Čazma „četnička organizacija i najbolje bi bilo da je nema“, govorio je o planovima pripojenja Čazme Velikoj Srbiji te da će granica ići preko [adresa], kako je TTĐ napisala knjigu Gordana (o njegovoj kćeri), da stručna radnica preko telefona ne razgovara s njim nego s njegovom „apstrakcijom“, ponavljao je kako je vrh države dozvolio da se nad ST učini zločin, a da ĆT je za njega „cigan i četnik te vođa srpske tajne službe“, da je zločin počinjen i nad njegovim ocem, ali i drugom kćeri o kojoj ne želi razgovarati budući da nije smještena preko Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Nadalje, u pozivima navodi da ga Područni ured Čazma tjera da postaje zločinac i da počne ubijati te da to nije njegova želja nego želja Područnog ureda Čazma. Navodi se da je prilikom terenskih obilazaka protustrankine kćeri ST ista znala reći da protustranka okrivljuje predlagatelja i predstavnicu Obiteljskog doma da su nju okrenuli protiv njega, oteli ju i da će zbog navedenih ostati bez ičega, da ST sama navodi da ju otac opterećuje takvim razgovorima te da su joj se zbog toga pojačali glasovi u glavi. Navodi kako stalno čuje očev glas koji joj govori da ide u šumu, da je pokušala suicid trovanjem herbicidima dva puta zbog života s ocem jer je prestala piti terapiju i ići na preglede, a jednom je legla pred kamion na cestu. Zamjera ocu što se posvađao s njezinom mentoricom na fakultetu, što ju je izvrijeđao i derao se na nju, iako ga je ona molila da to ne učini, te navodi kako zbog toga nije diplomirala jer ju je bilo sram izaći pred mentoricu. Prepričava kako je kada je živjela s ocem prosila za stari kruh u pekarama u [adresa] te kako je otac u kući u [adresa] zatvorio i "zabarikadirao" sve prozore i vrata kako ga susjedi ne bi mogli pogoditi laserima. U mjesecu lipnju 2023. protustranka je počeo odlaziti na kućnu adresu stručnog radnika RT u [adresa], skrbnika ST., u nekoliko navrata kontaktirao je telefonskim putem i suprugu stručnog radnika RT te je otišao i do obiteljske kuće roditelja RT te njegovu majku pitao živi li tamo KT.

1.2. Zbog svega naprijed iznesenoga predlagatelj ocjenjuje da protustranka nije sposobna štititi svoja prava i interese, te je potrebno pokrenuti postupak procjene poslovne sposobnosti, prvenstveno vezano uz donošenje odluka o zdravlju, liječenju, liječničkim kontrolama, uzimanju i vrsti terapije, donošenju odluka koje se odnose na smještaj, promjenu prebivališta i boravišta, sklapanje pravnih poslova i poduzimanju svih pravnih radnju te zastupanje pred sudom i drugim institucijama države i društva.

2. Rješenjem predlagatelja od 14. travnja 2025. protustranci je sukladno čl. 236. st. 2. Obiteljskog zakona (“Narodne novine”, broj 103/15., 98/19., 47/20., 49/23., 156/23.) imenovan posebni skrbnik u osobi JT iz Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Virovitica, Virovitica, Trg Ljudevita Patačića 1, a koji je očitujući se na prijedlog naveo da će se o prijedlogu detaljnije očitovati nakon što se provede sudsko- medicinsko vještačenje protustranke o njezinu zdravstvenom stanju i o utjecaju toga stanja na njezine sposobnosti zaštite pojedinog prava ili skupine prava interesa te na ugrožavanje prava i interesa drugih osoba (čl. 234. st. 3. i čl. 499. st. 1. Obiteljskog zakona).

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izveo dokaze uvidom u: ispis iz digitalnih podataka matice rođenih za ET, dopis NPB Dr. Ivan Barbot Popovača, Odjel za forenzičku psihijatriju, od 10. veljače 2025., uz privitak: izvod iz povijesti bolesti za ET, Medicinsku dokumentacija Opće bolnice „Dr. MT“ [adresa] (Povijest bolesti, broj 6491/81, Nalaz od 11. ožujka 1981., Uputnica za psihijatrijski pregled od 28. lipnja 1996., Ambulantni list od 15.11.2007., Otpusno pismo od 05.12.2007., Ambulantni list od 01.05.2008., Specijalistički nalaz psihijatra od 07.06.2014., Psihijatrijski nalaz od 03.11.2014.), Medicinsku dokumentacija NPB Dr. Ivan Barbot Popovača (Nalaz i mišljenje psihologa od 23.06.2014., Otpusno pismo od 24.07.2014., Otpusno pismo od 23.03.2022., Otpusno pismo do 17.10.2023., Povijest bolesti Opće bolnice Dr. Ivo Pedišić od 06.12.2024.), socijalnu anamnezu predlagatelja za protustranku od 31. ožujka 2025., dopis NPB Popovača od 28. ožujka 2025., te je provedeno vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Mirni Zagrajski-Brkić, vještaku specijalistu uže specijalnosti psihijatrije psihoterapije.

4. Na temelju rezultata cjelokupnog postupka, ocjena ovoga suda je da je prijedlog predlagatelja osnovan, a u smislu dolje citiranih propisa i načela.

5. Odredbom čl. 8. Obiteljskog zakona propisano je načelo skrbništva i zaštite, te je određeno da skrbnička zaštita kod osoba koje se nisu sposobne same brinuti o sebi, svojim pravima i interesima, mora biti primjerena potrebi zaštite uz obvezu poštovanja temeljnih ljudskih prava, kao i prava djeteta te dobrobiti osoba pod skrbništvom.

5.1. Odredbom čl. 234. st. 1. Obiteljskog zakona je propisano da će sud u izvanparničnom postupku punoljetnu osobu koja se zbog duševnih smetnji ili drugih razloga nije sposobna brinuti o nekom od svojih prava, potreba ili interesa, ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba o kojima je dužna skrbiti se, u tom dijelu lišiti poslovne sposobnosti.

5.2. Odredbom čl. 234. st. 3. Obiteljskog zakona je propisano da prije donošenja rješenja o lišenju poslovne sposobnosti sud će pribaviti stručno mišljenje vještaka odgovarajuće grane medicine o zdravstvenom stanju osobe za koju je pokrenut postupak lišenja poslovne sposobnosti i o utjecaju toga stanja na njezine sposobnosti zaštite svojega pojedinog prava ili skupine prava, ili na ugrožavanje prava i interesa drugih osoba.

5.3. Odredbom čl. 234. st. 4. Obiteljskog zakona je propisano da će rješenjem o lišenju poslovne sposobnosti sud odrediti radnje i poslove koje osoba nije sposobna samostalno poduzeti u odnosu na osobno stanje te imovinu. U st. 5. istog zakonskog članka je propisano da radnje i poslovi koje osoba nije sposobna samostalno poduzeti i koji se odnose na osobno stanje su davanje izjava ili poduzimanje radnji koje se odnose na promjenu osobnog imena, sklapanje i prestanak braka, roditeljstvo, odluke o zdravlju, mjestu prebivališta, odnosno boravišta, zapošljavanju i drugo, osim ako nije tim Zakonom drukčije određeno. U st. 6. istog zakonskog članka je propisano da radnje i poslovi koje osoba nije sposobna samostalno poduzeti i koji se odnose na imovinu su raspolaganje i upravljanje imovinom, plaćom ili drugim stalnim novčanim primanjima, osim ako nije tim Zakonom drukčije određeno. Odredbom st. 7. istoga zakonskog članka je propisano da će se rješenjem o lišenju poslovne sposobnosti u slučaju iz stavka 6. ovoga članka odrediti točan iznos plaće, odnosno stalnog novčanog primanja preko kojega štićenik ne može samostalno raspolagati te označiti imovinu i točan iznos, ako je to prikladno, kojom štićenik ne može samostalno raspolagati i upravljati, odnosno preko kojeg iznosa ne može samostalno raspolagati i upravljati.

6. Temeljno načelo koje je utjelovljeno u nacionalno zakonodavstvo (čl. 233. Obiteljskog zakona), a koje izvire iz odredbe čl. 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine – Međunarodni ugovori, broj 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06. i 2/10. – dalje: Konvencija) koja se kao međunarodni ugovor primjenjuje u Republici Hrvatskoj od 5. studenog 1997. i kojom je određeno da postupak lišenja poslovne sposobnosti ulazi u sferu prava na poštivanje privatnog života, pa je stoga lišenje poslovne sposobnosti pojedinca jedna izuzetno ozbiljna mjera koja se treba restriktivno tumačiti i donositi samo u onim slučajevima kada se ne može drugim sredstvima postići legitimni cilj – zaštita prava i interesa osobe koja se lišava poslovne sposobnosti i drugih osoba.

7. Stoga sud u svakom konkretnom slučaju mora voditi računa je li postignuta pravična ravnoteža između prava zajamčenog Konvencijom - pravo na poštivanje privatnog života (puna poslovna sposobnost) i legitimnog cilja - zaštita prava i interesa osobe koja se lišava poslovne sposobnosti i drugih osoba.

8. Prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka, po obavljenom pregledu protustranke te na temelju uvida u priloženu medicinsku dokumentaciju, protustranka je vještaku naveo da je odrastao u [adresa], s roditeljima, kao jedinac. Otac je bio zaposlen na ribnjacima a majka je bila domaćica. Bio je zdrav kao dijete, urednog razvoja. Školovan: Osnovna škola u Narti i srednja u [adresa], završio je tehničku školu smjer promet. Vojsku služio. Zapošljavanje: radio je u Čazmatransu više od 20 godina i kao mehaničar i vozač, svašta je radio kaže. Umirovljen više 10 godina. Ženio se 1982., ima dvije kćeri, rođene 1982. i 1988. Rastavljen od 2000. Živio je sam. Mlađa kćer se udala i živi u [adresa], a druga je u domu za psihički bolesne osobe, završila je fakultet, razboljela se 2012-13. Ima dva unuka po mlađoj kćeri. Starija koja je u domu nema djecu. Nisu u kontaktu od kada je ovdje u bolnici tri godine. Brak je bio napet psihički, nije to funkcioniralo. Njegova majka je preuzela brigu o djeci i tu je nastao spor između njega i supruge. Supruga se zaposlila i zaboravila obveze prema djeci.. Stalno su bili u konfliktu. Nakon rastave starija kćer je živjela s njim. Mlađa kćer se udala. Psihijatrijski se počeo liječiti negdje oko 2000.g. U [adresa] na psihijatriji liječen, ambulantno i na odjelu. Ne sjeća se točno kada je prvi puta liječen u Popovači. Rekli su da boluje od bolesti nekakve koja se manifestira kao neki dio psihoze. Kažu Sumanuti poremećaj. Na sadašnjoj hospitalizaciji je od 2023. preko suda. Suđeno mu je za događaj 2021. i 2022. Sudilo mu se za prijetnju preko telefona šefici doma gdje je kćer, ona je bila šef privatnog doma u Dubravi i da joj je prijetio i dala na policiju i sada je tu, nema šta misliti, sve je išlo zakonskim putem. Sada se osjeća.. nema problema nikakvih, nije niti imao, samo to da mu je sud presudio kao neku vrstu kazne ovo liječenje, odnosno biti tu na odjelu.. Imao je slomljenu butnu kost prošle godine, pa je bio u Sisku u bolnici i operirana mu je lijeva butna kost. Raspoloženje.. nema problema, spavanje dobro, normalno. Navodi da je dosta impulzivne naravi, zna se naljutiti, oduvijek je tako. To je povremeno... Nekada se i sada naljuti. Nije upleten u nikakve poslove, ništa. Imao je problema sa srcem, ugradili su premosnicu preko žile, četiri puta je to bila, prošle godine, to je bio u bolnici na Svetom Duhu. Imao je bruh i to je isto operirao prošle godine. To je to sa testitisima i to je operirano. Bilo je da se protivio operaciji ali je shvatio da mora jer je jako počelo boljeti pa je sam sebi rekao da mora operirati. U planu je da ide u dom nakon otpusta iz bolnice. Nešto malo je pričao o tome sa socijalnom radnicom. Treba pomoć oko života ako napusti bolnicu. Svega i oko doktora i ostalo. Sam je i financijski ne stoji dobro. Ima mirovinu koja je mala 400 eura. Misli da bi mogao biti saslušan na sudu oko pitanja skrbništva. Tu i tamo se događalo da se ne sjeti svega, epizoda kada bi se skroz zbunio nije imao. Od kada je u bolnici stanje mu je jednako. Ne zna točno lijekove koje uzima. Ne zna niti koje je lijekove ranije uzimao. Imao je tablete, nije imao mjesečnu injekciju.

8.1. Vještak je konstatirao da je protustranka klinički: prisvjestan, orijentiran, u kontaktu vodljiv, psihomotorno miran, afekt niveliran, mišljenje osiromašenije, aktualno ne verbalizira sumanute ideje, dojam početne kognitivne izmijenjenosti, voljno nagonski snižen, kritičnosti prema svojem stanju površna.

Mišljenje i zaključak vještaka, a temeljem na pregledu protustranke uz proučen sadržaj spisa za potrebu ovog vještačenja, je da postoje zadovoljeni kriteriji za dijagnozu po MKB-10 klasifikaciji-F22 Sumanuti poremećaj, F07 Organski psihički poremećaj početni. Prema anamnestičkim podacima psihotična simptomatika traje više dvadeset godina. Nalazi se na dugotrajnom psihijatrijskom liječenju u bolničkoj sredini, kao neubrojiva osoba po odluci suda. Redovito prima lijekove, pod nadzorom, te se u kliničkom statusu aktualno ne nalazi produktivne simptoamtolgije. U okviru dugogodišnje psihoze došlo je i do razvoja psihoorganske izmijenjenosti koja podržava daljnje propadanje kapaciteta ličnosti. Kod protustranke je prisutno radi navedenih psihičkih poremećaja koji su kronične forme, osiromašenje na planu ličnosti uz oštećenje mišljenja, regulacije emocija, te ima nisku psihosocijalnu adaptiranost.

8.2. S obzirom na sve navedeno, zaključak je vještaka da zbog psihičkog stanja protustranka nije sposoban brinuti se sam o sebi, svojim pravima i interesima, odnosno nije sposoban: voditi brigu o svome zdravlju, donositi odluke o ambulantnom i bolničkom liječenju, te pristupanju dijagnostičkim i terapijskim postupcima u slučaju postojanja medicinskih indikacija, donositi odluke o smještaju u ustanovu socijalne skrbi, udomiteljsku obitelji i sl., sklapati pravne poslove i poduzimanja radnji u postupcima pred državnim i javnim tijelima, donositi odluke i poduzimati radnje vezano uz pravne poslove za ostvarivanje socijalnih prava i prava iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, upravljati imovinom i prihodima, te upravljati i raspolagati bankovnim računima i novčanim sredstvima na istima, ishoditi osobne dokumente i donositi odluke o promjeni prebivališta, boravišta.

8.2.1. Mišljenje je vještaka da protustranka može biti saslušana pred sudom, te da saslušanje ne bi bilo štetno za njeno zdravlje, kao niti dostavljanje odluke suda. Protustranka je sposobna shvatiti značenje i pravne posljedice odluke o lišenju poslovne sposobnosti.

8.3. Iz dopisa NPB Popovača od 28. ožujka 2025. (list 32 spisa) je utvrđeno da protustranka ima mirovinu u iznosu od oko 500,00 eura mjesečno, da svaka otprilike tri mjeseca odlazi u pratnji tehničara odjela na Erste bankomat podići novčani iznos od 300-400 eura. S obzirom na navedeno svaki mjesec otprilike potroši oko 100,00 eura i to u svrhu kupnje cigareta te prehrambenih namirnica. Za vrijeme boravka u bolnici NPB Popovača novac troši oprezno, kontrolirano, namjenski stoga za sada uredno raspolaže sredstvima na računu.

8.4. Iz socijalne anamneze predlagatelja od 31. ožujka 2025. je utvrđeno da nakon što je brak između protustranke i supruge IT razveden, mlađa sestra je ostala živjeti s majkom, a protustranka je morao plaćati uzdržavanje; protustranka nije redovno plaćao uzdržavanje te je bila i ovrha nad mirovinom koja mu je teretila 50% mirovine. Zbog navodno 2.500,00 kuna krive uplate na račun bivše supruge (prema protustrankinim navodima) protustranka od 1. siječnja 2009. odbija primati mirovinu. Od strane HZMO-a Područne služba u Bjelovaru, predlagatelj je obaviješten je da navedeni ured na temelju zahtjeva protustranke donio rješenje o isplati 24.804,82 kn za razdoblje od 7. siječnja 2012. do 28. veljače 2013., međutim na rješenje je protustranka podnio žalbu te pismenim putem zatražio daljnju obustavu isplata mirovine do okončanja žalbenog postupka. Djelatnik u HZMO područna službe [adresa] naglašava da je prilikom dolazaka u HZMO u [adresa] bio arogantan i bezobrazan te da s njime nisu uspjeli uspostaviti komunikaciju kojom bi riješili nastale teškoće. Trenutno, prema podacima NPB Popovača njegova mirovina iznosi 500,00 eura.

9. Dopisom od 11. veljače 2026. nalaz i mišljenje vještaka je dostavljeno na očitovanje predlagatelju, protustranci i posebnom skrbniku, a na nalaz i mišljenje isti nisu iznosili prigovore i primjedbe, time da je poseban skrbnik u podnesku od 19. veljače 2026. naveo da u daljnjem tijeku postupka predlaže da se sasluša protustranka, imajući u vidu navode vještaka kako protustranka može biti saslušana pred sudom, te da isto nije štetno za zdravlje protustranke.

10. Sukladno čl. 499. st. 1. Obiteljskog zakona, osobu u odnosu na koju se provodi postupak radi lišenja poslovne sposobnosti će po nalogu suda osobno i neposredno pregledati vještak, koji će o rezultatima pregleda dati pisani nalaz i mišljenje.

11. Vještak je u svome nalazu i mišljenju naveo da se protustranka može saslušati pred sudom i sud je u smislu čl. 498. st. 3. Obiteljskog zakona protustranku saslušao u psihijatrijskoj ustanovi u kojoj se protustranka nalazi, pri čemu su potvrđena utvrđenja iz nalaza i mišljenja vještaka da protustranka nije u stanju brinuti se o svojim potrebama, pravima i interesima, u dijelu kako je to određeno u izreci ovoga rješenja, a sukladno utvrđenjima iz nalaza i mišljenja, zatim sukladno stanju spisa o postupanjima protustranke u pogledu raspolaganja imovinom, te navodima same protustranke i posebnog skrbnika protustranke danima prilikom saslušanja protustranke u NPB dr. Ivan Barbot u Popovači 13. ožujka 2026.

12. Saslušan u NPB dr. Ivan Barbot Popovača 13. ožujka 2026. protustranka je, nakon što je od strane posebnog skrbnika i stručnog radnika zavoda upoznat sa nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka, dao svoj odgovor na prijedlog u kojemu je naveo da je suglasan sa prijedlogom, odnosno sa nalazom i miljenjem u dijelu u kojem se traži da ga se liši poslovne sposobnosti u odnosu kako se u nalazu i mišljenju predlaže, osim što nije suglasan da ga se liši poslovne sposobnosti u dijelu upravljanja imovinom (svim nekretninama i pokretnima) i prihodima, upravljanjem i raspolaganjem bankovnim računima i novčanim sredstvima na računima.

12.1. Protustranka je u svome iskazu naveo da se u NPB Ivan Barbot u Popovači nalazi dvije godine, te dodaje da je tu još jednu godinu za koju boravak nije registriran. Smatra da se ne mora oduzeti pravo da upravlja svojom mirovinom i imovinom jer do sada nikad ništa „nije zatrajao“, a nek imovina mu ostane jer će danas sutra istu dati svojim kćerima, doći će vrijeme za to. Dok je ovdje u Popovači već godinu nije digao novac i ništa ne kupuje. Prima mirovinu u iznosu od oko 550,00 eur. Naveo je da 19. ožujka 2026. će biti pušten iz Popovače i da mu je psihijatar rekao da će biti smješten u dom, neki privatni dom u Garešnici. Navodi da će 17. ožujka 2026. će u Popovaču doći sud vezano za njegov daljnji boravak ovdje vezano za prijetnju zbog koje je u Popovači. Na posebno pitanje punomoćnika predlagatelja je li istina da jedno vrijeme nije htio podići svoju mirovinu naveo da ne da nije htio nego mu je mirovina uskraćena jer je imao određeno putem suda da mu se uzima za alimentaciju svaki mjesec 50% mjesečne mirovine i onda od preostalog iznosa nije imao za drugu kćer i za sebe. To sve je objasnio njima na socijalnom. Na daljnje pitanje punomoćnika predlagatelja je li tad imao dovoljno za sebe naveo je da nije i centar za socijalnu skrb u Čazmi nije uskočio sredstvima. Na daljnje pitanje punomoćnika predlagatelja naveo je da je išao po pekarama skupljati kruh da bi imao za jesti. Od Centra u Čazmi nije dobio ništa, već je dobio od Općine Štefanje paketić, a u kojem je bila pokvarena salama pa je to bacio. Na daljnje pitanje punomoćnika predlagatelja smatra li da je pravedno da mu je država plaćala pomoć, a da je on tada (prije nekih 15 godina) novac od svoje mirovine držao na računu, protustranka odgovorio je da je on cijeli svoj slučaj iznio tada centru, nije se reagiralo.

12.2. Predlagatelj je na ročištu 13. ožujka 2026. naveo da da ostaje kod prijedloga, da nema primjedbi na nalaz i mišljenje, te je predložio da se donese odluka o lišenju u opsegu kako je predloženo nalazom i mišljenjem sudskog vještaka u cijelosti.

12.3. Poseban skrbnik protustranke je na ročištu 13. ožujka 2026. naveo da je suglasan sa izjavom protustranke (odgovorom na prijedlog), te je napomenuo da protustranka nikada nije nerazumno raspolagao svojom imovinom niti nekontrolirano koristio svoja novčana sredstva. Dodao je da niti predlagatelj u svojemu prijedlogu od 15. travnja 2025. nije tražio lišenje poslovne sposobnosti u dijelu raspolaganja imovinom i novčanim primanjima. Stoga je poseban skrbnik predložio da se u tom dijelu uređeni prijedlog predlagatelja kojim traži oduzimanje poslovne sposobnosti i u dijelu donošenja odluka vezano za imovinu, odbije.

13. Uzimajući u obzir sve naprijed navedeno, odnosno mišljenje vještaka medicinske struke, zatim saslušanje protustranke od strane suda, sadržaj isprava koje se nalaze u spisu na temelju kojih je utvrđeno ponašanje i postupanje protustranke u pogledu imovine i raspolaganja istom (kako je isto navedeno u točkama 8.3. i 8.4. ovoga obrazloženja), kao i mišljenje posebnog skrbnika protustranke, po ocjeni ovoga suda, ispunjene su pretpostavke da se protustranku djelomično liši poslovne sposobnosti kako je to traženo izmijenjenim prijedlogom sa ročišta od 13. ožujka 2026., osim u dijelu kojim je predloženo da se protustranku liši poslovne sposobnosti u dijelu upravljanja imovinom i prihodima, te upravljanja i raspolaganja bankovnim računima i novčanim sredstvima na istima.

14. Naime, obzirom na činjenična utvrđenja iz dopisa NPB Popovača od 28. ožujka 2025. (u istome se navodi da protustranka svaka otprilike tri mjeseca odlazi u pratnji tehničara odjela na Erste bankomat podiči novčani iznos od 300-400 eura, pa tako svaki mjesec otprilike potroši oko 100,00 eura i to u svrhu kupnje cigareta te prehrambenih namirnica, te u kojemu se navodi da za vrijeme boravka u bolnici NPB Popovača novac troši oprezno, kontrolirano, namjenski, uredno raspolaže sredstvima na računu), kao i obzirom na činjenična utvrđenja iz socijalne anamneze predlagatelja (u kojoj se navodi da protustranka nije određeno vrijeme primao mirovinu koja iznosi 24.804,82 kn za razdoblje od 7. siječnja 2012. do 28. veljače 2013., do okončanja žalbenog postupka po žalbi protustranke), te obzirom i na navode posebnog skrbnika da niti sam predlagatelj u prijedlogu kojim je pokrenut ovaj postupak nije tražio lišenje poslovne sposobnosti u dijelu donošenja odluka vezano za upravljanje i raspolaganje imovinom, primanjima i novčanim sredstvima, po ocjeni ovoga suda, nema osnove da se protustranku liši poslovne sposobnosti u dijelu donošenja odluka vezano za upravljanje i raspolaganjem imovinom i primanjima, te novčanim sredstvima na bankovnim računima.

15. Stoga, na temelju utvrđenja iz nalaza i mišljenja vještaka, te utvrđenja iz isprava koje su priložene prijedlogu, zatim na temelju saslušanja protustranke, proizlazi da je mjera djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti u konkretnom slučaju, u dijelu kako je to određeno u izreci ovoga rješenja, nužna za postizanje legitimnog cilja jer niti jednom drugom blažom mjerom nije bilo moguće postići taj cilj, time da je sud vodio računa o tomu da je svrha (djelomičnog) lišenja poslovne sposobnosti zaštita dobrobiti osobe, zaštita psihičkog, tjelesnog i socijalnog zdravlja osobe, poštujući načelo nužnosti mjere (najmanje moguće zadiranje u ljudska prava osobe).

16. Zbog svih iznijetih razloga je ocijenjeno da je nužno protustranku djelomično lišiti poslovne sposobnosti u skladu s nalazom i mišljenjem sudskog vještaka i ostalim izvedenim dokazima, slijedom čega je primjenom čl. 234. Obiteljskog zakona odlučeno kao u izreci.

17. O troškovima postupka ovaj sud nije odlučivao, jer isti nisu bili zahtijevani.

Bjelovar, 18. ožujka 2026.

Sudac

Martina Kozar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja može se u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja podnijeti žalba. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, pisano u tri istovjetna primjerka, putem ovog suda.

Dostaviti:

1. Predlagatelju

2. Protustranci

3. Posebnom skrbniku

4. Spis