Republika Hrvatska

Trgovački sud u Osijeku

Osijek, Zagrebačka 2

Poslovni broj: P-113/2025-31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

I

P R E S U D A

TRGOVAČKI SUD U OSIJEKU, po sucu pojedincu Gordani Njari, u pravnoj stvari u tužitelja AD vl. obrta za restauratorske djelatnosti [obrt], [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnik ED iz OD Pero Jurić i Mladen Jurić j.t.d. iz Osijeka protiv tuženika PROMET GRAĐENJE d.o.o. Požega, Industrijska 28, OIB: 37123159229 kojeg zastupa punomoćnik Domagoj Miličević odvjetnik iz Požege, radi naknade štete (VPS 13.300,00 EUR-a), nakon održane i zaključene glavne javne rasprave dana 25. veljače 2026. u nazočnosti punomoćnika tužitelja, a u odsutnosti tuženika, na ročištu za objavu sudske odluke održanom dana 17. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je tužba povučena za dio glavnog duga u iznosu od 3.226,05 EUR-a. i

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženom PROMET GRADNJA d.o.o., Požega, Industrijska 28, OIB: 37123159229 da tužitelju AD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasniku [obrt], s osnova naknade neimovinske štete isplati iznos od 4.935,28 EUR-a (četiritisućedevetstotridesetpeteuraidvadesetosamcenti) sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od podnošenja tužbe 21. studenog 2024. do 31. prosinca 2024. po stopi od 7,25 % godišnje, od 1. siječnja 2025 do 30. lipnja 2025 po stopi od 6,15 % godišnje i od 1. srpnja 2025 do isplate po stopi od 5,15% godišnje , a slučaju promjene stope po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena i s osnova naknade imovinske štete iznos od 2.520,00 EUR-a (dvijetisućepetstodvadeseteura) sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenja presude do isplate po stopi od 5,15% godišnje, a slučaju promjene stope po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

II Odbija se tužbeni zahtjev za dio glavnog duga u iznosu od 2.618,67 EUR-a i za zakonsku zateznu kamatu na dio glavnog duga od 2.520,00 EUR-a tekuću od od 21. studenog 2024. do 17. ožujka 2026.

III. Tuženik je dužan tužitelju naknaditi trošak parničnog postupka u iznosu od 163,66 EUR-a u roku od 15 dana.

IV Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 127,80 EUR-a.

V Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 125,00 EUR-a

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika radi naknade štete u iznosu od 13.300,00 EUR-a.

2. U tužbi navodi da su tužitelj kao izvođač radova i tuženik kao naručitelj radova dana 31. svibnja 2023. godine sklopili Ugovor za izvođenje radova „Izvođenje restauratorskih radova na rekonstrukciji i dogradnji Poljoprivredno - prehrambene škole u Požegi, Ratarnička 3, kojim ugovorom je tužitelj preuzeo obvezu izrade restauratorskih radova, čije trajanje je predviđeno s početkom od dana 1. lipnja 2023. te završetkom do dana 1. travnja 2024. godine , a sukladno čl. 5. ugovora obveza tuženika kao naručitelja je bila osigurati skelu i uvjete za izvođenje radova.

3. Dodaje da je tužitelj dana 6. veljače 2024. godine oko 9:00 h došao u Poljoprivredno-prehrambenu školu te nastavio već započete radove. Te se je oko 13:30 h se popeo po prvi put na H skelu visine 2,5 m postavljenu od strane djelatnika PROMET GRAĐENJE d.o.o. s koje je pregledavao mjesta rada na stropu te isprobavao je li skela postavljena na potrebnoj udaljenosti i visini kako bi se radovi mogli izvesti te je oko 14:00 h prilikom kretanja podnicom skele, u jednom trenutku dio podnice propao te je tužitelj pao na tlo prostorije pri čemu je zadobio ozljede u predjelu kuka. Tužitelja je hitna pomoć odvezla na OŽB Požega gdje su mu utvrđene teške tjelesne ozljede neopasne po život (prijelom desnog kuka), a izvršenim alkotestiranjem je ustanovljeno kako kod tužitelja nije bilo reakcije na alkohol, odnosno kako isti alkohol nije konzumirao.

4. Navodi da je Zapisnikom službe za nadzor zaštite na radu broja P/22818860 od 7. ožujka 2024. godine utvrđeno u točki 6 da „Tijekom inspekcijskog nadzora nisu utvrđeni propusti u primjeni mjera zaštite na radu od strane poslodavca“ (tužitelja).

5 Dodaje da je tužitelj kao posljedicu pada zadobio prijelom vrata bedrene kosti, kontuziju boka (kuka) te površinsku ozljedu ručnog zgloba i šake te da je dan nakon pada izvršen operativni zahvat osteosinteza vrata desnog femura i anirotacijski vijak, te je započeta fizikalna terapija uz vartikalizaciju sa štakama. Naložene mu je korištenje štaka kao i pošteda desne noge od statičkog opterećenja, a dana 25. travnja.2024. godine je zaprimljen na postoperativnu fizikalnu terapiju i rehabilitaciju u trajanju od 21 dana, gdje se pri primitku navodi kako je tužitelju oslabljena natkoljena muskulutura desno, kako povremeno osjeća bolove u desnom kuku te mu otiče desna noga. Samostalno se posjeda i ustaje no šeta s 2 dolaktne štake s poštedom na desnu nogu.

6. Navodi da je tužitelj radi neadekvatne pripreme skele od strane tuženika pretrpio teške tjelesne ozljede, patio od kontinuiranih bolova te mu je kvaliteta života bila smanjena obzirom na činjenicu da nije mogao samostalno hodati. Uslijed navedenog je tužitelj trpio jake i dugotrajne fizičke bolove. Trpio je i primarni strah uslijed samog pada, kao i sekundarni strah radi ishoda liječenja. Umanjene su mu i životne aktivnosti za 20%, a tužitelju je također bila potrebna i trajna njega i pomoć kroz duži vremenski period, slijedom čega predlaže provođenje vještačenje po vještaku medicinske struke na okolnosti utvrđenja ukupne štete koju je pretrpio tužitelj.

7. Predlaže donošenje presude kojom će sud naložiti tuženiku da tužitelju naknadi štetu u iznosu od od 13.300,00 EUR-a kao i nastale troškove parničnog postupka sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, sve u roku od 15 dana

.

8. Tuženik kome je tužba dostavljena na odgovor u ostavljenom roku od 30 dana nije dao pisani odgovor na tužbu, ali sud nije donio presudu zbog ogluhe jer nisu bili ispunjeni uvjeti iz čl. 331. b st. 1 t. 2 ZPP-a, već je zakazao pripremno ročište za dan 17. lipnja 2025 na kome je usvojio dokazni prijedlog tužitelja za provođenje medicinskog vještačenja na na okolnost visine štete, te je zaključio prethodni postupak.

9. Tuženik u podnesku predanom sudu 14. srpnja 2025. navodi da u konkretnom slučaju je tužba podnesena bez prethodnog ispunjenja zakonom propisane dužnosti pokušaja mirnog rješavanja spora a što je suprotno čl. 9. st. 1 Zakona o mirnom rješavanju sporova (NN 67/2023.) jer tužitelj nije dokazao da je prethodno pokrenuo postupak mirnog rješavanja spora pred nadležnim centrom, slijedom čega predlaže da sud uputi stranke na informativni sastanak o medijaciji u roku od 15 dana sukladno odredbi čl. 10. st. 1 istog Zakona.

10. Nadalje, ističe prigovor stvarne nenadležnosti Trgovačkog suda u Osijeku jer u konkretnom slučaju nije riječ o sporu iz djelatnosti trgovca u smislu odredbe čl. 34b. st. 1 t. 1 ZPP-a već o klasičnoj izvanugovornoj odgovornosti za štetu (deliktnoj odgovornosti) koju tužitelj kao fizička osoba pokušava projicirati u okvir poslovnog odnosa.

11. Predlaže da se Trgovački sud u Osijeku oglasi stvarno nenadležnim te uputi nakon pravomoćnosti predmet na rješavanje Općinskom sudu u Požegi kao stvarno i mjesno nadležnom sudu.

12. Osporava odgovornost tuženika za nastalu štetu ističući da tužitelj u tužbi pogrešno interpretira odredbu čl. 5. Ugovora o izvođenju radova od 31. svibnja 2023. u kojem stoji da naručitelj obezbjeđuje skelu i uvjete za izvođenje radova tvrdeći kako iz navedene formulacije proizlazi da je tuženik bio odgovoran za zaštitu na radu i sigurnost tužitelja tijekom izvođenja radova iz razloga što je tužitelj kao fizička osoba ujedno i vlasnik registriranog obrta [obrt] te je ujedno i poslodavac samome sebi što nesporno proizlazi iz zapisnika Službe za nadzor zaštite na radu Državnog inspektorata KLASA: 116-04/24-07/100, URBROJ: 443-02-01-09/24-01 od 7. ožujka 2024. godine, u kojem je izričito navedeno kako „tijekom inspekcijskog nadzora nisu utvrđeni propusti u primjeni mjera zaštite na radu od strane poslodavca“ – tj. samog tužitelja, te da je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje rješenjem, KLASA: UP/I-502-03/25-04/5063, URBROJ: 338-14-02-01-25-4, od 17. ožujka 2025., tužitelju priznao bolovanje kao posljedicu ozljede na radu kod vlastitog poslodavca – obrta [obrt], te time potvrdio da se ozljeda dogodila u okviru radnog odnosa u kojem je sam tužitelj odgovorna osoba za sigurnost i zaštitu na radu.

13. Dodaje da se formulacija ugovora na koju se tužitelj poziva odnosi se isključivo na građevinsko-tehničku obvezu naručitelja da kao investitor osigura potrebnu skelu i tehničke uvjete za izvedbu ugovorenih radova, ali nikako ne uključuje prijenos odgovornosti za zaštitu na radu, te ta odgovornost ostaje u cijelosti na izvođaču – u ovom slučaju obrtu tužitelja kao poslodavcu – sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu, koji jasno propisuje da svaki poslodavac samostalno odgovara za provedbu mjera zaštite na radu za svoje radnike i za sebe kao fizičku osobu ako obavlja radne zadatke.

14. Navodi da je u konkretnom slučaju ugovor izrađen, pripremljen i ponuđen od strane tužitelja odnosno obrta [obrt] u vlasništvu tužitelja te da tuženik nije sudjelovao u oblikovanju teksta ugovora pa svako značenje koje se može smatrati dvoznačnim se mora interpretirati u korist tuženika.

15. Nadalje, navodi da tužitelj tvrdnju da je do nesreće došlo prilikom kretanja podnicom skele koja je navodno propala nije dokazao potvrdom, tehničkom analizom ni svjedočenjem očevidaca, a neposredno nakon nastanka ozljede predstavnici tuženika su došli na mjesto događaja i zatekli tužitelja kako se nalazi pored skele, pri svijesti, svjestan, orijentiran i sposoban za komunikaciju, ali bez jasnog opisa događaja, a na izravni upit što se dogodilo, tužitelj je sam izjavio da nije siguran kako je došlo do pada, već da je „samo pao“.

16. Također, neposredno nakon pada nitko nije mogao potvrditi da je doista došlo do puknuća podnice skele ili njezinog fizičkog urušavanja, te da vizualnim pregledom skele neposredno nakon događaja nije bilo uočenih oštećenja niti znakova bilo kakvog mehaničkog zatajivanja jer su se svi elementi konstrukcije skele nalazili na svom mjestu, stabilni i pravilno postavljeni, a osim navedenog tužitelj u trenutku događaja nije nosio odgovarajuću zaštitnu opremu odnosno radnu odjeću i obuću čime je sam sebi povećao rizik od nesigurnog kretanja i klizanja prilikom penjanja ili silaska sa skele.

17. Predlaže da sud obveže tužitelja da dostavi na uvid i spis predmeta priloži:

- važeće uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za rad na visini izdano od strane ovlaštenog specijaliste medicine rada, koje se odnosi na razdoblje u kojem je nastupio štetni događaj;

- potvrdu o provedenom osposobljavanju za rad na siguran način, sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu i Pravilnika o osposobljavanju radnika za rad na siguran način, a koje se odnosi na konkretne radne zadatke izvođene na skeli u predmetnom slučaju jer je predložena dokumentacija nužna radi utvrđivanja je li tužitelj – kao izvođač radova i osoba koja obavlja poslove na visini – bio stručno i zdravstveno podoban za obavljanje takvih radova u trenutku nastanka ozljede, te da od Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) zatraži dostavu podataka o priznavanju i ostvarivanju prava tužitelja na teret tih sustava.

18. Također osporava visinu naknade štete ističući da je postavljeni novčani zahtjev neprimjeren u odnosu na vrstu, težinu, tijek liječenja i posljedice ozljede koju tužitelj navodi , a tužitelj nije priložio nalaz i mišljenje vještaka medicinske struke niti je zahtjev obrazložio primjenom kriterija iz sudske prakse za usporedive slučajeve.

19. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u dokumentaciju u spisu koju čine: otpusno pismo KBC Osijek od 11. svibnja 2024., potvrdu RH MUP PU Požeško- slavonska PP Požega Klasa: 214-26/24-03/264, Ur.broj: 511-22-05-24-9 od 25. ožujka 2024., Ugovor br. 18-2023 od 31. svibnja 2023., otpusno pismo Opće županijske bolnice Požega, Opća kirurgija od 13. veljače 2024., otpusnica od 13. veljače 2024., povijest bolesti tužitelja, potvrda o privremenoj nesposobnosti za rad od 14. veljače 2024., zapisnik RH Državnog inspektorata, Područni ured Osijek, Služba za nadzor zaštite na radu od 7. ožujka 2024., otpusno pismo od 21. veljače 2025., rješenje RH Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje RU Osijek Klasa: UP/I- 502-03/25-04/5063, Ur. broj: 338-14-02-01-25-4 od 17. ožujka 2025., izvješće o privremenoj nesposobnosti za rad.

20. Osim toga je provedeno medicinsko vještačenje po pravnoj osobi Osthetica d.o.o. Osijek.

21. Sud je ocijenio neosnovanim tuženikov prigovor stvarne nenadležnosti ovoga suda za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari.

22. Ovo iz razloga što sukladno čl. 34b. st. 1 t. 1 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01., 117/03., 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. u daljnjem tekstu ZPP), trgovački sudovi u parničnom postupku u prvom stupnju sude u sporovima između pravnih osoba, u sporovima između pravnih osoba i fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost ako se radi o sporu u vezi s njihovom djelatnošću, kao i između fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost ako se radi o sporu u vezi s njihovom djelatnošću, ako nije riječ o sporovima u kojima prema ovom Zakonu uvijek sude općinski sudovi (članak 34. stavak 1.), odnosno ako nije riječ o sporovima za koje je zakonom utvrđena nadležnost nekoga drugog suda, a u konkretnom slučaju tužitelj potražuje naknadu štete od tuženika zbog pretrpljene ozljede u obavljanju svoje obrtničke djelatnosti temeljem zaključenog ugovora s tuženikom.

23. Nesporno je da tužitelj uz tužbu nije dostavio dokaz da je prethodno pokrenuo postupak mirnog rješavanja spora pred nadležnim centrom sukladno čl. 9. Zakona o mirnom rješavanju (Narodne novine broj 67/2023)

24. Sukladno članku 10 stavak 1 Zakona o mirnom rješavanju sporova, ako sud u parničnom postupku utvrdi da stranke spor iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona nisu pokušale riješiti mirnim putem prije pokretanja tog postupka, a da za to ne postoji opravdan razlog iz članka 9. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona, po primitku odgovora na tužbu uputit će stranke da u roku od 15 dana sudjeluju na informativnom sastanku o medijaciji.

25. Sukladno st. 5. neovisno o ovlaštenju iz stavka 1. ovoga članka, sud pred kojim je u tijeku parnični ili drugi postupak može na ročištu ili izvan ročišta tijekom cijelog postupka rješenjem uputiti stranke da u određenom roku sudjeluju na informativnom sastanku o medijaciji, da pokrenu medijaciju ili poduzmu neku drugu radnju radi mirnog rješavanja spora.

26. Slijedom navedenog suda je rješenjem poslovni broj P-113/2025-21 od 29. prosinca 2025. uputio tužitelja i tuženika, da u roku od 15 dana, sudjeluju na informativnom sastanku o medijaciji, te da nakon proteka navedenog roka izvijeste sud o ishodu provedenog sastanka

27. Podneskom zaprimljenim kod ovog suda 23. siječnja 2026. tužitelj se je očitovao kako stranke nisu postigle nikakav dogovor u smislu medijacije vezane za predmet ovog postupka, a tuženik se podneskom od 25. veljače 2026. očitovao da nije zaprimio prijedlog tužitelja u smislu čl. 9. Zakona o mirnom rješavanju sporova niti je zaprimio poziv za sudjelovanje sastanku o medijaciji, slijedom čega je sud nastavio postupak.

28. Nije sporno da su tužitelj kao izvođač radova i tuženik kao naručitelj radova zaključili Ugovor br. 18-2023 od 31. svibnja 2023. kojim Ugovorom se je tužitelj obvezao izraditi restauratorske radove na obnovi građevine rekonstrukcija i dogradnja Poljoprivredne škole u Požegi a sve prema ponudi br. 10/23. od 19. svibnja 2023.

29. Sukladno čl. 4. Ugovora tužitelj se obvezao ugovorene radove izvesti prema tehničkoj regulativi koja pokriva ovo područje, koristeći materijale sukladno tehničkim specifikacijama za ovu vrstu radova, te pridržavajući se svih odredbi Zakona o radu, Zakona o zaštiti na radu i Zakona o zaštiti okoliša, a sukladno čl. 5. tuženik se obvezao imenovati nadzornog inženjera za ovjeru građevinskog dnevnika, građevinske knjige i za usuglašavanje dinamike izvođenja radova, te osigurati skelu i uvjete za izvođenje radova.

30. Također je nesporno da je tužitelj za vrijeme izvođenja radova uslijed pada sa skele pretrpio ozljedu u vidu prijeloma vrata, bedrene kosti, nagnječenja desnog kuka i šaka, a što je razvidno iz otpusnog pisma Opće županijske bolnice Požega od 13. veljače 2024.

31. Nesporno je da je tužitelj ovaj događaj prijavio nadležnoj Policijskoj upravi dana 6. veljače 2024. a što je razvidno iz potvrde od 25. ožujka 2024.

32. Iz zapisnika Državnog inspektorata, Područni ured Osijek Služba za nadzor zaštite na radu Klasa: 116-04/24-07/100, Ur.broj: 443-02-01-09/24-01 od 7. ožujka 2024. je razvidno da je saslušan vlasnik obrta AD koji je iskazao da je 6. veljače 2024. oko 9,00 sati došao na lokaciju Poljoprivredne škole gdje su se izvodili radovi te da je prema zahtjevu, u prostoriji buduće zbornice, bila postavljena skela sa H elementima koju koristi za izvođenje radova, te se je oko 13:30 sati popeo na skelu koja je bila visine oko 2,5 m u svrhu pregleda stropa, zidova, a ujedno da isproba skelu da li odgovara za radove, te je oko 14:00 sati prilikom kretanja podnicom skele u jednom trenutku dio podnice propao te je isti pao na tlo prostorije nakon čega je osjetio jake bolove u predjelu kukova i u rukama.

33. Nakon toga je nazvao poslovođu tuženika za kojeg pretpostavlja da je pozvao hitnu pomoć koja je ubrzo došla i odvezla ga u požešku bolnicu.

34. Nadalje, iz zapisnika je razvidno da je ovom događaju svjedočio i djelatnik uposlen u obrtu tužitelja Kiss Gyorgy koji u tom trenutku nije vidio što se dogodilo ali je došao do tužitelja kad je čuo udarac, te da je skelu za radove na visini tužitelj dobio od naručitelja radova ovdje tuženika.

35. Također, je iz zapisnika razvidno da je tužitelj prošao teoretsko i praktično osposobljavanje za rad na siguran način za poslove obrtnika, voditelja poslovanja, restauratora a što je razvidno iz zapisnika o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran način izdanog od strane trgovačkog društva Helding d.o.o. Osijek od 9. listopada 2018. , te da je prošao osposobljavanje ovlaštenika / poslodavca iz zaštite na radu što je razvidno iz zapisnika izdanog od strane trgovačkog društva Kontroling d.o.o. Osijek od 7. listopada 2023., te da je tužitelj zdravstveno sposoban za obavljanje predmetnih poslova a što je razvidno iz uvjerenja specijalističke ordinacije medicine rada ND dr. med. spec medicine rada i sporta Osijek od 18. prosinca 2023.

36. Iz navedenog slijedi da tužitelj kao izvođač radova ispunio svoju obvezu iz čl. 4. st. 1 Ugovora.

37. U konkretnom slučaju odgovornost tuženika za naknadu štete procjenjuje se sukladno odredbi čl. 1063. i čl. 1064. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05., 41/08., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23. u daljnjem tekstu ZOO-a)

38. Sukladno čl. 1063. ZOO-a, šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete.

39. Sukladno čl. 1064. ZOO-a, za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.

40. Kako je iz zapisnika o izvršenom inspekcijskom nadzorom od 7. ožujka 2024. razvidno da je tužitelj pretrpio tjelesne ozljede uslijed pada sa skele zbog toga što je u jednom trenutku došlo do propadanja podnice skele, a sukladno čl. 5. Ugovora br. 18-2023, tuženik je bio obvezan osigurati skelu i uvjete za izvođenje radova, isti je odgovoran za nastalu štetu kao vlasnik opasne stvari sukladno čl. 1064. ZOO-a

41. Naime, tuženik tijekom postupka nije predložio dokaze iz kojih bi sud utvrdio da uzrok nastale štete odnosno ozljede tužitelja nije propadanje podnice na skeli, a niti je dokazao da postoje okolnosti iz čl. 1067. ZOO-a koje bi ga oslobodile odgovornosti.

42. Nisu odlučni navodi tuženika vezani za odgovornost poslodavca za ozljedu na radu te pozivanje na odredbe Zakona o zaštiti na radu budući da u konkretnom slučaju tužitelj ne potražuje naknadu štete po osnovu povrede na radu .

43. Iz navedenog razloga sud nije prihvatio dokazni prijedlog tuženika za pribavu podataka o priznavanju i ostvarivanju prava tužitelja na teret HZMO i HZZO .

44. Također sud nije prihvatio niti dokazni prijedlog tuženika da obveže tužitelja da dostavi važeće uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za rad na visini izdano od strane ovlaštenog specijaliste medicine rada koje se odnosi na razdoblje u kojem je nastupio štetni događaj i potvrdu o provedenom osposobljavanju za rad na siguran način, sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu i Pravilnika o osposobljavanju radnika za rad na siguran način, a koje se odnosi na konkretne radne zadatke izvođene na skeli u predmetnom slučaju budući je nadležni Državni inspektorat u zapisniku od 7. ožujka 2024. utvrdio da je tužitelj predočio zapisnik o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran način iz kojeg je razvidno da je prošao teoretsko i praktično osposobljavanje za rad na siguran način za predmetne poslove, te zapisnik iz kojeg je vidljivo da je prošao osposobljavanje ovlaštenika / poslodavca iz zaštite na radu za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada koji se odnose na rad na visini kao i uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje takvih radova.

45. Vještak medicinske struke Dario LIzatović dr. med. specijalist opće kirurgije sub specijalist plastične kirurgije iz OSthetica d.o.o. Osijek, u svom nalazu i mišljenju od 8. kolovoza 2025. navodi da su:

a) Pretrpljeni i budući fizički bolovi tužitelja

- jakog intenziteta 3 dana

- srednjeg intenziteta 25 dana

- lakog intenziteta 50 dana

- povremeni bolovi lakog intenziteta 30 dana po 3 do 4 sata dnevno jer je tužitelj nakon predmetne nezgode imao stalne bolove jakog intenziteta u trajanju od 3 dana kao posljedicu prijeloma vrata desne natkoljenične kosti i učinjenih operacijskih zahvata. Bolove srednjeg intenziteta trpio je 25 dana zbog operacijskih zahvata, previjanja rana, vađenja konaca, cijeljenja rane i prijeloma. Kontinuirane bolove lakog intenziteta imao je u trajanju od 50 dana zbog cijeljenja prijeloma i opterećenja operirane noge. Povremene bolove lakog intenziteta i nelagode trpio je tijekom razdoblja od 1 mj. po 3 do 4 sata dnevno, uglavnom zbog provođenja vježbi tijekom fizikalne terapije i rehabilitacije, te opterećenja nedavno sraslog prijeloma , a povremene bolove će imati i u budućnosti.

b). Pretrpljeni i budući strah tužitelja

- jakog intenziteta 2 dana

- srednjeg intenziteta 15 dana

- slabog intenziteta 30 dana

Primaran strah jakog intenziteta uvjetovan neposrednom opasnošću po život i tjelesni integritet za vrijeme samog događaja bio je u trajanju od oko nekoliko minuta. Sekundaran strah postojao je kod tužitelja kao jak osjećaj straha neposredno nakon nezgode i zbog operacijskih zahvata, u trajanju od 2 dana. Strah srednjeg intenziteta postojao je kao zabrinutost zbog mogućih posljedica ozljeda u trajanju od 15 dana. Strah slabijeg intenziteta kao osjećaj zabrinutosti zbog konačnog ishoda liječenja trajao je 30 dana. Pretrpljeni strah nije kod tužitelja ostavio trajne posljedice.

c.) Pretrpljeni i budući duševni bolovi zbog smanjenja životne aktivnosti = 8% Zadobivena ozljeda kod tužitelja dovela je do lakog smanjenja funkcionalne sposobnosti, smanjenja radne sposobnosti i zahtjeva pojačane napore radi obavljanja svih potrebnih aktivnosti kao i prije ozljede. Nakon prijeloma vrata desne natkoljenične kosti i učinjenih operacijskih zahvata ostali su ožiljci i adhezije između kosti, mišića, ligamenata i zglobne čahure zgloba kuka. Očekuje se dalji razvoj posttraumatske artroze i povremeni bolovi u desnom kuku.

d) Pretrpljeni i budući duševni bolovi zbog naruženosti

Nezgoda je uzrokovala naruženost srednjeg stupnja ponekad uočljivu trećima zbog udubljenog ožiljka dužine 13 cm s lateralne strane distalnog dijela desne natkoljenice.

e) Potrebna tuđa pomoć i njega

Tužitelju je bila potrebna djelomična tuđa pomoć i njega druge osobe radi održavanja osobne higijene, oblačenja, pripreme obroka, nabavke osnovnih potrepština i odvoženja na kontrolne preglede kroz 60 dana u trajanju od 4 sata i 60 dana u trajanju od 2 sata dnevno.

46. Tužitelj nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, te je u skladu s nalazom i mišljenjem vještaka specificirao tužbeni zahtjev na način da je smanjio tužbeni zahtjev sa iznosa od 13.300,00 EUR-a na iznos od 10.073,95 EUR-a kojim potražuje po osnovu neimovinske štete iznos od 7.553,95 EUR-a s osnova pretrpljenih fizičkih bolova u iznosu od 2.278,22 EUR-a, s osnova pretrpljenog straha u iznosu od 1.592,67 EUR-a, s osnova umanjenja životnih aktivnosti u iznosu od 1.493,13 EUR-a i s osnova pretrpljenih duševnih bolova zbog naruženosti u iznosu od 2.189,93 EUR-a, te naknadu imovinske štete u iznosu od 2.520,00 EUR-a sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od podnošenja tužbe do isplate.

47. Tuženik je imao primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka koje se u bitnom svode na to da je vještak u svom pisanom mišljenju preuzeo i opisao subjektivne tvrdnje tužitelja bez kritičke provjere njihove vjerodostojnosti i bez njihove korelacije s objektivnim medicinskim nalazima te je predložio da se vještak očituje na temelju kojih konkretnih objektivnih medicinskih testova i mjerenja je utvrđeno da tužitelj nije sposoban za dugotrajno hodanje i stajanje, kako vještak objašnjava činjenicu da tužitelj, unatoč navodnoj nemogućnosti hodanja i stajanja, nastavlja obavljati restauratorske radove na gradilištu, koji po svojoj prirodi zahtijevaju upravo dugotrajno stajanje i kretanje, je li ocjena o postojanju trajnih ograničenja i smanjenju životnih aktivnosti temeljena na objektivnoj medicinskoj dokumentaciji ili isključivo na subjektivnim izjavama tužitelja prilikom anamneze.

48. Vještak u svom usmenom iskazu na ročištu od 9. prosinca 2025. navodi da u cijelosti ostaje kod pismeno danog nalaza i mišljenja od 9. kolovoza 2025. a u odnosu na podnesak tuženika od 17. rujna 2025. ističe da je podnesak sačinjen bez temeljitog i detaljnog analiziranja njegovog ranijeg nalaza i mišljenja, te da prije svega želi naglasiti da je anamneza po svom karakteru prenošenje usmenih i subjektivnih tegoba koje navodi oštećeni odnosno tužitelj u ovom slučaju i da je uvijek subjektivna što bi trebalo biti poznato u ovakvim slučajevima.

49. Napominje da te subjektivne tvrdnje tužitelja nije nigdje u svom mišljenju naveo kao činjenice te ističe da nigdje nije naveo da tužitelj ima znatno smanjenje funkcionalne sposobnosti niti je u svojoj ocjeni smanjenja životne aktivnosti napisao da nije sposoban za dugotrajno hodanje i stajanje, te da je njegova ocjena smanjenja životnih aktivnosti utemeljena isključivo na objektivnoj dostupnoj medicinskoj dokumentaciji i kliničkom pregledu tužitelja.

50. Nadalje navodi da je i ranije naveo u mišljenju da su zadobivena ozljeda kod tužitelja u predmetnom događaju i dvije operacije koje je morao učiniti zbog prijeloma u području desnog kuka dovele do lakog smanjenja funkcionalne sposobnosti što znači da tužitelj može obavljati većinu aktivnosti kao i prije ozljede uz pojačane napore, te da prema tome nigdje nije ni naveo da ne može obavljati restauratorske radove na gradilištu, već samo da će s njegove strane to zahtijevati dodatni pojačani napor i da će imati povremene bolove u desnom kuku kod opterećenja istog.

51. Svojim usmenim iskazom vještak je otklonio prigovore tuženika na nalaz i mišljenje vještaka, odnosno dao je odgovor na pitanja koja je postavio tuženik pa je sud isti u cijelosti prihvatio kao objektivno i stručno sačinjen i u skladu sa postavljenim zadatkom.

52. Sud je sukladno odredbi čl. 1100. u svezi s čl. 19. st. 1 i 2 ZOO-a, a u skladu sa Orijentacijskim kriterijima i iznosima za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda RH od 29. studenog 2002. i pravnom shvaćanju zauzetom na sjednicama Građanskog odjela Vrhovnog suda RH održane 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. dosudio tužitelju naknadu neimovinske štete na ime pretrpljenih fizičkih bolova jakog intenziteta 3 dana, srednjeg intenziteta 25 dana i slabog intenziteta 50 dana, te povremenih bolova lakog intenziteta u trajanju od 30 dana po 3 -4 sata dnevno ukupan iznos od 1.475,33 EUR-a, na ime pretrpljenog straha jakog intenziteta u trajanju od 2 dana, srednjeg intenziteta u trajanju od 15 dana i slabog intenziteta u trajanju od 30 dana iznos od 1.000,00 EUR-a vodeći računa o tome da prema nalazu i mišljenju vještaka pretrpljeni strah nije kod tužitelja ostavio trajne posljedice, na ime pretrpljenih i budućih duševnih bolova zbog smanjenja životnih aktivnosti u iznosu od 8% iznos od 1.000,00 EUR-a i na ime pretrpljenih i budućih duševnih bolova zbog naruženosti iznos od 1.459,95 EUR-a budući je prema nalazu vještaka nezgoda uzrokovala naruženost srednjeg stupnja ponekad uočljivu trećima.

53. Slijedom navedenog uzimajući u obzir intenzitet i trajanje fizičkih bolova, straha i smanjene životne aktivnosti sud je utvrdio da je tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje čime mu je nastala neimovinska šteta u ukupnom iznosu od 4.935,28 EUR-a na koji iznos tužitelju pripada pravo na zakonsku zateznu kamatu tekuću od donošenja prvostupanjske presude do isplate.

54. Također, tužitelju pripada pravo na naknadu imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege sukladno čl. 1095. st. 1 ZOO-a.

55. Iz nalaza i mišljenja vještaka Dario Lizatović dr. med. specijalist opće kirurgije sub specijalist plastične kirurgije je razvidno da je tužitelju bila potrebna djelomična tuđa pomoć i njega druge osobe kroz 60 dana u trajanju od 4 sata i 60 dana u trajanju od 2 sata dnevno.

56. Uzimajući u obzir prosječnu neto satnicu nekvalificiranog djelatnika cijena 1 sata za poslove pomoći i njege u Osječko-baranjskoj županiji gdje tužitelj ima sjedište, kreće se od 5,00 do 7,00 EUR-a za privatne angažmane, pa tužitelju za ukupno 360 sati tuđe pomoći i njege pripada pravo na iznos od 2.520,00 EUR-a uzimajući u obzir satnicu od 7,00 EUR-a. Na iznos imovinske štete tužitelju pripada pravo na zakonsku zateznu kamatu tekuću od donošenja prvostupanjske presude jer je određena prema cijenama u vrijeme donošenja prvostupanjske presude.

57. Slijedom svega navedenog, sud je tužitelju dosudio na ime neimovinske štete ukupan iznos od 4.935,28 EUR-a i na ime imovinske štete iznos od 2.520,00 EUR-a sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenje presude do isplate sukladno čl. 29., čl. 1063., čl. 1064., čl. 1095. u svezi čl. 19, čl. 1100. i čl. 1103. ZOO-a.

58. U odnosu na povučeni dio tužbenog zahtjeva u iznos od 3.226,05 EUR -a sud je riješio kao u izreci rješenja sukladno čl. 193. ZPP-a.

59. Odluka o trošku temelji se na odredbi iz čl. 154. st. 2 a u svezi s čl. 155. i ZPP-a pa je tužitelju dosuđen trošak postupka u iznosu od 163,66 EUR-a.

60. Naime, da je tužitelj u cijelosti uspio u sporu pripadalo bi mu pravo na trošak parničnog postupka u iznosu od 2.060,12 EUR-a ime troškova zastupanja po punomoćniku – odvjetniku u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15., 37/22., 126/22. i 138/23.) Tbr. 7, Tbr. 8 t. 1, br. 9 t. l i Tbr. 46 – za sastav tužbe – 250,00 EUR-a s PDV-om, za pristup na ročište od 17. lipnja 2025. – 250,00 EUR-a s PDV-om, za sastav podneska od 25. rujna 2025. – 250,000 EUR-a s PDV-om, za pristup na ročište od 9. prosinca 2025. – 250,00 EUR-a s PDV-om, za pristup na ročište od 25. veljače 2026. – 250,00 EUR-a s PDV-om, trošak vještačenja u iznosu od 564,20 EUR-a, kao i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 98,73 EUR-a, presudu 147,19 EUR-a u skladu sa Tbr. 1. t. 1, Tbr. 2. t. 1, Uredbom o tarifi sudskih pristojbi (NN br. 37/2023.)

61. Kako je tužitelj u sporu uspio sa 56% pripada mu pravo na trošak parničnog postupka u iznosu od 1.153,66 EUR-a.

62. Da je tuženik u cijelosti uspio u sporu, tuženiku bi pripadalo pravo na trošak parničnog postupka u iznosu od 1.500,00 EUR-a na ime troškova zastupanja po punomoćniku - odvjetniku u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15., 37/22., 126/22. i 138/23.) Tbr. 8 i 9 t. 1 i Tbr. 46. – za sastav podneska od 14. svibnja 2025.

– 625,00 EUR-a s PDV-om, za sastav podneska od 17. rujna 2025. – 625,00 EUR-a s PDV-om, za sastav podneska od 9. prosinca 2025. – 125,00 EUR-a s PDV-om i sastav podneska od 25. veljače 2026. – 125,00 EUR-a s PDV-om

63. Kako je tuženik u sporu uspio sa 44% pripada pravo na trošak parničnog postupka u iznosu od 990,00 EUR-a.

64. Kada se prebiju troškovi tužitelja u iznosu od 1.153,66 i troškovi tuženika u iznosu od 990,00 EUR-a ostaje iznos od 163,66 EUR-a u korist tužitelja pa je sud obvezao tuženika da ovaj iznos parničnih troškova naknadi tužitelju u točki III izreke presude.

65. Sud nije tužitelju priznao trošak vještačenja u ukupnom iznosu od 692,00 EUR-a budući da je trošak medicinskog vještačenja prema računu vještaka iznosio 494,00 EUR-a, a za pristup vještaka na ročište 9. prosinca 2025. i davanje nalaza i mišljenja sud je vještaku odredio naknadu u iznosu od 70,20 EUR-a, slijedom čega trošak vještačena iznosi ukupno 564,20 EUR-a.

66. Slijedom navedenog sud je za iznos od 127,80 EUR-a odbio zahtjev tužitelja za naknadu troška parničnog postupka kao što je to u točki IV izreke presude.

67. Sud tuženiku nije dosudio trošak sastava podneska od 13. siječnja 2026. u iznosu od 125,00 EUR-a s PDV-om budući jer navedeni trošak nije bio potreban za vođenje postupka.

68. Slijedom navedenog valjalo je za iznos od 125,00 EUR-a odbiti zahtjev tuženika za naknadu troška parničnog postupka kao što je to u točki V izreke presude.

U Osijeku, 17. ožujka 2026.

S U D A C

Gordana Njari

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude može nezadovoljna stranka izjaviti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, putem ovoga suda, pismeno u roku od 15 dana od dana objave.