Poslovni broj: Us I-1024/2024-11
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Split, Put Supavla 1
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Splitu, po sucu toga suda Leandri Mojtić kao sucu pojedincu, te Milki Škaro Grozdanić zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja Grada Šibenika, Šibenik, Trg palih branitelja Domovinskog rata 1, OIB: 55644094063, kojeg zastupa gradonačelnik JO, dr. med., a njega opunomoćenici SO dipl. iur. i CO dipl. iur. , pravnici Upravnog odjela za gospodarenje gradskom imovinom Grada Šibenika, protiv tuženika Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, OIB: 84891127540, uz sudjelovanje zainteresirane osobe NO, [adresa] (ranije: [adresa]), OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju opunomoćenici iz OD Burić & Koudela d.o.o., Šibenik, Poljana 4, nakon održane usmene i javne rasprave zaključene 20. veljače 2026., a objavljene 17. ožujka 2026.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja kojim predlaže poništenje rješenja Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak KLASA: UP/II- 932-07/23-07/381 URBROJ: 541-11/4-24-2 od 15. ožujka 2024., kao neosnovan.
II. Nalaže se tužitelju da zainteresiranoj osobi naknadi trošak upravnog spora u iznosu od 2.500,00 eura u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti presude.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem tuženika Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak KLASA: UP/II-932-07/23-07/381, URBROJ: 541- 11/4-24-2 od 15. ožujka 2024., odbijena je žalba žalitelja, ovdje tužitelja, izjavljena na rješenje Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Šibenik, KLASA: UP/I-932-07/23-02/464, URBROJ: 541-26-02/7-23-2 od 06. ožujka 2023.
2. Citiranim prvostupanjskim rješenjem Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Šibenik, KLASA: UP/I-932-07/23-02/464, URBROJ: 541-26-02/7-23- 2 od 06. ožujka 2023. u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina] - Raslina u posjedovnom listu broj 360 mijenjaju se podaci na način kako je to navedeno u izreci tog rješenja pod A) Dosadašnje stanje i pod B) Novo stanje.
3. Protiv osporavanog rješenja Grad Šibenik, ovdje tužitelj, je pravodobno podnio tužbu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i iz svih drugih žalbenih razloga. Tužitelj, u bitnom, navodi da je osporavanim rješenjem odbijena se žalba Grada Šibenika izjavljena protiv Rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Šibenik, klasa: UP/I -932- 07/23-02/464, urbroj: 541-26-02/7-23-2 od 06. 03. 2023. kojim je izvršeno cijepanje čest. zem [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koja u djelu za koje je formirana nova kat. čestica [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] predstavlja komunalnu infrastrukturu-javno dobro u općoj uporabi sve sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu ( NN: 68/18, 110/18 i 32/20), kojom žalbom je Grad Šibenik tražio poništenje predmetnog rješenja jer da je predmetnim rješenjem provedeno cijepanje čestice koja predstavlja javno dobro u općoj uporabi te da stranka koja je podnijela zahtjev nije imala pravni interes za provedbu predmetnog cijepanja, radi čega da se cijepanje nije smjelo dopustiti. Nadalje navodi da Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN: 112/18 i 39/22) u čl. 72. propisuje da zahtjev za pokretanje postupka promjena u katastru nekretnina može podnijeti , između ostalog, vlasnik nekretnine. Međutim, kako predmetna čestica predstavlja komunalnu infrastrukturu – javno dobro u općoj uporabi, da je sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu ista vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno u ovom slučaju da je vlasnik Grad Šibenik, a kako da je to propisano u čl. 61. st. 1. predmetnog zakona. Da članak 132. st. 3. propisuje da se komunalna infrastruktura upisuje u zemlj išne knjige kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave neovisno o postojanju upisa vlasništva trećih osoba. Da je Grad Šibenik je postao vlasnik predmetne čestice ex lege, dakle po samom zakonu, a da stranka NO koja je podnijela zahtjev za provedbu predmetnog elaborata na temelju kojeg je doneseno pobijano rješenje nije upisana kao vlasnik u zemljišnim knjigama za čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Pored toga, da ista nije upisana niti kao posjednik u posjedovnom listu već da je kao posjednik upisan Grad Šibenik. Dakle, da zahtjev za promjenom u katastru nekretnina nije podnesen od strane vlasnika nekretnine te da se predmetno rješenje nije smjelo donijeti. Da stranka NO nije ni fizička osoba koja ima pravni interes iz čl. 72. st. 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Da je u čl. 4. st. 1. točki g) propisano da je nositelj prava fizička osoba koja je upisana kao posjednik. Međutim, da je kao posjednik na predmetnoj čestici upisan Grad Šibenik. Dakle, da predmetna čestica nije niti u posjedu podnositelja zahtjeva. Tužitelj se ujedno poziva na čl. 122. Zakona o vlasništvu koji propisuje da osoba postupa u dobroj vjeri s povjerenjem u zemljišne knjige ako nije znala da ono što je upisano u zemljišne knjige nije potpuno ili je različito od izvanknjižnog stanja te da stoga ne prihvaća dano obrazloženje iz osporavanog rješenja kojim je odbijena žalba Grada Šibenika da se Grad Šibenik ne može pozvati na činjenicu da je svoje pravo vlasnika stekao ex lege, temeljem Zakona o komunalnom gospodarstvu zbog odredbe čl. 130. st. 2. Zakona o vlasništvu koja propisuje da se vlasništvo nekretnine stečene na temelju zakona ne može suprotstaviti pravu onoga koji je postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok još pravo koje je bilo stečeno na temelju zakona nije bilo upisano. Ovo stoga jer da u predmetnom slučaju čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] predstavlja javno dobro u općoj uporabi, što da je činjenica koja je opće poznata i koja se lako može provjeriti uvidom u stanje na terenu, te da se u konkretnom slučaju ne može primjetni predmetni institut postupanja u dobroj vjeri kojeg navodi prvostupanjsko tijelo u pobijanom rješenju i da se ne može tvrditi da stranaka nije znala da stanje u zemljišnim knjiga nije potpuno , odnosno da ne odgovara izvanknjižnom stanju. Pored toga, da podnositelj zahtjeva NO nije niti upisan kao vlasnik na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] pa da se postavlja pitanje što je u ovom slučaju s postupanjem u dobroj vjeri i kako se prvostupanjsko tijelo može na isto pozivati u obrazloženju pobijanog rješenja. Slijedom svega navedenog, predlaže da da Sud donese presudu kojom će usvoji tužbu Grada Šibenika te poništi drugostupanjsko rješenje DGU, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, KLASA: UP-II-932-07/23-07/381, URBROJ: 541-11/4-24-2 kojim je odbijena žalba Grada Šibenika te presudom sam riješi upravnu stvar na način da poništi prvostupanjsko rješenje Područnog ureda za katastra Šibenik, KLASA: UP/I 932- 07/23-02/464, URBROJ: 541-26-02/7-23-2 od 06. 03. 2023. godine, podredno da usvoji tužbu tužitelja - Grada Šibenika te poništi drugostupanjsko rješenje DGU, Središnjeg ureda KLASA: UP-II-932-07/23-07/381, URBROJ: 541-11/4-24-2 te vrati predmet prvostupanjskom tijelu na ponovno odlučivanje.
4. Tuženo tijelo je u odgovoru na tužbu od 2. listopada 2024. navelo da u cijelosti ustraje u razlozima obrazloženja osporavanog rješenja te je predložilo da Sud odbije tužbeni tužitelja.
5. Rješenjem ovog suda posl. br. UsI-1024/2024-7 od 14. travnja 2025. pozvana je zainteresirana osoba NO iz [adresa] da sudjeluje u ovom upravnom sporu te mu je dostavljena tužba tužitelja i odgovor na tužbu tuženika na odgovor.
6. Zainteresirana osoba je ovom sudu dostavila odgovor na tužbu 29. svibnja 2026. kojim je u cijelosti osporila navode tužbe te se pridružila navodima tuženika iz obrazloženja osporavanog rješenja. Zainteresirana osoba osporava navode tužbe kako je nekretnina koja će biti formirana i označena kao kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] - Raslina predstavlja komunalnu infrastrukturu-javno dobro u općoj uporabi sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu, jer da predmetna nekretnina kao takva nije označena u zemljišnim knjigama, niti da iz stanja na terenu, niti na temelju zemljišnoknjižnih upisa, da predmetna nekretnina nije definirana, označena ili proglašena komunalnom infrastrukturom. Da je takav navod tužitelja paušalan obzirom na to da se isti uopće ne poziva na konkretne zakonske odredbe nego na zakon u cjelini pa da se ne zna na što točno tužitelj misli i koji bi bio pravni osnov smatranja predmetne nekretnine komunalnom infrastrukturom. Osporava tužbeni navod da stranka, ovdje zainteresirana osoba, nije imala pravni interes da se provede cijepanje obzirom da stranka ima pravomoćnu sudsku presudu kojom je isti utvrđen vlasnikom predmetne nekretnine, pa da se stoga ne radi o pravnom interesu, nego i o presuđenoj stvari. Slijedom navedenog, osporava i tužbeni navod da nije vlasnik predmetne nekretnine, budući da to dokazuje pravomoćnom presudom kojom je isti utvrđen kao vlasnik predmetne nekretnine. Nadalje navodi kako tužitelj dalje iznosi navode u kojima je kontradiktoran sam sebi i kojim navodima ide u korist vlastite štete. Naime, tužitelj navodi kako zakon propisuje da se komunalna infrastruktura upisuje u zemljišne knjige kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave. Nakon toga tužitelj navodi kako je isti postao vlasnikom predmetne čestice ex lege, na temel ju zakona. Dakle, da je općepoznata činjenica i zakonska odredba da se vlasništvo stječe upisom u zemljišne knjige, a ukoliko tužitelj i ima neki razlog za stjecanje prava vlasništva na temelju zakona, da nije naveo činjenični osnov na temelju kojeg bi smatrao opravdanima takve navode niti konkretnu zakonsku odredbu. Dapače, da je zainteresirana osoba pravomoćnom presudom Općinskog suda u Šibeniku utvrđena vlasnikom konkretne nekretnine protiv svih knjižnih vlasnika. Nadalje navodi kao je neosnovan tužbeni navod da predmetna čestica nije u posjedu zainteresirane osobe, jer da iz pravomoćne presude Općinskog suda u Šibeniku nespornim proizlazi da je predmetna nekretnina u posjedu zainteresirane osobe i njegovih pravnih prednika desetljećima te da se ista koristi kao parking. Dakle, da je predmetna nekretnina parking koji zainteresirana osoba i njegovi pravni prednici koriste desetljećima te na kojoj je još njegov otac sadio stabla i uređivao je, a što da je i navedeno u nalazu i mišljenju vještaka sadržanom u presudi. Kao jedan od pravnih osnova stjecanja istaknut u prednnetnoj tužbi je dosjelost, što samo po sebi svjedoči o kvaliteti i kvantiteti korištenja predmetne nekretnine. Tvrdnje o provjeri upisa u posjedovnom listu kako bi se provjeri posjedovno stanje su besmisleni obzirom da je i zemljišnoknjižno stanje netočno i pogrešno o čemu svjedoči sama sudska presuda. Zainteresirana osoba se poziva i na sudsku odluku posl. br. Us-2555/2006-7 od 26. studenog 2009. godine, u kojoj je, između ostalog, navedeno da ukoliko je pravo stečeno ex lege, da je potrebno da ga osoba koja ga je stekla upiše u posebnom postupku. Stoga, da tužitelj nije vlasnik predmetne nekretnine, da se ne može pozivati na stjecanje prava vlasništva na temelju zakona obzirom da isto nije upisao sukladno zakonu. Zainteresirana osoba je uz odgovor priložila pravomoćnu presudu Općinskog suda u Šibeniku P-458/202, fotografije predmetne nekretnine, preris katastarskog plana ZU 216 K. O. [katastarska općina], ZU 223 K. O. [katastarska općina] te po potrebi saslušanje zainteresirane osobe.
7. Na ročištu koje je pred ovim Sudom održano 10. siječnja 2025. u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, opunomoćenici tužitelja su ustrajali u navodima tužbe ističući kako se u konkretnom slučaju radi o javnoj površini i drvoredu o kojoj brigu vodi Grad Šibenik i njegovo komunalno trgovačko društvo "Zeleni grad" te da je Grad Šibenik ovom žalbom i tužbom želio ukazati na tu činjenicu te izbjeći situaciju da se njegovo ne činjenje u konkretnom predmetu tumači kao priznanje prava vlasništva zainteresirane osobe konkretno gospodina NO. Napominju da je tužbom zainteresirane strane utvrđeno njegovo pravo vlasništva na spornoj nekretnini, iako da je tužitelj trebao znati činjenicu da Grad Šibenik održava spornu nekretninu te su neposredno u sudski spis priložili očitovanje na odgovor na tužbu zainteresirane osobe, a primjerak istog je neposredno uručen zamjenici opunomoćenika zainteresirane osobe.
7.1. Zamjenica opunomoćenika zainteresirane osobe u cijelosti je ustrajala u navodima odgovora na tužbu ističući kako je sukladno presudi Općinskog suda u Šibeniku zainteresirana osoba jedini i isključivi vlasnik nekretnine čija je parcelacija predmet ove upravne stvari ovdje te je predložila zaključenje raspravljanja i odbijanje tužbenog zahtjeva tužitelja, te da Sud naloži tužitelju obvezu naknade troška zainteresiranoj osobi u ovom upravnom sporu. Ujedno je zatražila kraći rok radi očitovanja na netom zaprimljeni podnesak tužitelja.
8. Na temelju ocjene rezultata provedenog upravnog postupka koji je prethodio donošenju osporavanog rješenja, vođen načelom učinkovitosti, Sud je odbio prijedlog zamjenice opunomoćenika zainteresirane osobe za dodjelom roka radi očitovanja na netom zaprimljeni podnesak te je izveo dokaze pregledom i čitanjem isprava priloženih spisu te cjelokupnog spisa tuženog tijela koji je ovom Sudu dostavljen uz odgovor na tužbu, kao i svih isprava koje su istom priložene te je zaključio raspravljanje.
9. Opunomoćenici tužitelja trošak nisu popisali, ni zatražili.
10. Zamjenica opunomoćenika zainteresirane osobe popisala je i zatražila naknadu troškova upravnog spora.
11. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.
12. Predmet spora je ocjena zakonitosti osporavanog rješenja Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak KLASA: UP/II- 932-07/23-07/381 URBROJ: 541-11/4-24-2 od 15. ožujka 2024.
13. Među strankama je sporno jesu li prvostupanjskim rješenjem Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Šibenik, KLASA: UP/I -932-07/23- 02/464, URBROJ: 541-26-02/7-23-2 od 06. ožujka 2023., pravilno i zakonito u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina] - Raslina u posjedovnom listu broj 360 promijenjeni podaci na način kako je to navedeno u izreci tog rješenja pod A) Dosadašnje stanje i pod B) Novo stanje, a sve na temelju zahtjeva NO, ovdje zainteresirane osobe, za provedbu geodetskog elaborata za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta izrađenog u svrhu diobe ili spajanja katastarskih čestica na k. č. [katastarska čestica] u K. O. [katastarska općina]-Raslina, na način pobliže određen i sadržan u izreci citiranog rješenja.
14. Odredbom članka 89. stavkom 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine, broj: 112/18, 39/22, dalje Zakona) propisano je da je nositelj prava na katastarskim česticama dužan u roku od 90 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnom područnom uredu za katastar odnosno uredu Grada Zagreba svaku promjenu na zemljištu koja utječe na podatke upisane u katastarski operat katastra zemljišta.
Stavkom 2., istog članka, je propisano da je nositelj prava na katastarskoj čestici dužan uz prijavu iz stavka 1. ovoga članka priložiti odgovarajući elaborat koji je tehnička osnova za provođenje promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta.
15. Odredbom čl. 90. st. 1. Zakona je propisano da se granice katastarskih čestica za koju se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat i granice katastarskih čestica koje neposredno graniče s katastarskim česticama za koje se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat, u primjeni ovoga Zakona, smatraju spornim ako je u trenutku izrade elaborata, u vezi s njima, u tijeku sudski postupak uređenja međa Stavkom 2., istog članka, je propisano ako su granice katastarskih čestica sporne u smislu stavka 6. ovoga članka, geodetski elaborat se ne izrađuje.
16. Odredbom članka 91. stavkom 1. Zakona je propisano da geodetske elaborate na zahtjev nositelja prava na zemljištu odnosno osobe koja ima pravni interes izrađuju osobe koje imaju suglasnost za obavljanje stručnih geodetskih poslova za potrebe održavanja katastra zemljišta sukladno posebnom zakonu.
Stavkom 2., istog članka, je propisano da bi se geodetski elaborat mogao upotrebljavati, da nadležni područni ured za katastar odnosno ured Grada Zagreba mora potvrditi da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra zemljišta te prevođenja katastarskih čestica u katastar nekretnina.
17. Prema odredbi čl. 93. st.1. Zakona ako je katastarska čestica za koju se utvrđuju granice evidentirana na katastarskim planovima izvorno izrađenim u HDKS/GK projekciji te ako se površina izračunana iz koordinata lomnih točaka novoutvrđenih granica katastarske čestice ne razlikuje više od 5 %, a najviše do 500 m2 u odnosu na površinu upisanu u katastarski operat, ta se promjena ne smatra promjenom sastava zemljišno-knjižnog tijela.
Stavkom 2., istog članka, propisano je ako je katastarska čestica za koju se utvrđuju granice u katastru zemljišta bila evidentirana na planovima izvorno izrađenim grafičkom metodom izmjere te ako se površina izračunana iz koordinata lomnih točaka novoutvrđenih granica katastarske čestice ne razlikuje više od 20 %, a najviše do 1000 m2 u odnosu na površinu upisanu u katastarski operat, ta se promjena ne smatra promjenom sastava zemljišno-knjižnog tijela.
Stavkom 3., istog članka, je propisano da je ispravljanje razlika većih od navedenih u stavcima 1. i 2. ovoga članka moguće samo kad se utvrdi da su razlike nastale grubom pogreškom prilikom osnivanja i održavanja katastarskog operata.
18. Prema odredbi članka 84. st. 1. Zakona, osnivanje katastarskih čestica provodi se u katastarskom operatu katastra zemljišta na temelju potvrđenoga geodetskog elaborata u kojem su iskazane koordinate lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica koje se mogu jednoznačno obnoviti na terenu i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku koje sadrži izvod iz katastarskog plana s popisom koordinata osnovanih katastarskih čestica.
19. Odredbom članka 25. stavkom 1. Zakona je propisano da granice katastarske čestice su međe ili druge granice koje određuju pravni odnosi na zemljinoj površini uređeni posebnim propisima.
Stavkom 2., istog članka, je propisano da unutar granica građevinskog područja i na građevinskom zemljištu izvan granica toga područja granice katastarske čestice mogu biti i granice građevne čestice, a na morskoj obali i granica koju čini crta srednjih viših visokih voda odnosno utvrđena granica pomorskog dobra.
Stavkom 3., istog članka, je propisano da se katastarska čestica u katastru nekretnina može odrediti i unutar granica građevinskog područja i na građevinskom zemljištu izvan granica toga područja.
Stavkom 4., istog članka, je propisano da granice katastarskih čestica određene su lomnim točkama čiji je položaj utvrđen koordinatama u okviru propisane točnosti i na terenu su obilježene vidljivim trajnim oznakama.
20. Na temelju odredbe članka 61. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine, broj: 16/07, 152/08,124/10, 56/13, 12//16 i 9/17) donesen je Pravilnik o geodetskim elaboratima (Narodne novine, broj: 59/18, dalje Pravilnik) koji se primjenjuje od 1. rujna 2018. i kojim je propisan sadržaj i oblik geodetskih elaborata te način njihove izrade, pregledavanje i potvrđivanje.
21. Odredbom čl. 7. Pravilnika je propisano da su geodetski elaborati tehnička osnova za provedbu promjena u katastarskom operatu i mogu se izrađivati za potrebe: 1. održavanja katastra nekretnina, 2. postupnog osnivanja katastra nekretnina i 3. provođenja promjena u katastru zemljišta.
22. Odredbom članka 20. Pravilnika je propisano da se geodetski elaborat za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica može izrađivati za sve potrebe navedene u članku 7. stavku 1. ovoga Pravilnika.
23. Odredbom članka 24. stavkom 1. Pravilnika je propisano da se geodetski elaborat iz članka 20. ovoga Pravilnika izrađuje pod uvjetom da se međe i druge granice katastarskih čestica mogu smatrati nepromijenjenima (ispunjenje površinskog kriterija) te pod uvjetom da međe katastarskih čestica nisu sporne.
Stavkom 2., istog članka, je propisano da se međe katastarskih čestica koje su predmetom izrade elaborata, u primjeni ovoga Pravilnika, smatraju nespornim ukoliko u trenutku izrade elaborata, u pogledu istih, nije u tijeku sudski postupak uređenja međa.
24. Iz stanja i sadržaja spisa nespornim proizlazi:
- da je upravni postupak koji je prethodio donošenju osporavanog rješenja proveden na zahtjev NO, ovdje zainteresirane osobe, za provedbu geodetskog elaborata za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta izrađenog u svrhu diobe ili spajanja katastarskih čestica na k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]-Raslina.;
- da je Elaborat izrađen dana 03.02.2023. i potvrđen od strane Područnog ureda za katastar Šibenik, Odjela za katastar nekretnina Šibenik Potvrdom godine, KLASA: 932-06/2023-02/585, URBROJ: 541-26-04/6-23-7 od 02.03.2023. da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može koristiti za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta ;
- da je uz Elaborat, između ostale dokumentacije, priložena Lokacijska informacija KLASA: 350-05/23-10/000019 URBROJ: 2182-1-08-23-0003 od 24.01.2023. godine, izdana po Upravnom odjelu za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnju Grada Šibenika, te pravomoćna presuda radi utvrđenja prava vlasništva Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj 9P-458/2020-23 od 22. rujna 2022., koja je postala pravomoćna 05.01.2023. godine, prema priloženoj klauzuli pravomoćnosti;
- da je iz geodetskog Elaborata razvidno da je predložena parcelacija k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]-Raslina na novonastale k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Raslina te da nije predložen upis promjene nositelja prava na česticama;
- da je Elaboratom predložena parcelacija k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]-Raslina koja je izvršena temeljem stvarnog stanja na terenu, a koja odgovara skici mjesta očevida od 22. travnja 2022., a koju skicu je izradio ĆO, dipl.ing.geod., a koja skica odgovara geodetskom snimku izrađenom od strane VO dipl.ing.geod. od 04. prosinca 2018., a koja skica i snimak čine sastavni dio pravomoćne presude;
- da se ovim geodetskim Elaboratom ne mijenja upis nositelja prava, što znači da je Grad Šibenik, ovdje tužitelj, u Novom stanju prvostupanjskog rješenja i dalje nositelj prava na k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]-Raslina;
- dakle, da se provedbom elaborata ne dira u ničija stvarna prava, pa tako niti u prava tužitelja, jer se provedbom predmetne parcelacije ne mijenjaju vlasničkopravni odnosi.
25. Dakle, slijedom naprijed navedenih nespornih utvrđenja, pravilno prvostupanjsko tijelo, a potom i tuženo tijelo u obrazloženju rješenja navode da predmet upravnog postupka koji je prethodio donošenju osporavanog rješenja, koje tužitelj predmetnom tužbom neosnovano osporava, nije upis vlasnika, već parcelacija opisana na način kako je to naprijed navedeno, a koju parcelaciju je tužitelj u skladu s naprijed citiranim zakonskim odredbama bio ovlašten zatražiti te za navedeno imao pravni interes i osnov na temelju naprijed citirane pravomoćne presude Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj 9P-458/2020-23 od 22. rujna 2022., koja je postala pravomoćna 05.01.2023. godine, a tužitelju je omogućeno sudjelovanje u postupku, koje pravo je tužitelj i konzumirao, a kako to nespornim proizlazi iz stanja spisa predmeta.
26. Tužbeni navodi tužitelja koji se odnose na pitanje komunalne infrastrukture te tvrdnji tužitelja da je komunalna infrastruktura vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Šibenika, da predstavlja javno dobro u općoj uporabi te da zainteresirana osoba nad predmetnom nekretninom nije mogla steći pravo vlasništva, nisu niti mogu biti od utjecaja na drugačije rješenje predmetne upravne stvari, budući da stjecanje prava vlasništva nije bilo predmetom upravnog postupka koji je prethodio donošenju osporavanog rješenja, pa tako ni ovog upravnog spora, a kao je to već naprijed navedeno i obrazloženo.
27. Konačno valja istaći da je postupak izrade parcelacijskog elaborata postupak koji se ne vodi pred javnopravnim tijelom već se radi o postupku u kojem ovlašteni geodetski stručnjak izrađuje parcelacijski elaborat, pa stoga u slučaju kada stranka iskaže svoje protivljenje prilikom izrade parcelacijskog elaborata ili se ne odazove pozivu na terenski uviđaj i predočavanje elaborata, tu stranku treba pozvati u postupku provedbe parcelacijskog elaborata koji se vodi pred nadležnim javnopravnim tijelom, te je nadležno javnopravno tijelo dužno ocijeniti osnovanost navoda te stranke i utjecaj tih navoda na provedbu parcelacijskog elaborata u skladu s odredbom čl. 30. ZUP-a (1UsI-1905/13-11 od 10. lipnja 2014.), a što je u konkretnom slučaju i predmetnoj upravnoj stvari i učinjeno, kako je to već naprijed navedeno i obrazloženo.
28. Konačno valja istaći da ukoliko tužitelj i dalje smatra da predmetni elaborat nije ispravno izrađen, te da je na taj način oštećen, to je potrebno dokazati novim elaboratom čija provedba bi bila predmet drugog upravnog postupka.
29. S tim u vezi, valja istaći da je tuženo tijelo u osporavanom rješenju pravilno navelo i obrazložilo da u slučaju stjecanja vlasništva na nekretnini temeljem zakona, na što se tužitelj u konkretnom slučaju poziva, to pravo treba upisati u zemljišne knjige, odnosno ishoditi odgovarajući akt, što tužitelj u konkretnom slučaju nesporno nije učinio pa se stoga ne može pozivati na svoje pravo stečeno ex lege. Tek kada, i ako, to pravo uspije dokazati u posebnom postupku, može tražiti upis promjene vlasnika za predmetnu česticu (Us-2555/2006-7 od 26.11.2009. godine). Stoga, kad tužitelj steče uvjete i izvrši upis vlasništva u zemljišnu knjigu, na temelju zahtjeva tužitelja za provedbu promjene u katastarskom operatu ili po službenoj dužnosti na temelju obavijesti nadležnog suda, u novom upravnom postupku odlučit će se o provedbi promjene u katastarskom operatu.
30. Slijedom svega naprijed navedenog, po ocjeni ovoga Suda, osporavano, kao i prvostupanjsko rješenje se ocjenjuju pravilnim i zakonitim, odnosno donesenim u zakonito provedenom postupku te pravilnom primjenom prethodno citiranog materijalnog prava na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, a osporavana odluka tuženog tijela nije arbitrarna, kako to isti neosnovano smatra, već je za istu odluku dano argumentirano i na Zakonu osnovano obrazloženje u skladu s odredbom čl. 98. st. 5. ZUP-a, koje u cijelosti prihvaća i ovaj Sud.
31. Nije ostvaren ni koji od razloga ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku ( Narodne novine, broj: 47/09) na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti (prema članku 47. stavku 3. ZUS-a). Stoga je na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a valjalo odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te odlučiti kao u točci I. izreke.
32. Kako je zainteresirana osoba uspjela u predmetnom upravnom sporu, a s obzirom na činjenicu da se prema odredbi članka 144. st. 3. ZUS-a vrijednost predmeta spora smatra neprocjenjivom, da je u međuvremenu stupila nova Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 138/23) koja je na snazi od 25. studenog 2023., da je vrijednost boda prema Tbr. 54. Tarife 2,00 eura, te da Tbr. 52. t. 3. propisuje kada sud ili drugo tijelo odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane ili na teret proračunskih sredstava, primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka, to je opunomoćeniku zainteresirane osobe valjalo priznati trošak za sastav odgovora na tužbu od 29. svibnja 2025. te za zastupanje na ročištu 20. veljače 2024., odnosno 1.000,00 eura za svaku radnju, uvećano za iznos PDV-a od 25 % odnosno 500,00 eura, odnosno sveukupan iznos od 2.500,00 eura. Radi navedenog, valjalo je riješiti kao pod točkom II. izreke.
U Splitu 17. ožujka 2026.
S U D A C
Leandra Mojtić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovome sudu u 4 primjerka, a o njoj odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.
DNA:
- opun. tužitelja
- tuženiku
- opun. Zain. osobe
- pozvati tužitelja na uplatu sudske pristojbe za tužbu i za presudu, po pravom.
- u spis
- kal. do 5.05.2026.