Republika Hrvatska
Općinski sud u Zadru
Ulica plemića Borelli 9, Zadar
Poslovni broj: Ovr-1347/2025-6
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Zadru, po sutkinji Ivi Abfal, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja EO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Marku Kapetanoviću, odvjetniku u OD Wahl i partneri, odvjetnicima u Zagrebu, protiv protivnice osiguranja EOČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima iz OD Gluić Ninčević, odvjetnicima u Zadru, odlučujući o prijedlogu za osiguranje privremenom mjerom, dana 17. ožujka 2026.
r i j e š i o j e
I. Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagatelja osiguranja, koji glasi: „1. Usvaja se prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine te se određuje
p r i v r e m e n a m j e r a
tako što se nalaže banci Raiffeisenbank Austria d.d., Zagreb, Magazinska cesta 69, OIB: 53056966535, MBS: [matični broj subjekta] da protivnici osiguranja, EOČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i bilo kojoj trećoj osobi uskrati isplatu novčanoga iznosa od 335.000,00 eura (tristo trideset pet tisuća eura) sa računa protivnika osiguranja otvorenih u toj banci.
Predlagatelj osiguranja je dužan podnijeti tužbu radi opravdanja ove privremene mjere u roku 30 dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja.
Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka po tužbi radi opravdanja ove privremene mjere ili do drugačije odluke suda, ako se promijene okolnosti pod kojima je ova mjera određena.
Nalaže se da se protivnica osiguranja obavijesti o određivanju privremene mjere tek nakon izdavanja naloga Raiffeisenbank Austria d.d., Zagreb, Magazinska cesta 69, OIB: 53056966535, MBS: [matični broj subjekta] da protivnici osiguranja uskrati isplatu novčanoga iznosa od 335.000,00 eura (tristo trideset pet tisuća eura) te provođenja navedenog naloga, zbog opasnosti da će protivnica osiguranja osujetiti svrhu određivanja privremene mjere raspolaganjem navedenim iznosom prije njezine pravomoćnosti.
2. Nalaže se protivnici osiguranja EOČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da predlagatelju osiguranja podmiri trošak postupka u iznosu po određenju suda sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja rješenja do isplate po stopi određenoj temeljem članka 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima, u roku od 15 dana.“
II. Odbija se kao neosnovan podredno postavljeni prijedlog predlagatelja osiguranja, koji glasi:
„1. Usvaja se prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine te se određuje
p r i v r e m e n a m j e r a
tako što se nalaže banci Raiffeisenbank Austria d.d., Zagreb, Magazinska cesta 69, OIB: 53056966535, MBS: [matični broj subjekta] da protivnici osiguranja, EOČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i bilo kojoj trećoj osobi uskrati isplatu novčanoga iznosa od 335.000,00 eura (tristo trideset pet tisuća eura) sa računa Novele Škulić- EOČ otvoreog kod Raiffeisenbank Austria d.d., IBAN: [broj bankovnog računa].
Predlagatelj osiguranja je dužan podnijeti tužbu radi opravdanja ove privremene mjere u roku 30 dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja.
Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka po tužbi radi opravdanja ove privremene mjere ili do drugačije odluke suda, ako se promijene okolnosti pod kojima je ova mjera određena.
2. Nalaže se protivnici osiguranja EOČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da predlagatelju osiguranja podmiri trošak postupka u iznosu po određenju suda sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja rješenja do isplate po stopi određenoj temeljem članka 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima, u roku od 15 dana.“
Obrazloženje
1. Predlagatelj osiguranja EO, ustao je dana 5. studenoga 2025., s prijedlogom za osiguranje određivanjem privremene mjere, protiv protivnice osiguranja EOČ. U prijedlogu za osiguranje predlagatelj osiguranja navodi kako su on i protivnica osiguranja bili suvlasnici nekretnine, svaki po 1/2 suvlasničkog dijela, i to nekretnine opisane kao k. č. [katastarska čestica], opisane kao Zgrada i Dvor površine 295 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], upisana kod Općinskog suda u Zadru, Zemljišnoknjižni odjel Zadar. Navedena nekretnina da je bila predmet kupoprodajnog ugovora poslovni br. OV-2405/2025 sklopljenog u [adresa] 5. ožujka 2025., pri čemu su prodavatelji nekretnine bili on i protivnica osiguranja. U članku 1. Ugovora da se navodi da je svaki od prodavatelja vlasnik i posjednik nekretnine za 1/2 dijela, dok u članku 2. Ugovora stoji kako prodavatelji za cijelo prodaju, a kupci svaki za 1/2 dijela kupuju nekretninu. U članku 3. st. 2. Ugovora stoji da ugovorne strane suglasno navode kako će kupci ukupan iznos kupoprodajne cijene isplatiti prodavateljima uplatom na račun prodavateljice EOČ otvoren kod Raiffeisenbank Austria d.d., IBAN:
HR62 2484 0083 2172 63223. Dakle, u Ugovoru je jasno navedeno da kupoprodajna cijena pripada prodavateljima, a ne samo prodavateljici, pri čemu je određeno da će kupci svoju obvezu ispuniti tako da prodavateljima isplate kupoprodajnu cijenu (na račun koji je otvoren na ime prodavateljice). U članku 4. st. 1. da je navedeno kako će kupci odmah nakon sklapanja Ugovora najkasnije u roku 3 radna dana zasnovati javnobilježnički polog novca kod javnog bilježnika u [adresa], Alkice Kolega Zubčić, te iznos kupoprodajne cijene iz članka 3.1. uplatiti na depozitni račun javnog bilježnika. U članku 4. st. 2. Ugovora da je navedeno kako će kupoprodajna cijena biti isplaćena najkasnije u roku od 1 (jedan) mjesec od dana zasnivanja javnobilježničkog pologa. S obzirom na to da je Ugovor o kupoprodaji ovjeren pod poslovnim br. OV-2405/2025 dana 5.3.2025., a tabularna izjava da je ovjerena pod poslovnim brojem OV- 2409/2025, od 06.03.2025 te su Kupci upisani u zemljišne knjige kao vlasnici dana 10.03.2025., rok za isplatu kupoprodajne cijene na račun da je najkasnije mogao biti 6.4.2025. Dakle, Ugovor da je u cijelosti izvršen, a krajnji rok za isplatu kupoprodajne cijene na račun je mogao biti najkasnije 6.4.2025. godine, stoga je iznos od 670.000,00 EUR na ime kupoprodajne cijene bez sumnje davno uplaćen na račun Prodavateljice. Unatoč tome, do dana pisanja ovog prijedloga za određivanje privremene mjere prodavateljica nije prodavatelju predala, odnosno isplatila dio kupoprodajne cijene koja pripada prodavatelju – odnosno iznos od 335.000,00 EUR. U svakom slučaju, ističe da je predmetna nekretnina dio bračne stečevine, zbog čega bi polovica kupoprodajne cijene pripala predlagatelju osiguranja prema odredbama Obiteljskog zakona, bez obzira na Ugovor. Stoga da je nesporno da predlagatelj osiguranja ima novčanu tražbinu u iznosu od 335.000,00 EUR prema protivnici osiguranja. Predlagatelj osiguranja ističe kako su odnosi između njega i protivnice osiguranja bitno narušeni te da je protivnica osiguranja već pokrenula jedan sudski postupak tužbom protiv predlagatelja osiguranja. Dodatno da se protivnica osiguranja već oglušila na nekoliko zahtjeva predlagatelja osiguranja za mirnim ispunjenjem tražbine, od čega je zadnji poslan 27.10.2025. Zbog bitno narušenih osobnih odnosa i neriješenih imovinskopravnih odnosa između predlagatelja osiguranja i protivnice osiguranja, postoji opasnost da će bez mjere osiguranja protivnica osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Predlaže da Sud, radi utvrđenja osnovanosti navoda iz ovog prijedloga, izvrši uvid u izvode s računa protivnice osiguranja, kako bi se potvrdilo da protivnica osiguranja koristi predmetna novčana sredstva te da postoji realna opasnost da će daljnjim raspolaganjem tim sredstvima onemogućiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine. Stoga predlagatelj osiguranja traži od Suda da donese privremenu mjeru kojom će naložiti banci Raiffeisenbank Austria d.d., da protivnici osiguranja i bilo kojoj trećoj osobi uskrati isplatu novčanoga iznosa od 335.000,00 EUR sa svih računa protivnice osiguranja otvorenih u toj banci, te da privremena mjera ostane na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka po tužbi radi opravdanja ove privremene mjere ili do drugačije odluke suda, ako se promijene okolnosti pod kojima je ova mjera određena. Dodatno, s obzirom na to da predlagatelj traži samo privremenu zabranu raspolaganja novčanim sredstvima po računima protivnice osiguranja, vjerojatno je da bi predloženom mjerom osiguranja protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu, zbog čega predlagatelj osiguranja nije niti dužan dokazivati opasnost iz članka 344. st. 1. Ovršnog zakona. Dapače, izgledno je da protivnica osiguranja neće pretrpjeti nikakvu štetu. Naime, privremenom zabranom raspolaganja niti ne može nastati nikakva šteta za protivnicu osiguranja jer se novac ne povlači s računa – dakle, imovina protivnice osiguranjase ne umanjuje (ne nastaje izravna štete), niti dolazi do izmakle korist. Alternativo, ako bi pak Sud smatrao da bi blokiranje svih računa protivnice osiguranja otvorenih u toj banci bilo nerazmjerno, protivnik osiguranja predlaže blokiranje računa protivnice osiguranja na koji je isplaćena kupoprodajna cijena, a to je račun prodavateljice EOČ otvoren kod Raiffeisenbank Austria d.d., IBAN: [broj bankovnog računa]. Također, predlagatelj traži da ta privremena mjera također ostane na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka po tužbi radi opravdanja ove privremene mjere ili do drugačije odluke suda, ako se promijene okolnosti pod kojima je ona mjera određena.
2. U odgovoru na prijedlog od 5. studenoga 2025. protivnica osiguranja navodi kako se protivi predloženoj mjeri osiguranja kao potpuno neosnovanoj. Prvenstveno, ističe kako je predlagatelj osiguranja podnio tužbu dana 11.11.2025. radi naplate navodne tražbine koja je predmet ovog postupka osiguranja, a koji postupak se vodi pred Općinskim sudom u Zadru pod poslovnim brojem P-2300/2025, stoga da je potrebno ovaj prijedlog, a temeljem odredbe članka 340. OZ proslijediti parničnom sudu na spis P-2300/2025 na odlučivanje. Nadalje, predlagatelj osiguranja da je upoznat na koji su način utrošena sredstva dobivena prodajom predmetne nekretnine, upoznat je s načinom plaćanja temeljem opisanog Ugovora o kupoprodaji obzirom da je isti svojom voljom potpisao te izdao Tabularnu izjavu, a ovaj postupak da je pokrenuo radi daljnjeg šikaniranja protivnice osiguranja. Iz samog prijedloga da se stječe dojam kako predlagatelj osiguranja nije upoznat niti s načinom plaćanja kupoprodajne cijene niti s činjenicom da je kupoprodajna cijena plaćena što je potpuni nonsens obzirom da je odredbama članka 3. i članka 4. Ugovora, detaljno ugovoren način plaćanja kupoprodajne cijene, a sam predlagatelj osiguranja je kod odabranog javnog bilježnika deponirao Tabularnu izjavu. U privitku prijedloga da predlagatelj osiguranja dostavlja nepotpisanu verziju Ugovora, što ukazuje kako je isti sudjelovao u pregovorima oko sadržaja Ugovora i da je upoznat sa svim kondicijama istog kojeg je kasnije osobno potpisao u javnobilježničkom uredu te zadržao primjerak sve potpisane dokumentacije. Protivnica osiguranja ističe kako je ovaj postupak samo nastavak ekonomskog nasilja predlagatelja osiguranja prema protivnici osiguranja, a koji se nastavlja na prekršajni postupak koji je protiv istog predlagatelja osiguranja pokrenut radi počinjenja prekršaja iz članka 10. stavka 1. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a koji postupak se vodi pod poslovnim brojem Pp-3811/2022. Protivnica osiguranja da je radi kaznenog djela obiteljskog nasilja protiv predlagatelja osiguranja podnijela i kaznenu prijavu, a odgovor predlagatelja osiguranja da je upravo pokretanje ovog postupka koji nema nikakvu podlogu u činjenicama koje se iznose u prijedlogu. Naime, najveći dio sredstava dobiven prodajom predmetne nekretnine stranke su zajednički i suglasno uložile u kupnju financijskih instrumenata preko skrbničkog računa u Raiffeisenbank Austria d.d., što da je poznato predlagatelju osiguranja dok je ostatak utrošen na plaćanje radova na obnovi zajedničkog doma na adresi [adresa] i zajedničke troškove bračne zajednice, o čemu će protivnica osiguranja detaljnije se očitovati u nastavku postupka. Obzirom da je protivnica osiguranja Zaključak od pronašla u poštanskom sandučiću i ne zna tko je i kada potpisao povratnicu na predmetnom Zaključku to da će se ista detaljno očitovati na sve činjenične pravne tvrdnje predlagatelja osiguranja u najkraćem mogućem roku.
3. Prijedlog za osiguranje određivanjem privremene mjere nije osnovan.
4. Naime, odredbom čl. 344. st. 1. Ovršnog zakona (Nar. Nov. br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 – dalje OZ), propisano je da se radi osiguranja novčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti i li na drugi način njome raspolagati. Nadalje predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz st. 1. ovog članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.
5. Tako, naprijed navedenim pretpostavkama treba udovoljiti do stupnja vjerojatnosti, a posljedica izostanka vjerojatnosti jedne od pretpostavki je nedopuštenost osiguranja privremenom mjerom. Nadalje, predlagatelj osiguranja dužan je učiniti vjerojatnim subjektivnu opasnost da će protivnik osiguranja raspolagati svojom imovinom ne odredi li se osiguranje privremenom mjerom. Iz citiranih zakonskih odredbi proizlazi da se za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine traži kumulativno ispunjenje pretpostavke postojanja tražbine predlagatelja osiguranja, te učiniti vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti i li na drugi način njome raspolagati. Tako, ovaj Sud je stava kako je predlagatelj dokazao prvu od naprijed navedenih pretpostavki odnosno vjerojatnost postojanja svoje tražbine međutim nije ispunjena druga, subjektivna pretpostavka, jer predlagatelj nije učinio vjerojatnim opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti i li na drugi način njome raspolagati.
5.1. Naime, predlagatelj osiguranja mora upozoriti na konkretne radnje odnosno propuštanja dužnika koje radnje ili propuštanja moraju biti svjesno poduzeti radi ugrožavanja namirenja predlagateljeve tražbine. Oni moraju stvarno ugrožavati buduću naplatu predlagateljeve tražbine, a sud mora utvrditi postojanje takvih radnji odnosno propuštanja dužnika i subjektivni odnos dužnika prema njima. Nadalje, to znači da se ne može smatrati da je opasnost učinjena vjerojatnom već zbog same postojeće činjenice da protivnica osiguranja nije platila određenu tražbinu, koja je između ostalog, među strankama sporna, kako i ističe protivnica prigovora kada navodi da je predlagatelj osiguranja neosnovano pokrenuo pred ovim Sudom parnični postupak koji se vodi pod poslovnim brojem P-2300/2025 radi naplate navodne tražbine, koja je predmet ovog postupka osiguranja, pa je stav ovog Suda da predlagatelj nije učinio osnovanim drugi od kumulativnih uvjeta koji se moraju ispuniti za donošenje predložene privremene mjere, a to je učiniti vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti i li na drugi način njome raspolagati.
6. Slijedom navedenog, a obzirom da nisu kumulativno ispunjene propisane pretpostavke za određivanje predložene privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine sukladno navedenoj odredbi čl. 344. OZ, valjalo je odlučiti kao u izreci ovoga Rješenja.
Zadar, 17. ožujka 2026.
S u t k i nj a
Iva Abfal
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno e-komunikacijom, a o istoj odlučuje Županijski sud.
DNA:
1. Predlagatelju osiguranja po pun.
2. Protivnici osiguranja po pun.