Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Karlovac

Poslovni broj: Povrv-137/2025-

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Karlovcu po sucu Marijani Brajak Mateša, u pravnoj stvari tužitelja Generali osiguranje d.d., Slavonska avenija 1B, Zagreb, OIB: 10840749604, zastupan po punomoćniku Tihomiru Houški, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Owens, Houška i partneri, Zagreb, protiv tuženika ZČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi isplate, izvan ročišta, dana 17. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Održava se na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Zvonimira Kuzmana sa sjedištem u [adresa] poslovni broj Ovrv-3294/2025 od 19. svibnja 2025. u dijelu u kojem je naloženo tuženiku ZČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], da tužitelju Generali osiguranje d.d., Slavonska avenija 1B, Zagreb, OIB: 10840749604, isplati iznos od 69,49 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 21. rujna 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku ZČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], da tužitelju Generali osiguranje d.d., Slavonska avenija 1B, Zagreb, OIB: 10840749604, naknadi troškove postupka u iznosu od 163,27 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 17. ožujka 2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

III. Sa zahtjevom za naknadu troškova postupka iznad dosuđenog iznosa te zahtjevom za isplatu zakonskih zateznih kamata na iznos od 25,00 EUR za razdoblje od 19. svibnja 2025. do 16. ožujka 2026. tužitelj se odbija.

r i j e š i o  j e

Odbija se prigovor mjesne nenadležnosti Općinskog suda u Karlovcu od 08. prosinca 2023., kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj je Općinskom sudu u Karlovcu dana 24. ožujka 2025. podnio ovršni prijedlog, sada tužbu protiv tuženika radi isplate iznosa od ukupno 69,49 EUR sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama kao i troškova ovršnog postupka sve u roku od 8 dana.

2. Javni bilježnik Zvonimir Kuzman sa sjedištem u [adresa] je dana 19. svibnja 2025. donio rješenje o ovrsi poslovni broj Ovrv-3294/2025, protiv kojeg je tuženik podnio pravovremeni prigovor u kojem je rješenje o ovrsi osporio u cijelosti.

3. Povodom navedenog prigovora Općinski sud u Karlovcu je rješenjem poslovni broj Povrv-137/2025-2 od 28. kolovoza 2025. stavio izvan snage naprijed navedeno rješenje o ovrsi u dijelu kojim je određena ovrha, te su u tom dijelu ukinute provedene radnje, a određeno je da će se postupak nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga, dakle u parnici.

4. Tužitelj je podneskom od 23. rujna 2025. stavio prigovor mjesne nenadležnosti Općinskog suda u Karlovcu te je predložio da se spis ustupi stvarno i mjesno nadležnom sudu u Zagrebu, a sve iz razloga što je Općim uvjetima za osiguranje imovine (108-0103) ugovorena mjesna nadležnost stvarno nadležnog suda u Zagrebu.

5. Sud nije prihvatio predmetni prigovor tužitelja iz razloga što smatra da odredba čl. 36. Općih uvjeta za osiguranje imovine broj 108-0103 (list 88 – 101 spisa) kojom je općenito ugovorena nadležnost stvarno nadležnog suda u Zagrebu predstavlja unaprijed formulirani sporazum o mjesnoj nadležnosti, a koji je prije sklapanja ugovora između stranaka formulirao upravo tužitelj i o kojem tužitelj i tuženik nisu posebno pregovarali, tako da potrošač, ovdje tuženik, nije mogao utjecati na njegovo postojanje i sadržaj, a ista odredba uzrokuje, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, znatnu neravnotežu u pravima i obvezama na štetu tuženika kao potrošača. To iz razloga jer prema stanju spisa i podacima kojima sud raspolaže proizlazi da tuženik živi u na području [adresa], slijedom čega bi zbog ostvarenja svojih prava i obveza u ovom postupku pred sudom morao putovati u Zagreb, a što bi mu svakako prouzročilo financijske troškove i što zasigurno nije u interesu tuženika. S druge strane tužitelj je pravna osoba koju po prirodi stvari uvijek u postupku pred sudom zastupa fizička osoba u svojstvu punomoćnika, a koji može biti angažiran na način da pravnoj osobi ne nastane dodatni trošak bez obzira pred kojim sudom se postupak ima provesti. Slijedom svega navedenog sud je ocijenio da je odredba čl. 36. Općih uvjeta je nepoštena ugovorna odredba o sporazumu mjesne nadležnosti kod Općinskog u Zagrebu, u smislu članka 53. Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine broj 19/22., 59/23; dalje ZZP), a koja odredba je u smislu članka 59. ZZP i ništetna te posljedično ne veže stranke u ovom predmetu.

6. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u potraživanje po kontu (list 52 spisa), dopis tuženika (list 68 spisa), račun (list 76 spisa), fotografije (list 77 – 80 spisa), poruke elektroničke pošte (list 81 – 82 spisa), bilješku (list 83 spisa), opće uvjete za osiguranje imovine (list 88 do 93 spisa), uvjete za osiguranje obiteljske kuće i etažnog vlasništva (list 94 – 101 spisa), policu osiguranja imovine (list 102 – 106 spisa), blagajnički dnevnik (list 107 spisa), slip kartice (list 108 spisa), informacije ugovaratelju osiguranja o osiguranju imovine (list 109 – 118 spisa).

7. Temeljem provedenog dokaznog postupka donesena je presuda u kao u izreci.

8. Obzirom na vrijednost predmeta spora radi se o sporu male vrijednosti.

9. Tužitelj u prijedlogu za ovrhu, sada tužbi te tijekom postupka navodi da je s tuženom sklopio ugovor o osiguranju imovine – privatni rizici osigurateljno razdoblje od 5 godina točnije od 20.09.2021. do 20.09.2026. temeljem police osiguranje br. P111E-1024217645. Predmetnu policu osiguranja tuženik je vlastoručno potpisao te je uplatio i prvu ratu premije osiguranja dana 13.10.2021. u iznosu od 523,57 kn, što znači da je ugovor ne samo sklopljen, nego da je počelo i njegovo izvršavanje sukladno čl. 927. Zakona o obveznim odnosima, a što tuženik u svom prigovoru niti ne osporava. Sukladno otplatnom planu godišnja premija osiguranja u iznosu od tada 523,57 kn odnosno 69,49 EUR dospijeva na naplatu svakog 20.09. do isteka trajanja osiguranja. Obzirom kako tuženik nije podmirio u roku ugovorenog dospijeća premiju osiguranja, tužitelj je tada kao ovrhovoditelj zakonski osnovano i pravovremeno pokrenuo postupak naplate svog potraživanja. Tužitelj napominje kako se u njegovim poslovnim knjigama u 2023. ugovorena polica vodila pod brojem P111E 1060072629, međutim da se radi o istoj polici osiguranja što se može utvrditi obzirom na visinu i datum dospijeća premije osiguranja. U odnosu na navod tuženika koji se odnosi na štetu, ista nije predmet ovog postupka te tužitelj isto smatra irelevantnim. Ujedno, tužitelj ističe da je u čl. 11. st. 3. Uvjeta za osiguranje obiteljske kuće i etažnog vlasništva u slučaju udara groma, sauna nije predmet osiguranja. Nadalje, sam zahtjev za raskid police tuženik je, kao što je priložio uz prigovor, sastavio dana 26.09.2023.g., odnosno 6 dana nakon dospjele sada utužene police te isti nije dostavljen pravovremeno da bi mu se udovoljilo, a sve sukladno čl. 946. Zakona o obveznim odnosima. Sve prethodno dovodi do zaključka kako je tuženik bio upoznat s obvezom podmirenja premije osiguranja, te da istu nije podmirio odnosno da „gubitak povjerenja u osiguravatelja“ nije razlog da se ugovorene obveze ne izvrše.

10. Tuženik je u prigovoru protiv rješenja o ovrsi, sada odgovoru na tužbu, te tijekom postupka istaknuo da je dana 26. rujna 2023. raskinuo ugovor sa tužiteljem na način da je došao u poslovnicu tužitelja u [adresa] te je djelatnici tužitelja ŽČ predao pisani zahtjev za raskid ugovora zbog gubitka povjerenja u osiguravatelja. Tuženik obrazlaže da je dana 29. srpnja 2022. prijavio štetu na osiguranom objektu, udar groma koji je uzrokovao kvar saune, međutim nije ostavio prava s osnove osiguranog slučaja iz ugovora s tužiteljem. Stoga je račun za naredno razdoblje vratio tužitelju uz pisani zahtjev za raskid ugovora te smatra da je imao pravo odustati od sklapanja novog ugovora iz razloga što je tužitelj grubo prekršio svoje obveze.

11. Među strankama nije sporno da su tužitelj i tuženik sklopili ugovor o osiguranju imovine – privatni rizici za razdoblje od pet godina, i to u trajanju od 20. rujna 2021. do 20. rujna 2026. i to temeljem police osiguranja imovine – privatni rizici broj P111E-1024217645.

12. Među strankama je sporno je li tuženik dužan platiti utuženo potraživanje obzirom na tvrdnju tuženik da je naprijed navedeni ugovor raskinuo dopisom od 26. rujna 2023.

13. Uvidom u Policu osiguranja imovine – privatni rizici broj P111E-1024217645 (list 102 – 106 spisa) sud je utvrdio da su tužitelj kao osiguravatelj i tuženik kao ugovaratelj osiguranja te osiguranik sklopili predmetnu policu radi osiguranja nekretnine – ekskluzivni paket i to sa dvije osnove. Prva osnova je osiguranje za novu vrijednost obiteljske kuće, površine 70,00 m2, Pr + Pot, masivna gradnja, tvrdi pokrov, izgrađeno 1694. i kasnije, a osigurani rizici su požar, oluja, izljev vode, lom stakla, poplava, bujica i visoke vode, osiguranje od odgovornosti iz pojeda kuće ili zemljišta te vandalizam ili krađa sastavnih dijelova osiguranog objekta. Druga osnova je osiguranje za novu vrijednost predmeta stalno nastanjenoga kućanstva u obiteljskoj kući površine 58,33 m2, Pr + Pot. Ugovorena godišnja premija iznosi 523,57 kn/69,49 EUR i plaća se godišnje, a dospijeva na naplatu sukladno planu otplate svake godine do istaka trajanja osiguranja, a prvi obrok premije dospijeva 20.09., dakle premija dospijeva godišnje 20. rujna svake godine ugovornog razdoblja.

14. Uvidom u Potraživanje po kontu (list 52 spisa) sud je utvrdio da je tužitelj zadužio tuženika sa premijom po polici broj P111E 1060072629 u iznosu od 69,49 EUR i datumom dospijeća 20. rujna 2023.

15. Odredbom čl. 946. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023; dalje – ZOO) propisano je da ako drukčije nije ugovoreno, ugovor o osiguranju proizvodi svoje učinke istekom dana koji je njime označen kao dan početka trajanja osiguranja, pa sve do svršetka posljednjeg dana roka za koji je osiguranje ugovoreno.

16. Nadalje iz čl. 360. ZOO proizlazi da u dvostranoobveznim ugovorima, kad jedna strana ne ispuni svoju obvezu, druga strana može, ako nije što drugo određeno, zahtijevati ispunjenje obveze ili, pod pretpostavkama predviđenim u idućim člancima, raskinuti ugovor jednostavnom izjavom, ako raskid ugovora ne nastupa po samom zakonu, a u svakom slučaju ima pravo na naknadu štete.

17. Odredbom čl. 365. st. 1. ZOO pripisano je da kad u ugovoru s uzastopnim obvezama jedna strana ne ispuni jednu obvezu, druga strana može, u razumnom roku, raskinuti ugovor glede svih budućih obveza, ako je iz danih okolnosti očito da ni one neće biti ispunjene. Vjerovnik koji zbog neispunjenja dužnikove obveze raskida ugovor dužan je to priopćiti dužniku bez odgađanja kako to proizlazi iz čl. 366. ZOO.

18. Tuženik u prigovoru protiv rješenja o ovrsi, sada odgovoru na tužbu, ističe da je raskinuo ugovor o osiguranju iz razloga što tužitelj nije po nastupu osiguranog slučaja i to udara groma u saunu, tuženiku nije isplatio ugovorenu naknadu štete, a zbog čega je tuženik izgubio povjerenje u tužitelja i nije htio nastaviti ugovorni odnos.

19. Uvodno sud navodi da je uvidom u Policu osiguranja imovine – privatni rizici broj P111E-1024217645 (list 102 – 106 spisa) utvrđeno da istom nije izričito ugovoreno osiguranje u slučaju udara groma.

20. Nastavno iz čl. 11. 3. Uvjeta za osiguranje obiteljske kuće i etažnog vlasništva (list 94 – 101 spisa) proizlazi da je u slučaju ugovaranja rizika posrednog udara groma predmet osiguranja samo instalacije koje su sastavni dio objekta, uključujući hidrofore, bojlere, peći za centralnog grijanje, ugrađene klimatizacijske naprave, portafone, automatske naprave za otvaranje vrata, ugrađene alarmne naprave, televizijske i radijske antenske naprave. Dakle ugrađeni uređaji kao što su saune nisu obuhvaćene osiguranjem.

21. Također iz čl. 921. proizlazi da se ugovorom o osiguranju osiguratelj obvezuje ugovaratelju osiguranja isplatiti osiguraniku ili korisniku osiguranja osigurninu ako nastane osigurani slučaj, a ugovaratelj se osiguranja obvezuje osiguratelju platiti premiju osiguranja. Ako osiguratelj ne ispuni svoju obvezu u zakonom propisanim rokovima, tada duguje osiguraniku odnosno korisniku osiguranja zatezne kamate od dana primitka obavijesti o osiguranom slučaju, kao i naknadu štete koja mu je uslijed toga nastala, kako je to uređeno odredbom čl. 943. st. 4. ZOO – a.

22. Dakle posljedica neisplate osigurnine određene ugovorom u ugovorenom roku osiguraniku od strane osiguravatelja nije oslobađanje osiguranika od obveze plaćanja ugovorne premije osiguranja, već osiguranik ima pravo od osiguravatelja pored isplate nastale štete zahtijevati i isplatu zakonskim zateznih kamata na iznos štete i to od dana primitka obavijesti o osiguranom slučaju kao i isplatu naknade štete koja mu je zbog nepravodobne isplate nastala.

23. Zaključno se navodi je tuženik prema navodima iznesenim tijekom postupka izjavu o raskidu ugovora tužitelju dostavio dana 26. rujna 2023., dakle šest dana nakon dospijeća utužene police osiguranja, što svakako nije razumi roku u smislu odredbe čl. 365. st. 1. ZOO.

24. Slijedom naprijed navedenog sud je ocijenio da je tuženik dužan isplatiti tužitelju utuženi iznos ugovorene premije osiguranja, osobito stoga što tuženik nije pravodobno raskinuo ugovor sa tužiteljem, premda kako je naprijed obrazloženo činjenica da tužitelj tuženiku ne bi isplatio štetu koju tuženik potražuje od tužitelja i nema za posljedicu oslobođenje tuženika od obveze plaćanja ugovorene premije.

25. Prema odredbi čl. 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18; dalje ZOO) tuženik je dužan podmiriti svaki neplaćeni račun s kamatom od njegovog dospijeća, jer dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate.

26. Sukladno svemu naprijed navedenom primjenom odredbe čl. 451. st. 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023; dalje ZPP) sud je odlučio kao u toč. I. izreke presude.

27. Kada se radi o troškovima postupka, obzirom je u povodu prigovora tuženika protiv rješenja o ovrsi, rješenjem ovoga suda, stavljeno van snage rješenje o ovrsi u dijelu u kojem je određena ovrha i ukinute su provedene radnje te je određeno da će se postupak nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga, to je prema stajalištu ovoga suda postupak započeo podnošenjem tužbe za izdavanje platnog naloga pa se cjelokupni postupak ima smatrati jedinstvenim parničnim postupkom.

28. Kako o zahtjevu za naknadu troškova postupka u skladu sa odredbom iz čl. 164. st.4. ZPP-a sud odlučuje u presudi ili rješenju kojim se završava postupka pred sudom, to prema stajalištu ovoga suda niti zatezna kamata ne može početi teći na troškove ovršnog postupka prije donošenja odluke o tim troškovima u parničnom postupku, pa dakle i na troškove u svezi izdavanja rješenje o ovrsi kamata teče od dana donošenja prvostupanjske presude.

29. Također se upućuje na Zaključak 3. (Postupak u sporu koji se vodi nakon donošenja odluke o prigovoru ovršenika iz čl. 58. st.2. Ovršnog zakona Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14) sa sastanka VSRH od 2. lipnja 2017. prema kojem se presudom kojom se odlučuje o osnovanosti platnog naloga, platni nalog iz rješenja o ovrsi ne održava na snazi u odnosu na trošak postupka koji se odnosi na donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, već se o tom trošku odlučuje prosudom kojom se odlučuje o osnovanosti prigovora protiv platnog naloga zajedno s ostalim troškovima nastalim u tom dijelu parničnog postupka, a zatezna kamata na dosuđeni trošak teče od donošenja prvostupanjske presude.

30. Trošak tužitelja sastoji se od zastupanja tužitelja po punomoćnicima odvjetnicima koji mu pripada sukladno vrijednosti predmeta spora i važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/2023; Tarife), te troška javnobilježničke nagrade i troška sudske pristojbe na presudu.

31. Tužitelju pripada trošak javnobilježničke nagrade u iznosu od 25,00 EUR, a u koji iznos je uračunat i PDV.

32. Nadalje, tužitelju pripada i trošak jednokratne nagrade za prvostupanjski postupak u iznosu od 100,00 EUR sukladno Tbr. 7.toč. 9. Tarife te PDV – a u iznosu od 25,00 EUR sukladno Tbr. 46. Tarife kao i trošak pristojbe na presudu u iznosu od 13,27 EUR.

33. Dakle ukupni trošak tužitelja iznosi 163,27 EUR slijedom čega je odlučeno u toč. II. i toč. III. rješenja.

U Karlovcu 17. ožujka 2026.

Sudac: Marijana Brajak Mateša

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave presude, a ako je presuda dostavljena stranci, rok za žalbu računa se od dana dostave presude. Presuda se može pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354 st. 2. t. l., 2. 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1. Tihomir Houška, odvjetnik u OD Owens, Houška i partneri, Zagreb

2. ZČ iz [adresa],