Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Kž-68/2026-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovoga suda Damira Romca, kao predsjednika vijeća, Marie Majić i Ivone Rupić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ive Mihanović, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog RU, zbog kaznenog djela iz članka 117. stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22 i 114/23 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući žalbi privatne tužiteljice RUU podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Splitu broj K-505/2024 od 15. siječnja 2026. u sjednici održanoj 17. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba privatne tužiteljice RUU kao osnovana te se ukida rješenja Općinskog suda u Splitu broj K-505/2024 od 15. siječnja 2026.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Splitu, na temelju članka 525. stavka 2. u vezi s člankom 78. stavkom 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 - Odluka i Rješenje USRH, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24 i 72/25 –daljnje u tekstu: ZKP/08), odbačena je privatna tužba privatne tužiteljice RUU od 3. svibnja 2024., uređena 11. studenog 2025., protiv okrivljenog RU, zbog kaznenog djela tjelesne ozljede iz članka 117. stavka 1. KZ/11.

2. Protiv ovog rješenja žalbu je podnijela privatna tužiteljica po opunomoćeniku Vlahi Duplančiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Duplančić i Grga j.t.d. sa sjedištem u [adresa], bez navođenja žalbene osnove zbog koje se pobija rješenje, ali iz sadržaja žalbe proizlazi kako se ono pobija zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. U žalbi se predlaže da se prvostupanjsko rješenje ukine i predmet uputi prvostupanjskom sudu na daljnje postupanje.

3. Žalba privatne tužiteljice RUU je osnovana.

4. Privatna tužiteljica u žalbi navodi kako je prvostupanjski sud sasvim neutemeljeno odbacio njezinu privatnu tužbu podnesenu protiv okrivljenog RU jer da je sudu dostavila uređenu privatnu tužbu koja sadržava sve elemente koje propisuje odredba članka 342. stavka 1. točke 1.-4. ZKP/08, a da se "pažljivim čitanjem" privatne tužbe može zaključiti kako je u činjeničnom opisu sadržan i subjektivni odnos okrivljenika prema kaznenom djelu za koje se tereti.

5. Naime,prema odredbi članka 342. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 - Odluka i Rješenje USRH, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24, 72/25 i 17/26 – daljnje u tekstu: ZKP/08-26) optužnica, odnosno privatna tužba, mora sadržavati osobne podatke okrivljenika, opis djela iz kojeg proizlaze zakonska obilježja kaznenog djela, vrijeme i mjesto počinjenja, predmet kojim je djelo počinjeno, kao i druge okolnosti potrebne da bi se djelo moglo jasno odrediti. Međutim, svrha te odredbe nije formalističko odbacivanje podnesaka, već osiguranje da okrivljenik bude na jasan i nedvojben način upoznat s činjeničnim i pravnim osnovama optužbe i da sud u okviru optužbe može postupati. Iz sadržaja spisa neprijeporno proizlazi kako je privatna tužiteljica, postupajući po nalogu suda, u roku, dostavila uređenu privatnu tužbu, u kojoj su sadržani svi bitni elementi propisani citiranom odredbom pa su tako u privatnoj tužbi jasno naznačeni svi potrebni podaci o okrivljeniku, opisano je protupravno postupanje koje mu se stavlja na teret, kao i vrijeme i mjesto počinjenja djela.

5.1.Suprotno zaključku prvostupanjskog suda iz činjeničnog opisa kaznenog djela u izreci uređene privatne tužbe proizlaze i elementi subjektivnog odnosa počinitelja prema djelu. Subjektivni odnos (krivnja), koji obuhvaća namjeru ili nehaj, ne mora biti izričito pravno kvalificiran posebnim formulacijama, već je dovoljno da, oblik krivnje s kojim bi okrivljenik postupao, proizlazi iz opisanih radnji i okolnosti konkretnog slučaja. U konkretnom slučaju, način počinjenja djela kako je opisan u uređenoj privatnoj tužbi upućuje na postojanje svijesti i volje počinitelja u odnosu na posljedicu, čime su ispunjeni elementi krivnje u vidu izravne namjere. Je li okrivljenik postupao s izravnom ili neizravnom namjerom ili nehajno, je li uopće počinio inkriminirano djelo, utvrdit će se tek nakon provedene rasprave pred nadležnim sudom, ali u ovoj fazi postupka uređena privatna tužba sadrži sve one elemente koji su nužni da bi prvostupanjski sud mogao postupati po njoj.

6. Stoga je prvostupanjski sud sasvim pogrešno i prekomjerno formalistički pristupio ocjeni urednosti privatne tužbe, zanemarujući njezin sadržaj u cjelini, zbog čega je nepravilno zaključio kako niti uređena privatna tužba ne sadržava nužne elemente propisane člankom 342. stavkom 1. točkama 1.-4. ZKP/08-26.

7. Ispitujući prvostupanjsko rješenje u povodu žalbe privatne tužiteljice, a po službenoj dužnosti na temelju članka 494. stavka 4. ZKP/08-26, ovaj drugostupanjski sud je utvrdio kako je prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08-26, nije povrijeđen kazneni zakon na štetu okrivljenika, a rješenje je donijelo ovlašteno tijelo.

8. Budući da su u ovom slučaju ispunjeni uvjeti za meritorno postupanje suda, a na što s pravom privatna tužiteljica ukazuje u žalbi, ovaj sud je, na temelju članka 494. stavka 3. točke 3. ZKP/08-26, prihvatio njezinu žalbu i ukinuo pobijano rješenje, ali predmet nije vraćen na ponovno postupanje jer će prvostupanjski sud nastaviti s postupkom u smislu odredbe članka 527. ZKP/08-26.

Split, 17. ožujka 2026.

Predsjednik vijeća

Damir Romac