Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

Poslovni broj: O-1654/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Karlovcu po sucu Ireni Šegavić, na temelju prijedloga sudske savjetnice Tee Žlimen, u ostavinskom postupku iza pokojnog V (Miho) Juran, Žakanje, Pravutina 34, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1932., umrlog **.**.2025., državljanina Republike Hrvatske, odlučujući o prigovoru protiv rješenja javnog bilježnika, 17. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan prigovor nasljednice VO od 12. siječnja 2026. te se održava u cijelosti na snazi rješenje javnog bilježnika Tee Ivić Jenkač iz Ozlja, poslovni broj: O-1654/25, UPP/OS-O-126/25-15 od 29. prosinca 2025.

Obrazloženje

1. Javni bilježnik Tea Ivić Jenkač iz Ozlja, kao sudski povjerenik ovoga suda, donio je rješenje poslovni broj: O-1654/25, UPP/OS-O-126/25-15 od 29. prosinca 2025. da se neće provoditi ostavinska rasprava iza pokojnog ostavitelja zbog nedostatka ostavinske imovine.

2. Protiv navedenog rješenja pravodoban prigovor je 12. siječnja 2026. podnijela nasljednica VO (kći ostavitelja) kojim pobija prethodno navedeno rješenje u cijelosti navodeći da ostavinsku imovinu pokojnog ostavitelja sačinjavaju nekretnine u Republici Sloveniji, i to k. o. [katastarska općina], parcela 2915, k. o. [katastarska općina], parcele 1307 i 1308, k. o. [katastarska općina], parcela 377/2 i k. o. [katastarska općina], parcela 832/4, a koje nisu omaškom navedene u ugovoru o doživotnom uzdržavanju od 13. listopada 2023., ovjerenim kod ovoga suda pod poslovnim brojem: R2-462/23 (list 23-28 spisa), a koji je nasljednica zaključila sa sada pokojnim ostaviteljem kao primateljem uzdržavanja, obzirom predmetne nekretnine nije moguće nekom drugom ispravom uknjižiti na ime nasljednice. Nadalje, navodi da se sunasljednica VOU, rođena VOUE (kći ostavitelja), tijekom postupka već očitovala da ne traži ništa od ostavinske imovine iza pokojnog ostavitelja pa tako i u pogledu nekretnina u Republici Sloveniji, a kako je nasljednica VO jedina koja se prihvatila nasljedstva koje joj pripada temeljem zakona, to neosnovano javni bilježnik nije donio rješenje o nasljeđivanju. Zaključno, nasljednica predlaže sudu da predmetni prigovor ocijeni kao osnovan, pobijano rješenje javnog bilježnika ukine u cijelosti te predlaže donijeti rješenje o nasljeđivanju u odnosu na prethodno navedene nekretnine iza pokojnog ostavitelja.

3. Prigovor nije osnovan.

4. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ br., 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15. i 14/19. – dalje u tekstu: ZN), odlučujući o prigovoru protiv rješenja kojeg je donio javni bilježnik, sud može u cijelosti ili djelomično rješenje održati na snazi ili ga ukinuti.

5. Odredbom čl. 215. st. 1. ZN propisano je da ako prema podacima kojima sud raspolaže umrli nije ostavio ostavinu, ostavinski će sud rješenjem odlučiti da se ne provodi ostavinska rasprava.

6. Dakle, pravilno je javni bilježnik zaključio da nema ostavinske imovine o kojoj bi se trebalo odlučivati u ovom ostavinskom postupku. Naime, prema odredbi čl. 5. st. 3. ZN-a, ostavina se sastoji od svega što je bilo ostaviteljevo u trenutku njegove smrti, osim onoga što se ne može naslijediti zbog svoje pravne naravi ili po zakonu. No, nije ostavina ono što je tuđi udio u zajedničkoj imovini ili što netko u trenutku ostaviteljeve smrti stekne na posebnom pravnom temelju.

7. Ovaj je sud utvrdio da nesporno iz ugovora o doživotnom uzdržavanju proizlazi da je ostavitelj raspolagao i drugim nekretninama kojih bi bio vlasnik/suvlasnik u trenutku njegove smrti, kako knjižnim ili izvanknjižnim, svim svojim pokretninama, novčanim sredstvima na računima kod bilo koje banke, naročito Karlovačke banke d.d. i Hrvatske poštanske banke d.d., potraživanju s naslova neisplaćenog dijela mirovine kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, preplaćenim iznosom dopunskog zdravstvenog osiguranja, svim svojim novčanim tražbinama te svim svojim prenosivim pravima, i to na način da je ostavitelj kao primatelj uzdržavanja nakon svoje smrti, a temeljem predmetnog ugovora dao svojoj kćeri VO, kao davateljici uzdržavanja, svu svoju pokretnu i nepokretnu imovinu te istu ovlastio da ista može naprijed navedene nekretnine, nakon smrti primatelja uzdržavanja, prenijeti na svoje ime i u svoje vlasništvo u zemljišnim knjigama i katastru bez daljnjeg pitanja i privole, a sve temeljem ovog ugovora (čl. 1. ugovora).

8. Dakle, ugovor o doživotnom uzdržavanju je poseban pravni temelj stjecanja kod kojeg se prijenos prava vlasništva odgađa do smrti primatelja uzdržavanja, i to na način da u trenutku smrti primatelja uzdržavanja pravo vlasništva na imovini koja je predmet ugovora prelazi na davatelja uzdržavanja, što znači da u trenutku smrti primatelj uzdržavanja više nije vlasnik imovine koja je predmet ugovora.

9. Slijedom navedenog, imovina kojom je ostavitelj raspolagao ugovorom o doživotnom uzdržavanju ne ulazi u ostavinu jer se radi o onome što je primatelj uzdržavanja stekao na posebnom pravnom temelju, sukladno čl. 5. st. 3. ZN.

10. Dakle, uzevši u obzir stanje spisa, naročito činjenicu da je ostavitelj predmetnim ugovorom raspolagao cjelokupnom svojom imovinom, pravilno je javni bilježnik donio rješenje da se neće provoditi ostavinska rasprava iza pokojnog ostavitelja zbog nedostatka ostavinske imovine obzirom pokojni ostavitelj nije ostavio ostavinsku imovinu koju bi trebalo raspraviti, stoga je pravilno javni bilježnik primijenio odredbu čl. 215. st. 1. ZN kada je odlučeno da se neće provoditi ostavinska rasprava.

11. Slijedom navedenog, prigovor nasljednice nije osnovan upravo iz razloga što je imovina ostavitelja, uključujući onu poimenično navedenu u ugovoru o doživotnom uzdržavanju, ali i sva ostala imovina pa tako i nekretnine u Republici Sloveniji, već obuhvaćena tim ugovorom, stoga te nekretnine ne ulaze u ostavinsku masu obzirom je ostavitelj ranije već njima raspolagao.

12. Slijedom svega navedenog, na temelju odredbe čl. 187. st. 2. ZN-a, valjalo odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Karlovcu 17. ožujka 2026.

Sudac: Irena Šegavić

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka rješenja. Žalba se izjavljuje putem ovoga suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostavljeno:

1. Josip Janković, odvjetnik u Karlovcu

2. VOUE, [adresa] – uz prigovor

3. Javni bilježnik Tea Ivić Jenkač – po pravomoćnosti