Republika Hrvatska
Općinski sud u Bjelovaru
Bjelovar, Josipa Jelačića 3
Posl. broj: R1 Ob-65/2026-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Bjelovaru po sucu toga suda Jasmini Drageljević kao sucu pojedincu u izvanparničnom predmetu predlagateljice LZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnici Zvjezdani Drašner, odvjetnici u Daruvaru, protiv protustranke ĆZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđivanja izvanbračne zajednice, dana 17. ožujka 2026.,
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da su predlagateljica LZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i sada pokojni UZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], živjeli u izvanbračnoj zajednici koja je trajala od 1995. godine do 4. srpnja 2025. kao dana smrti pokojnog UZ.
O b r a z l o ž e n j e
1. Predlagateljica je po punomoćniku podnijela prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice u kojem navodi da je ona s pokojnim ŠZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], živjela u izvanbračnoj zajednici od početka 1994.g. te su živjeli na adresi: [adresa] u kući koja je bila vlasništvo pok. BZ. Predlagateljica je bila u braku sa RZ, gdje je bračna zajednica prestala 1991., no formalno je brak razveden presudom od 17.08.1994. i prestao 18.10.1994.Tijekom tog vremena ostvarena je potpuna zajednica života stranaka kao izvanbračnih drugova, te su predlagateljica i pok. UZ, doprinosili financijski zajednici, zajedno snosili troškove stanovanja i života, pomagali se u zajedničkom životu. UZ preminuo je 04.srpnja 2025.g., te je iza njega vođena ostavina i doneseno rješenje o nasljeđivanju br. O-1385/2025 od 15.10.2025. iz obrazloženja kojeg proizlazi da je na nasljeđe pozvana i predlagateljica kao izvanbračna supruga, a za nasljednika je proglašena ovdje protustranka.Kako je isti bio umirovljenik, to predlagateljica ostvaruje pravo na obiteljsku mirovinu po toj osnovi, no potrebno je da se istoj, a temeljem čl. 22.st.3. Zakona o mirovinskom osiguranju utvrdi status izvanbračne zajednice.Nakon smrti pok. BZ, ostala su neriješena statusna pitanja predlagateljice i to posebice u odnosu na pravo na obiteljsku mirovinu, slijedom čega predlaga teljica ima pravni interes da se utvrdi status izvanbračne zajednice između nje i BZ, sve sukladno čl.22.st.3. Zakona o mirovinskom osiguranju. Slijedom navedenog predlagateljica predlaže da sud, a nakon provedenog postupka, utvrdi postojanje i status izvanbračne zajednice između predlagateljice LZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i pokojnog BZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].
2. Protustranka je na raspravi održanoj 10. ožujka 2026. se očitovala o prijedlogu predlagateljice na način da se istome ne protivi.
3. Izvedene dokaze Sud je ocijenio u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku u svezi sa odredbom članka 17.st.3. Zakona o izvanparničnom postupku NN 59/23).
4. Uzevši u obzir sve izvedene dokaze tijekom postupka, sud je stajališta da je prijedlog predlagatelja osnovan.
5. Iz uvjerenja o prebivalištu za predlagateljicu proizlazi da je ista prijavljena od 17.06.1976. na dalje, na adresi [adresa], dok iz uvjerenja o prebivalištu za pok. UZ proizlazi da je isti imao u periodu od 13.03.1979. do 04.07.2025. prijavljeno prebivalište na adresi [adresa].
6.Iz izvatka iz matice rođenih za predlagateljicu proizlazi da je ista bila u braku s RZ, a koji brak je razveden i prestao je 18.10.1994.
7. Iz iskaza predlagateljice proizlazi da je ona sa pok. UZ živjela od 1995. godine, prvotno su oni živjeli kod nje, a zatim su se preselili kod njegovih roditelja, tamo su živjeli sve dok on nije umro, on je umro iznenada. Navodi da su oni imali zajedničke financije i sve u kućanstvu dogovarali, te da je sahranu pok. UZ organizirala njegova sestra ĆZ i vojska je dio pomogla, a ona je podigla Božinu mirovinu i to polovinu te mirovine, za to je dignula 300 eura od njegove mirovine i to dala njegovoj sestri. Nadalje navodi da je ona do njegove smrti živjela s njim.
8.Iz iskaza protustranke proizlazi da ona zna da su predlagateljica i pok. UZ živjeli dugo zajedno. Zadnje su živjeli u obiteljskoj kući njihovih roditelja, ona ih je posjećivala. Navodi da je njezin brat bio branitelj imao je svoju mirovinu, a LZ svoju i da su živjeli u zajedničkom kućanstvu sve do njegove smrti.Nadalje navodi da je ona organizirala sahranu pok. UZ, on je u obiteljskoj grobnici sahranjen, i polovicu za karmine je dala predlagateljica.
9.Iz iskaza svjedoka GZ proizlazi da su njemu poznate stranke ovog postupka, on je sa LZ i pok. UZ bio prijatelj, poznato mu je da su oni prvo 10 do 15 godina živjeli kod LZ, a onda su se preselili Božinim roditeljima i živjeli tamo. Nadalje navodi da je imao dojam da su LZ i UZ u intimnoj vezi, on je i k njima dolazio, djelovali su mu kao par, išao je na sahranu pok. UZ i valjda su sahranu financirali po pola.
10.Iz iskaza svjedoka HZ proizlazi da je on bratić pok. UZ i poznato mu je da su on i predlagateljica živjeli zajedno u zajednici nalik bračnoj, živjeli su prvotno kod predlagateljice, a onda su odselili u obiteljsku kuću njegovih roditelja, čini mu se da su bili u zajednici od 1995. godine i živjeli su zajedno do Božine smrti. Nadalje navodi da je njemu poznato da su predlagateljica i pok. UZ imali zajedničke financije, dizali su kredite, kupovali namještaj, imali zajedničke prijatelje,bio je UZ na sahrani valjda su svi skupa organizirali, valjda je tu nešto i sudjelovala i vojska.
11.Iz rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Mladen Čop, sa sjedištem u [adresa], broj O-1385/2025 od 15.10.2025. proizlazi da je nasljednikom iza pok. BZ proglašena njegova sestra – ovdje protustranka ĆZ.
12. Tijekom postupka Sud je izvršio uvid u isprave sadržane u spisu predmeta te je izveo dokaz saslušanjem predlagateljice, protustranke te svjedoka GZ i HZ.
13. Izvedene dokaze Sud je ocijenio u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku u svezi sa odredbom članka 17.st.3. Zakona o izvanparničnom postupku NN 59/23).
14. Uzevši u obzir sve izvedene dokaze tijekom postupka, sud je stajališta da je prijedlog predlagateljice osnovan.
15. Dakle iz cjelokupnog provedenog dokaznog postupka proizlazi da su predlagateljica i pok. UZ živjeli u izvanbračnoj zajednici najmanje tri godine, sve kako predlagateljica navodi odnosno od 1995. godine pa sve do smrti pok. UZ
– 04.07.2025.
16. Odredbom čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da se odredbe toga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.
17. Po ocjeni ovoga Suda, iz ove zakonske definicije proizlaze četiri pretpostavke za postojanje izvanbračne zajednice: 1. postojanje životne zajednice, 2. da su partneri muškarac i žena, 3. da su partneri slobodni od bračnog statusa, odnosno nisu u braku, i da zajednica traje najmanje tri godine, osim u slučaju rođenja zajedničkog djeteta ili sklapanja braka između partnera. Da bi izvanbračna zajednica proizvodila pravne učinke moraju kumulativno biti ispunjene sve ove pretpostavke.
18. Odredbom čl. 11. st. 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.
19. Nadalje, s obzirom da se izvanbračna zajednica utvrđuje sa sada pokojnom osobom, za napomenuti je da se prema odredbama članka 8. Zakonu o nasljeđivanju izvanbračnom zajednicom smatra životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka. Dakle, definicija izvanbračne zajednice po Zakonu o nasljeđivanju djelomično se razlikuje od definicije u Obiteljskom zakonu s obzirom na pretpostavku trajanja vremena koje se definira kao: “dulje vrijeme“, a ne tri godine kao što je to u Obiteljskom zakonu. Uz ono što je isto tj. slobodni bračni status, zajednica je trebala trajati dulje i prestati ostaviteljevom smrću, a trebale su biti ispunjene pretpostavke za valjanost braka (punoljetnost partnera, sposobnost za rasuđivanje, osobe izvan nedopuštenog krvnog srodstva i osoba slobodnog bračnog stanja – čl. 25. do 28. Obiteljskog zakona). Navedeno je važno iz razloga što se na temelju navoda predlagatelja iznijetih u prijedlogu zaključuje da je predlagatelj ica ovaj postupak pokrenula radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza sada pok. UZ.
20. Naime, odredbom čl. 22. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, a st. 3. istog zakonskog članka je propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. toč. 1. ovog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 godine.
21. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku ali se u istoj ne navodi prema materijalnim odredbama kojega propisa, kao što to na primjer čini Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju koji u pogledu prava na zdravstveno osiguranje supružnika upućuje na propis o obiteljskim odnosima (čl.10. st. 1. t. 1.) ili Opći porezni zakon koji to pak također ne definira (čl. 15. st. 1.).
22. Imajući u vidu sve naprijed navedeno za napomenuti je i to da Sud u ovom postupku utvrđuje da li je postojala izvanbračna zajednica u slučaju predlagateljice i sada pok. UZ a ne to da li je predlagateljica stekla pretpostavke za ostvarenje prava na obiteljsku mirovinu sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju (čl. 22., 65., 67., 72. i dr.) jer će se te pretpostavke utvrđivati pred Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje u postupku u kojem će odluka iz ovog predmeta biti tek jedna od isprava kojom će se dokazivati ispunjenje Zakonom o mirovinskom osiguranju propisanih pretpostavki (u tom slučaju postojanje izvanbračne zajednice), kao što ista u tu svrhu može eventualno poslužiti i u nekim drugim postupcima. Dakle, s obzirom na sve navedeno, po ocjeni ovoga Suda, u ovom konkretnom slučaju kada nisu precizno propisane odredbe kojega materijalnog i procesnog zakona primijeniti kod donošenja odluke i kod provođenja postupka (npr. kao što bi to u ostavinskom postupku bila primjena Zakona o nasljeđivanju) primjenjuju se, kao opće, odredbe Obiteljskog zakona. Prema tome, u smislu naprijed citiranih odredbi članka 11. Obiteljskog zakona u slučaju predlagateljice utvrđeno je da je ona sa pok. ŠZ tijekom predmetnog perioda živjela u zajedničkom kućanstvu i to na način da su međusobno bili u emotivnim odnosima te da su održavali zajedničke socijalne kontakte sa drugim osobama, da su zajednički skrbili o svojoj imovini i raspolagali sa sredstvima koja su imali, brinuli se međusobno jedan o drugome i to u periodu puno dužem od tri godine.
Slijedom navedenog sud je ocijenio osnovanim prijedlog predlagateljice i odlučio kao u izreci ovog rješenja.
U Bjelovaru, 17. ožujka 2026.
S U D A C :
Jasmina Drageljević
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u 3 primjerka u roku od 15 dana od dana primitka ovoga rješenja.
