REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

[adresa]

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Maji Župančić Ukropina, prema nacrtu odluke više sudske savjetnice, specijaliste CI, uz sudjelovanje zapisničara Ljiljane Novosel, odlučujući u prekršajnom postupku protiv prvookrivljene TI zastupane po braniteljici DI i drugookrivljenog BI, radi djela prekršaja iz članka 10. toč. 1. i 3. kažnjivo po čl. 22. st.3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine br. 70/17, 126/19, 84/21,114/22, 36/24), povodom optužnog prijedloga PUZ-a, III. Policijske postaje Klasa: 211-07/25-5/14209, URBROJ: 511-19-29-25-1 od 2. lipnja 2025., nakon ispitivanja okrivljenih u žurnom prekršajnom postupku, temeljem članka 221. i 222. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13,157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), 17. ožujka 2026.

presudio je

Prvookrivljena TI, kćer ZI i C, djev. prezime majke T, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1992. u Zagrebu, državljanka RH, s adresom stanovanja u [adresa], VPS, po zanimanju producent, zaposlena u HRT Zagreb, s mjesečnim primanjima u iznosu od 1.100,00 eura, udana, majka dvoje djece, ne vodi se drugi prekršajni niti kazneni postupak, prekršajno nekažnjavana

i

Drugookrivljeni BI, sin D i majke B, djev. prezime majke Z, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1990. u [adresa], državljanin RH, sa adresom stanovanja u [adresa], SSS, po zanimanju programer, zaposlen u Heksadev d.o.o., Zagreb, s mjesečnim primanjima u iznosu od 1.090,00 eura, oženjen, otac dvoje djece, ne vodi se drugi prekršajni niti kazneni postupak, prekršajno nekažnjavan

I.) Temeljem članka 182. točka 3. Prekršajnog zakona oslobađaju se optužbe

da bi 31. svibnja 2025. oko 21:00 sati na adresi u [adresa], u obiteljskoj kući počinili međusobno psihičko i tjelesno nasilje u obitelji u prisustvu svoje dvoje maloljetne djece, MI rod. **.**.2017. i NI, rod. 07.04.2022., na način da bi TI izjavila BI: „jebem ti mater, idi u pičku materinu, puši kurac" pljunuvši ga dva do tri puta, dok bi BI izjavio TI: „Ti si narkomanka, zlostavljačica i kurva" te da bi se naguravali i više puta udarali rukama po cijelom tijelu, pri čemu ne bi zadobili nikakve ozljede, pa da bi kod istih opisani događaj izazvalo osjećaj uznemirenosti i povrede dostojanstva

dakle, da bi u nazočnosti djece kao supružnici počinili međusobno psihičko nasilje u obitelji što bi kod istih izazvalo osjećaj uznemirenosti i povrede dostojanstva te da bi primijenili fizičku silu pri čemu nisu nastupile tjelesne ozljede

čime bi okrivljeni počinili prekršaj iz čl. 10. točka 1. i 3. kažnjivo po članku 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji

II.) Temeljem 140. stavak 2. PZ-a u troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. PU Zagrebačka, III. Policijska postaja Zagreb, podnijela je optužni prijedlog, protiv prvookrivljene TI i drugookrivljenog BI radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Prvookrivljena TI na raspravi kod ovog suda koja je održana 2. lipnja 2025. nije željela davati svoju obranu, već se samo očitovala da se ne smatra krivom i ne priznaje počinjenje djela, ali je na naknadno zakazanoj raspravi održanoj 26. studenog 2025. iskazala da i dalje navodi da nije točno da bi počinila nasilje u obitelji kako je navedeno u optužnom prijedlogu i nije bilo nikakvog naguravanja između njezinog supruga BI i nje, niti je bilo verbalnog sukobljavanja. Tom prilikom, točnije 31.5.2025. oko 21 sat, nalazila se na adresi u [adresa], u obiteljskoj kući gdje živi sa suprugom, dvoje djece i ocem. Došla je nakon 12 sati radnog vremena, otišla uspavati djecu i sama na odmor, no čula je TV koji je bio pojačan, pa je došla do svog supruga s molbom da stiša TV. Tom prilikom ga je pitala zašto on misli da ga laže i vara, na što je on povisio ton, a sve je to čuo njezin otac, koji se nalazio na katu, pa mu je rekao neka se stiša. Okrivljena TI je dalje navela da nije dalje raspravljala sa BI, već se povukla na odmor, tako da nije bilo nikakvih uvreda i udaraca. Suprug je ležao na kauču tijekom njihovog razgovora, a ona je stajala 3 metra od njega i doista nikakvog fizičkog kontakta nije bilo između njih. Što se tiče uvreda, ništa mu nije rekla, a ne sjeća se niti da bi on njoj isto tako dramatično govorio. Na upit suda tko je zvao policiju, okrivljena je iskazala da je suprug zvao, ali čak nije sigurna je li zvao policiju ili je otišao na policiju. Na upit suda jesu li djeca mogla čuti i vidjeti događaj između okrivljenih, okrivljena TI je iskazala da nisu, da se njihova soba nalazi na katu, 12 metara dalje i već su spavale. Na upit kakva je sada situacija između okrivljenih, ista je iskazala da, obzirom na mjeru opreza, nemaju kontakata, već komuniciraju isključivo preko posrednika, a to je njezina teta ĆI i to samo oko djece. Odnosi su loši jer kroz ovih 6 mjeseci drugookrivljeni BI nije suradljiv, pa tako odbija odvesti stariju kćer na trening i sudjelovati oko troškova djece. U tijeku su ujedno dva postupka i to za brakorazvodnu parnicu i određivanje privremene mjere o tome s kim će djeca živjeti. Na upit iz kojeg razloga je okrivljena, a koja je došla zamoliti da drugookrivljeni samo stiša televizor, postavila istom pitanje zašto on misli da ga laže i vara, ista je iskazala da se radi o ranijoj optužbi koja je iznesena desetak dana prije i to pred djecom, kada je suprug naveo puno ružnih stvari o njoj, no da mora navesti da je on pregledavao njezin mobitel i njezine poruke sa kolegama, fotografirao ih i dijelio trećim osobama, a kasnije je saznala da ju je i bez njezinog znanja snimao kao i njezinog oca. Sve joj se to činilo kao da već duže vremena radi pripreme za ovakav razvoj događaja. Okrivljena TI je dalje navela da je njezin posao terenskog tipa i da je u tom periodu, tj. svibanj 2025., bilo dosta službenih putovanja, a njezin suprug je ljubomoran tip osobe. Na upit kako bi okrivljena objasnila iz kojeg razloga bi njezin suprug zvao policiju i ovako opisao događaj, ista je iskazala da joj to nije poznato, da je moguće iz razloga što je već ranije u par navrata spominjala mogućnost razvoda kao rješenje za njihove sve lošije odnose. Na upit braniteljice da malo pojasni navod da je bilo povišenih tonova, ista je navela da je pitala drugookrivljenog zašto misli da ga laže i vara. Drugog se ne sjeća jer je bila u šoku kada ih je policija odvela. Pretpostavlja da se tako brani od šoka, tako što je sve potisnula. Na upit braniteljice je li bilo kakvog ranijeg fizičkog nasilja između okrivljenih, okrivljena je iskazala da nikada nije bilo fizičkog nasilja, pa tako niti predmetnog događaja. Na ovakvu obranu prvookrivljene TI, drugookrivljeni BI je naveo da nije točan iskaz njegove supruge. Ista ga je u više navrata znala fizički napadati iz čista mira. Jednom prilikom je bio na WC-u kada je došla i iz čista mira ga udarila u glavu. U pozadini svega toga je, navodi, prema jednoj informaciji koju je dobio od prijateljice, zlouporaba narkotika. Drugookrivljeni je dalje naveo da je njegova supruga prekršila i mjeru o čemu je obavijestio policiju i isti su naveli da će o tome izvijestiti sud na što je prvookrivljena TI navela da je bila na razgovoru zbog poruke koju je prijateljica poslala drugookrivljenom i policijski službenik je putem WhatsApp poziva razgovarao s tom prijateljicom koja je navela da je neke stvari rekla jer se osjećala izdano. Dalje je prvookrivljena TI iskazala da sve to nije točno te je postavila pitanje drugookrivljenom BI zašto je gledao njezine poruke, na što je isti naveo da dobro zna zašto i da je bilo očito da se drogira na što je prvookrivljena navela da to nije točno, nikada se nije drogirala i kroz ovih šest mjeseci je tri puta bila na testiranju i svaki puta je nalaz negativan. Na upit suda zašto je ista išla na testiranje, ista je iskazala da je to iz razloga što je to odredio HZZSR-a. Na upit suda mogu li se okrivljenici izjasniti jesu li djeca bila prisutna predmetnog događaja, prvookrivljena je navela da nisu, dok je drugookrivljeni naveo da nije siguran jesu li djeca što čula i vidjela, jer je njihova soba na galeriji i upravo su otišla spavati, ali da su bila prisutna 21.svibnja 2025. Na upit braniteljice drugookrivljenom BI, je li prvookrivljena TI navela riječi kako je to u optuženju i što je drugookrivljeni odgovorio, isti je naveo da je ona njega prvo pitala zašto misli da je zlostavljačica i narkomanka, na što joj je odgovorio da zna za intervenciju povodom njezine konzumacije droga i da su tada uslijedile psovke, nakon čega ga je nekoliko puta pljunula. Na upit braniteljice gdje se nalazio drugookrivljeni, isti je odgovorio da je bio na kauču, a prvookrivljena TI je hodala po boravku i da se nije mogla smiriti. Na upit kako je drugookrivljeni BI reagirao na takvo ponašanje prvookrivljene TI, isti je iskazao da, kada je ona to napravila, bio je u šoku, a tada je izašao i njezin otac koji je čuo prepirku pa je njoj rekao da se stiša dok je drugookrivljeni ostao tu noć spavati na podu te da se osjeća posramljeno i da je plakao cijelu noć pri čemu je sud i na raspravi konstatirao da je drugookrivljeni BI plakao. Na navedeno je prvookrivljena TI iskazala da drugookrivljeni BI laže, da ju kleveće, da živi u nekom svom izmišljenom svemiru u kojoj ona ima karakteristike koje navodi drugookrivljeni i da nikada nije konzumirala droge.

3. Drugookrivljeni BI je u svojoj obrani iskazao da je sa suprugom u braku 7 godina u kojem je rođeno dvoje djece i da su se njihovi odnosi pogoršali nakon rođenja druge kćeri te da ovaj incident do kojeg je došlo 31.5.2025. nije prvi. Isti je naveo da je njegova supruga u više navrata njega fizički napadala među kojim je i događaj od 21. svibnja 2025. te da se s njom dešavaju neke čudne stvari primarno vezane za posao i da se promijenila. Prije događaja 21.5.2025. je otišao kod svojih roditelja, no nakon 5 dana se vratio na nagovor prvookrivljene TI da će se promijeniti i popraviti, no to se nije dogodilo. U pogledu predmetnog događaja, nalazio se kod kuće i gledao TV kada je u večernjim satima došla supruga i iz čista mira ga počela napadati riječima: "Ti misliš da sam narkomanka, da sam ja zlostavljačica i sl." Okrivljeni BI je naveo da je ostao miran i htio smiriti situaciju na način da razgovaraju kad bude smirena, no da je ona svejedno vikala i u jednom trenutku ga dva ili tri puta pljunula. Sve je to čuo njezin otac ZI koji se nalazio na katu kuće te je viknuo da se smiri i da prestane galamiti. Djeca nisu bila prisutna tom događaju jer ih je desetak minuta ranije stavio na spavanje tako da ne može procijeniti koliko su djevojčice mogle čuti od cijelog tog događaja. Na upit o kojoj udaljenosti bi se moglo govoriti između soba djevojčica i lokacije događaja, drugookrivljeni BI je naveo da se radi o možda nekih 8 metara. Isti je dalje naveo da je u više navrata i svom puncu pokušavao reći o problemima koje ima TI i da se s njom nešto dešava, a te promijene su vezane uz posao gdje ona više ne zna kontrolirati emocije već ga je počela gledati na način da ga ne može podnijeti, te da mu je u više navrata rekla da ga ne želi živog vidjeti. Drugookrivljeni BI je dalje naveo da niti odnosi sa puncem nisu u redu tako da je otac supruge jučer napao okrivljenika pa je bio priveden sudu. Dalje je naveo da je samo htio da se vole i da djeca vide da se mama i tata vole, ali da je situacija postala nepodnošljiva, da je dotakao dno, da se od njega očekuje da se sa njim radi što se hoće, da nikada nije bio grub prema supruzi niti joj išta nažao učinio, da se u vrijeme događaja povukao iz sobe i spavao na kauču samo kako ne bi došlo do eskalacije te da je spreman i namjera mu je otići opet kod svojih roditelja kako bi se izbjegle ovakve situacije.

4. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji, zapisnik o ispitivanju osumnjičenika, izvješće o uhićenju za okrivljene, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola br. 02085722 i 02085723, izvadak iz PE za okrivljene te je u svojstvu svjedoka saslušao oca prvookrivljene ZI dok sud nije provodio dokaz suočenjem obzirom da su okrivljenici ostajali dosljedni svojim obranama, a tijekom postupka je utvrđeno da su odnosi toliko narušeni da bi provođenje suočenje bili nesvrsishodno i otežavajuće.

1. Iz izvješća o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji utvrđeno je dojava o nasilju u obitelji zaprimljena od stane drugookrivljena BI koji je pristupio u III. PP Zagreb 2. lipnja 2025. u 9:00 sati, da su na mjesto događaja upućeni policijski službenici u 9:05 sati, da je navedeno kako su isti pristupili na mjesto događaja u 9:00 sati, da su prikupljene obavijesti od prvookrivljene TI i drugookrivljenog BI na temelju kojih su utvrđeni elementi prekršaja nasilja u obitelji.

2. Iz izvješća o uhićenju na ime prvookrivljene TI utvrđeno je da je ista bila uhićena po djelatnicima III. PP Zagreb 2. lipnja 2025. u 14:05 sati.

3. Iz izvješća o uhićenju na ime drugookrivljenog BI utvrđeno je da je isti bio uhićena po djelatnicima III. PP Zagreb 2. lipnja 2025. u 15:50 sati.

4. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola na ime prvookrivljene TI kao i iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola na ime drugookrivljenog BI utvrđeno je da isti u vrijeme događaja nisu bili pod utjecajem alkohola.

5. Iz prekršajne evidencije na ime okrivljenih utvrđeno je da isti do sada nisu prekršajno kažnjavani.

6. Uvidom u izvješće Hrvatskog zavoda za socijalni rad, PU Dubrava utvrđeno je da su se okrivljeni u više navrata obraćali Područnom uredu Dubrava iznoseći navode o psihičkom i fizičkom zlostavljanju jednog spram drugog, a što je ovaj Područni ured redovito prijavljivao nadležnoj policijskoj postaji. U više navrata okrivljeni su se obraćali dugim pisanim podnescima Područnom uredu kako bi istakli narušenu obiteljsku dinamiku i nemogućnost postizanja dogovora ili bilo kakvog načina roditeljske suradnje. Postignut je dogovor da će komunicirati putem treće osobe ĆI, tete prvookrivljene TI. Drugookrivljeni BI se počeo protiviti istome navodeći da su dužnosti tete ĆI da ml. djecu dovodi na njegovu adresu boravka iako je ocu objašnjeno da je sve navedeno dobra volja tete ĆI te da ista nije Zakonom obvezana posredovati u navedenoj situaciji. Utvrđena je nemogućnosti postizanja dogovora stranaka te izrazite fokusiranosti roditelja na međusoban sukob i međusobne novčane obveze oko prijevoza djece što im se čini važnijim od prava djece na mirno odvijanje osobnih odnosa s roditeljima. Radom s obitelji stječe se dojam da je komunikacija između roditelja teško i trajno poremećena, oba roditelja su sklona međusobnim optužbama, konfliktima i prebacivanjima. Roditeljska suradnja je gotovo nepostojana, a oba roditelja su izrazito usmjerena na pogreške i propuste drugog roditelja, kao i na partnerski odnos, a pri tome u potpunosti zanemarujući potrebu za roditeljskom suradnjom. Zbog narušene roditeljske komunikacije djeca su izložena krajnje neprikladnim informacijama od strane oba roditelja. S obzirom na sve navedeno, roditeljima je izrečena mjera intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djeci u trajanju od 6 mjeseci, počevši od 01.08.2025. godine. Nadalje, na traženje Područnog ureda, majka je u dva navrata dostavila analizu urina na psihoaktivne supstance (što se pokazalo negativnim), dok otac niti jednom prilikom navedeno nije dostavio, a sve opravdavajući da ne može ishoditi uputnicu liječnika te kako je isto preskupo kako bi platio privatno. Drugookrivljeni BI je u više navrata opomenut od strane ovog Područnog ureda i voditelja mjere, no s današnjim danom analiza urina na psihoaktivne supstance nije dostavljena. Uvidom u mjesečna izvješća voditelja mjere doznaje se da obitelj oca BI povremeno iznajmljuje stan u kojem BI boravi s ml. djecom na „Bookingu” turistima. Radi navedenog, jednom su prilikom ml. djeca zajedno s BI prenoćila na madracu na podu u stambenom prostoru bake i djeda po ocu, dok su njihove stvari bile premještene u podrum. Otac izjavljuje kako se navedeno neće ponoviti. Nadalje, uvidom u mjesečna izvješća voditelja mjere doznaje se da je roditeljska suradnja i dalje krajnje narušena, roditelji ne postižu dogovor vezano za pohađanje izvannastavnih aktivnosti, plaćanje, mjesto preuzimanja ml. Djece, način odvođenja u školu. Ml. Djeca nemaju samostalne prostorije u obiteljskom domu drugookrivljenog koji i dalje nije dostavio test na psihoaktivne supstance pri čemu se koristi raznim opravdanjima. Iz zaključnog djela podnesenog izvješća proizlazi da su okrivljeni i nadalje izrazito narušene roditeljske suradnje. Oba roditelja su se u više navrata obraćala ovom Područnom uredu radi prijave nasilja u obitelji. U tijeku je sudski spor radi razvoda braka i uređenja sadržaja roditeljske skrbi. Roditeljima je izrečena mjera obiteljsko-pravne zaštite intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o ml. djeci s danom 01.08.2025. godine u trajanju od šest mjeseci.

7. Svjedok ZI je na raspravi kod ovog suda iskazao da se sjeća događaja od 31.05.2025. godine kada se oko 21,00 sati nalazio na adresi u [adresa] i bio u svom dijelu kuće. U jednom trenutku čuo je svađu između TI i BI, jer je bilo povišenih tonova, otvorio je vrata i rekao im da se stišaju, na što se vratio u svoj dio kuće i sve se smirilo. Nije čuo nikakve riječi u smislu da bi iste bile uvredljive, da bi se psovalo i slično. Takvih svađa je znalo biti i ranije, čak bi rekao da se radi o prepirkama. Na upit suda sjeća li se svjedok gdje su se u tom trenutku nalazila djeca i jesu li mogla čuti svađu između roditelja, isti je iskazao da su djeca već bila u sobama i otišla na spavanje te da ne zna jesu li išta čule, ali prije bi rekao da nisu mogle ništa čuti. Na upit može li svjedok pojasniti i detaljnije opisati odnos između okrivljenih, isti je naveo da su se na početku jako lijepo slagali, rođene su unuke, međutim da su se odnosi narušili kad se TI zaposlila, ali to nije bilo tako velikog intenziteta te da su se odnosi među njima jače narušili nekoliko mjeseci prije ovog događaja. Na upit suda ima li svjedok saznanja da bi bilo kakvog fizičkog obračuna između okrivljenih, isti je iskazao da to nije vidio niti tada niti ikada ranije. Na upit jeli bilo ranijih prijava policiji zbog nasilja u obitelji, isti je iskazao da nije. Na upit suda može li svjedok navesti u kakvom su psihičkom stanju bili okrivljenici predmetnog dana, isti je odgovorio da, koliko se sjeća, BI je bio u kući, TI je došla jako kasno s posla i otišla uspavati djecu, nakon čega se spustila u prizemlje. Zapravo niti jednog nije vidio, pa ne može niti reći u kakvom su stanju stvarno bili. Na upit može li svjedok reći koliko je trajala svađa između okrivljenih navedenog dana, isti je odgovorio da se radilo o možda par minuta. Na upit braniteljice može li svjedok reći jeli njegova kćer inače agresivna, napadački nastrojena i slično, isti je iskazao da nije. Na upit može li svjedok reći jeli ikada vidio kćer da bi bila pod utjecajem bilo kakvih opijata ili ima saznanja da ista konzumira opojne droge, svjedok je iskazao da ne. Na upit jeli soba svjedoka više udaljena od mjesta gdje su se nalazili okrivljeni ili od soba gdje spavaju djeca, isti je iskazao da je otprilike podjednako. Braniteljica prvookrivljene je navela da se, prema izviješću Hrvatskog zavoda za socijalni radi i s obzirom na cjelokupnu situaciju, protive saslušanju djece na što je drugookrivljeni BI naveo da su djeca već razgovarala kod socijalnih službi i da to smatra dovoljnim. Braniteljica je predložila ukidanje mjere opreza obzirom da ista znatno otežava komunikaciju i primopredaju djece između roditelja, što u pravilu najviše pada na teret članovima obitelji prvookrivljene, pa predlaže preispitivanje mjere uz napomenu da je iz samog izvješća Hrvatskog zavoda za socijalni rad jasno kako drugookrivljeni BI odbija suradnju na što je drugookrivljeni BI naveo da to nije istina.

5. Na temelju obrane okrivljenih koji su poricali počinjenje prekršajnog djela kao i na temelju provedenog dokaznog postupka, analizirajući svaki dokaz zasebno i u njihovoj međusobnoj povezanosti, sud nije mogao nedvojbeno utvrditi da bi prvookrivljena TI i drugookrivljeni BI počinili međusobno nasilje u obitelji u nazočnosti djece na način kako je to opisano u optužnom prijedlogu.

6. Naime, tijekom postupka okrivljenici su ostajali kod svojih iskaza pri čemu je evidentno koliko su teško narušeni njihovi odnosi u smislu nemogućnosti traženja rješenja za narušenu obiteljsku situaciju. Naime, iz svih zapisnika u koje je sud izvršio uvid kao i na temelju neposrednog saslušanja stranaka, utvrđeno je da se okrivljenici međusobno neprestano optužuju. Prvookrivljena TI najviše optužuje drugookrivljeni BI da ju vrijeđa da je narkomanka, da ga vara, da joj je bez znanja pročitao poruke u mobitelu i krivo ih protumačio, da je ranije znao i fizički nasrtati na nju, ali bi ga ona rukama odgurivala te da ne sudjeluje adekvatno i dovoljno u odgoju djece kao i da stalno radi problem oko susreta i viđanja prema privremenoj mjeri na način da se ona i članovi njezine obitelji moraju prilagođavati njemu i dovoditi djecu. U pogledu konkretnog događaja navodi da nikako nije vikala na okrivljenika niti fizički nasrtala na njega već da ga je samo pitala zašto misli da je narkomanka i da ga vara, a da je drugookrivljeni na to povisio ton. Drugookrivljeni BI ustraje u svojoj obrani i tvrdnji da je upravo prvookrivljena TI nasilnik u obitelji, optužuje ju da je u više navrata fizički nasrtala na njega, tukla ga, vrijeđala i sl. te da su odnosi među njima izuzetno loši, da je slabo brinula za njihove djevojčice naročito od kada se zaposlila na HRT-u, da ima saznanja da se drogira te da on nikada nije bio nasilan prema njoj, da je samo htio da se vole i da se sve jako promijenilo nakon što se zaposlila, ali nije osporio da bi pregledavao mobitel prvookrivljene te je uporno navodio kako ima saznanja da se prvookrivljena drogira iz čega jasno proizlazi da se drugookrivljeni BI reflektira na ranije događaje, a ne na konkretan događaj opisan u ovom optužnom prijedlogu. Na temelju njihovih obrana i cjelokupnog postupka odnosno svih provedenih dokaza, sud je mišljenja da su odnosi između okrivljenih doista teško i trajno poremećeni, da uopće nema komunikacije, a kamoli adekvatne komunikacije međutim, sud nije mogao nedvojbeno utvrditi da bi okrivljeni počinili prekršaj kako im je to stavljeno na teret optuženjem, tj. dinamika samog događaja je ostala nejasna. Iz obrane okrivljenika i iskaza svjedoka ZI proizlazi da djeca uopće nisu bila prisutna događaju jer su ista bila u sobama i uspavana čime se djelo prekršaja kažnjivo prema članku 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a koje predstavlja kvalificirani oblik djela prekršaja, treba prekvalificirati u osnovni oblik, dakle, na manje, a koji je kažnjiv po članku 22. stavak 1. navedenog zakona. No, i nakon ovakve izmjene na manje, na što bi sud bio ovlašten, tijekom postupka nije utvrđena dinamika događaja kako je to opisano u činjeničnom opisu djela. Prvookrivljenoj TI se stavlja na teret da je vrijeđala drugookrivljenog riječima "jebem ti mater, idi u pičku materinu, puši kurac" te da ga je dva – tri puta pljunula međutim, navedeno nije jasno potvrdio drugookrivljeni BI koji navodi:" i tada su uslijedile psovke…", ne precizirajući koje, pri čemu on sam navodi da mu se prvookrivljena obratila riječima zašto on misli da je zlostavljačica i narkomanka, a to navodi i sama prvookrivljena TI koja je u obrani navela da se upravo tako obratila drugookrivljenom BI i to iz razloga što ju neprestano optužuje da ga vara i da se drogira. Njezin upit kojim traži objašnjenje suprugovog uvjerenja sud ne može protumačiti kao čin nasilja u obitelji jer takva radnja ne predstavlja nasilje. Ako postoje nesuglasice, nedorečenosti koje narušavaju odnos, logično je da će strana koja je optužena zahtijevati objašnjenje od kuda potječu takva uvjerenja bliskih osoba s kojima je odnos narušen. Čak niti nakon saslušanja svjedoka, sud nije mogao utvrditi da je bilo drugačije. Okolnost da je prvookrivljena TI tom prilikom hodala po boravku, nije se mogla smiriti, da je psovala i da bi dva do tri puta pljunula na drugookrivljenog dok on leži mirno na kauču, sudu nije logična niti uvjerljiva posebice ako se uzme u obzir opis emocionalnog stanja koji opisuje drugookrivljeni BI, kao i ranije događaje na koje se poziva jer sudu nije životno da bi, u tako narušenim odnosima, nakon trajnijoj izloženosti nasilju kako to opisuje drugookrivljeni BI, isti ostao mirno ležati dok prvookrivljena ima ovakve "ispade", čak "ostao spavati na podu i plakati cijelu noć". Isto tako prvookrivljena TI u svojoj obrani navodi da je došlo do neugodnog razgovora između nje i drugookrivljenog BI ali da, u odnosu na predmetni događaj, nije bilo ružnih riječi niti fizičkog nasrtanja sa ničije strane čak niti od strane drugookrivljenog BI. Sud je mišljenja da bi prvookrivljena TI, u ovakvoj situaciji, imala motiva teretiti drugookrivljenog BI pa ipak to ne čini. Tijekom postupka sud nije mogao utvrditi niti da bi došlo do počinjenja fizičkog nasilja u smislu primjene fizičke sile između okrivljenih pri čemu ne bi nastupile tjelesne ozljede. Niti jedno od okrivljenih ne spominje naguravanje niti da bi bilo više međusobnih udaraca na tijelu. Dapače, čak drugookrivljeni BI navodi da je ležao na kauču dok je prvookrivljena hodala po dnevnom boravku i nije se mogla smiriti, a niti je ovakvu dinamiku događaja, tj. udarce opisao svjedok pri čemu je logično da bi isti intervenirao između okrivljenih, a ne bi im samo rekao da se stišaju i povukao se u svoj dio kuće. Budući da nitko nije bio prisutan fizičkom nasilju niti je itko nepristran vidio da bi do njega došlo, pri čemu valja istaknuti i da je prvookrivljena TI sitne građe, te sudu nije jasno na koji način je mogla biti toliko fizički nasilna prema drugookrivljenom BI, a da on na to ne bi reagirao već bi plakao, osjećao se posramljeno, ali ništa ne bi poduzimao. Valja istaknuti da je sud primijetio potrebu drugookrivljenog BI da optužuje ne samo prvookrivljenu TI za cjelokupnu situaciju već optužuje i prijavljuje i oca prvookrivljene ZI te proziva djelatnike Hrvatskog zavoda za socijalni rad, dakle sve druge osobe griješe u ovoj situaciji. Sudu je takav stav neprihvatljiv pri čemu sudu nije promakla okolnost koju su navele djelatnice Hrvatskog zavoda za socijalni rad u pogledu potrebe provođenja testiranja na droge od strane okrivljenih obzirom na međusobno optuživanje na konzumaciju istih. Sud je u izvješću uočio da je prvookrivljena TI postupila po uputi te se redovito testira i donosi rezultate u područni ured dok drugookrivljeni VI to izbjegava objašnjavajući da je to za njega preskupo i nema novaca međutim, ne ustručava se upirati u jednu takvu okolnost u odnosu na suprugu pri čemu očito očekuje od drugih da poštuju pravila, a istovremeno postupa kao da su ta pravila isključiva samo za drugu stranu što svakako dovodi u pitanje njegovu vjerodostojnost. Uvidom u zapisnike sastavljene u policiji sud je utvrdio da se okrivljeni međusobno optužuju i za nasilje prema djeci pa se postavlja pitanje kako to da niti jedno od njih nije imalo potrebu odmah reagirati na takvo postupanje jer se radi o najranjivijim članovima društva i niti jedno nije imalo potrebu zaštiti djecu? Čak niti nakon pokretanja ovog postupka ne razmišlja se o dobrobiti te iste djece koja su kolateralna žrtva neprimjerenih postupaka odraslih osoba koji bi im trebali pružati najviše sigurnosti i povjerenja. Valja istaknuti da je kod počinjenja prekršaja psihičkog nasilja u obitelji verbalnom komunikacijom, što je upravo u ovom slučaju, odlučan sadržaj izgovorenih riječi kako bi se moglo utvrditi radi li se o uznemiravanju i to takvog intenziteta i agresivnosti da bi bio ostvaren oblik nasilja iz čl. 10. t.3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji odnosno da bi se osobu kojoj su te riječi upućene moglo smatrati žrtvom nasilja u obitelji. Ovakvo tumačenje proizlazi i iz rješidbe Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske pod brojem Ppž-9923/2025 u kojoj se navodi da je sadržaj izgovorenih riječi odlučna činjenica koja čini konstitutivni element djela prekršaja psihičkog nasilja u obitelji počinjenog verbalnom komunikacijom i mora biti utvrđena s potpunom izvjesnošću što u konkretnom slučaju ovaj sud nije bio u mogućnosti utvrditi slijedom čega je odlučeno kao u izreci presude.

7. Slijedom svega navedenog sud nije mogao utvrditi da bi okrivljeni počinili međusobno nasilje u obitelji na način kako je to opisano u optužnom prijedlogu te je donesena oslobađajuća presuda.

8. Budući da je donesena oslobađajuća presuda, primjena zaštitne mjere između okrivljenih je bespredmetna.

9. Kako je donesena oslobađajuća presuda, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Zagreb, 17. ožujka 2026.

Zapisničar

Viša sudska savjetnica, specijalist

Ljiljana Novosel

CI

Sutkinja

Maja Župančić Ukropina

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude okrivljenik, tužitelj, te osobe navedene u čl.192.st.1. Prekršajnog zakona imaju pravo žalbe u roku od 8 dana po primitku ove presude Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, u dva istovjetna primjerka, putem ovog suda, na adresu [adresa], bez naplate pristojbe.

Dostavna naredba:

1. Prvookrivljenoj TI, [adresa]

2. Drugookrivljenom BI, [adresa],

3. Ovlaštenom tužitelju, III. Policijska postaja Zagreb, Dubrava 137, [adresa] Zagreb

4. Braniteljici DI, [adresa]

5. Hrvatskom zavodu za socijalni rad, PU Dubrava, Dubrava 49, [adresa] Zagreb

6. Pismohrana, ovdje.