Republika Hrvatska

Općinski sud u Slavonskom Brodu-Stalna služba u Novoj Gradiški

Nova Gradiška

Poslovni broj: P-733/2025-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški po sutkinji Mariji Tworek u pravnoj stvari tužiteljice PJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima iz ZOU Igor Golovrški i Darko Samardžija iz Nove Gradiške, protiv tužene Općine Stara Gradiška, Trg hrvatskih branitelja 1, OIB: 333641366500, zastupane po zakonskom zastupniku, načelniku HJ, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne javne rasprave zaključene 6. ožujka 2026., u nazočnosti tužiteljice, punomoćnika tužiteljice Darka Samardžije, odvjetnika u Novoj Gradiški i zakonskog zastupnika tužene, načelnika ZJ, nakon javne objave presude, 17. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužiteljica PJ, rođena ĐJ, (P), [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] samovlasnik

- kčbr. [katastarska čestica], zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], D.L.12, anagrafske oznake prašnik, površine 9299 m[2] , raspisane na pašnjak, površine 9299 m

- kčbr. [katastarska čestica], zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], , D.L.12, anagrafske oznake Novi Varoš, površine 2641m[2] , raspisane na:

- kuća i zgr., površine 99 m[2]

- voćnjak površine 331 m[2]

- oranica površine 1904 m[2]

- dvorište površine 307 m[2] i

[katastarska općina]

815/1 površine 1071 čhv, livada veliki gaj u jovcima

815/3 površine 70 čhv livada, veliki gaj u jovci

815/4 površine 59 čhv, livada velika bara u jovci

828/2 površine 728 čhv, oranica bara u jovci

828/17 površine 9 čhv, oranica bara u jovci

840/9 površine 816 čhv, oranica u jovcima

846/6 površine 477 čhv, oranica zbieg u jovcima

ukupne površine 3230 čhv,

što je za 1/3 dijela, tužena, Općina Stara Gradiška, OIB: 33364136650, Trg hrvatskih branitelja 1, 35435 Stara Gradiška, zastupana po zakonskom zastupniku, načelniku HJ, dužna priznati te tužiteljici izdati valjanu tabularnu ispravu podobnu za zemljišnoknjižni upis, u roku od 15 dana koju će u prot ivnom zamijeniti ova presuda i dužna trpjeti da tužitelj kod nadležnog zemljišnoknjižnog odjela ishodi uknjižbu prava vlasništva za 1/3 dijela, sve pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je po punomoćniku podnijela kod ovoga suda tužbu s istaknutim tužbenim zahtjevom kojim traži da mu sud pruži pravnu zaštitu presudom kojom bi se utvrdilo da je tužiteljica vlasnica i posjednica nekretnina upisanih u zemljišnoknjižnim ulošcima: zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i u zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Navodi da se za predmetne nekretnine nalazi u samostalnom, neposrednom, poštenom i istinitom (vlasničkom) i dugogodišnjem samoposjedu. Tužena, iako upisana kao suvlasnik u 1/3 dijela predmetnih nekretnina ne izvršava nikakvu faktičnu vlast na nekretninama, stoga tužiteljica smatra da je nesporno to da stvarno stanje ne odgovara upisima u zemljišne knjige i potrebno ga je uskladiti.

1.2. U tužbi se između ostalog navodi da je tuženik je samo formalno pravno vlasnik dijela od po 1/3 predmetnih nekretnina. Tužena je svoje vlasničke i posjedničke omjere stekla samo kao tabularne i bez odraza u stvarnosti. Naime, još je otac tužiteljice, sada pokojni ĐJ EJ (1928-2010), prije više od 70 godina sve predmetne nekretnine dobio od svojih, pokojnih roditelja ĐJ i H. EJ je pravni prednik tužiteljice u uspravnoj liniji krvnog srodstva u prvom stupnju. EJ bio je oženjen majkom tužiteljice, sada pokojnom, LJ (1928.-2000.) s kojom je gradio kuću i zgrade na (stari premjer 20k/4 i 20k/3) čkbr. [katastarska čestica] i s kojom je sudskom diobom razvrgnuo suvlasničku zajednicu. U tom razvrgnuću iz 1962. formirane su sada postojeće čestice (ulošci [broj ZK uloška], čk .br. 255/1 i čk.br. 255/2) i pravo služnosti provoza. EJ, ženio se i s drugom suprugom, isto sada pokojnom, EJ rođenom Z, VJ. EJ i VJ (Z) živjeli su sve do smrti u cijeloj predmetnoj kući i cijelom dvorištu čiji je suvlasnik s tužiteljicom bio njen otac, a VJ (Z) VJ nadživjela je oca tužiteljice, EJ i isto tako naslijedila samo tabularno vlasništvo i posjed, jer je stvarni vlasnik čitavo vrijeme bila upravo tužiteljica. VJ nikada ni nije bila samostalni posjednik predmetnih nekretnina. Trenutkom smrti, tj. otvaranja nasljedstva iza VJ, njezin tabularni posjed nekretnina je prestao, a tužiteljica ostala jedini neposredni posjednik predmetnih nekretnina. Neposredni posjed svih nekretnina se, uz uračunavanje posjeda prednika, oca i majke, na zakonit način, prenosi, za cijelo, sve do tužiteljice, a nesporno je da je tuženik naslijedio samo tabularni posjed i vlasništvo (kao ošasnu imovinu iza VJ (Jankavić) ) koje ni nije trebalo biti uvršteno u ostavinske mase. Naime, negdje početkom 2005. EJ i tužiteljica sklopili su ugovor o darovanju svih suvlasničkih nekretnina koje su se tada još vodile na imenu oca, no nažalost taj je ugovor zagubljen. Namjera oca bila je da upravo tužiteljica ostane na obiteljskom imanju. Na kraju, tužiteljica je i VJ pomagala i dohranila, jer je živjela u predmetnoj kući, prema želji tužiteljičinog oca. Tužiteljica je čitavo vrijeme, još za života oca, pomagala oboje i držala neposredni posjed svih nekretnina.

Nesporno je da se s namjerom EJ da nekretnine pripadnu tužiteljici složila i očeva druga supruga VJ, pa zapravo nije ni trebalo doći do tabularnog prijenosa rješenjima o nasljeđivanju ni iza EJ ni iza VJ. Stvarno, posjed svih nekretnina, usprkos upisima tabularnih suvlasništava, u svim zk. ulošcima, uz uračunavanje vremena prednika, u korist tužiteljice, egzistira i danas , a proteže se neprekinutim nizom stjecanja unazad više od 70 godina i činjenica je da tužiteljicu u posjedu nikad nitko nije smetao.

1.3. Tuženik da je samo formalno upisan kao zemljišnoknjižni vlasnik predmetne nekretnina s obzirom da je stvarno stanje na terenu posve drukčije od onog upisanog u zemljišnim knjigama.

2. U odgovoru na tužbu zakonski zastupnik tužene je istakao da opreza radi osporava tužbu, ali da se ne protivi izvođenju predloženih dokaza.

3. Tijekom postupka sud je, u smislu odredbe članka 220. stavka 2. ZPP-a proveo dokaze uvidom u tužbu od 21. studenog 2025., izvod iz katastarskog plana za predmetne nekretnine, u zemljišnoknjižne izvatke za nekretnine upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i u zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] te je proveden dokaz saslušanjem svjedoka CJ i FJ kao i dokaz saslušanjem tužiteljice u svrhu dokazivanja.

4. Ocjenom provedenih dokaza svakog zasebno te svih zajedno u uzajamnoj i logičnoj vezi u smislu odredbe članka 8. ZPP-a ovaj sud je našao za utvrđenim da je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan.

5. Nastavno, odredbom članka 126. i članka 127. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 1539,143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 – dalje: ZV) zakonodavac izrijekom određuje pod kojim uvjetima i pretpostavkama određeno faktično stanje postoje i pravno.

(1) Odlukom suda ili drugoga tijela stječe se vlasništvo u slučajevima određenim zakonom, a na način i pod pretpostavkama određenim zakonom.

(2) Pravo vlasništva stječe se u trenutku pravomoćnosti sudske, odnosno konačnosti odluke druge vlasti, ako što drugo nije određeno zakonom niti proizlazi iz cilja radi kojega se odluka donosi.

(3) Stjecanjem prava vlasništva odlukom suda ili drugoga tijela ne prestaju stvarna prava koja su drugim osobama pripadala na odnosnoj stvari, osim onih za koje je to određeno tom odlukom ili posebnim zakonom, ili koja po naravi stvari ne mogu dalje postojati.

(1) Tko stekne pravo vlasništva nekretnine odlukom suda ili drugoga tijela, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

(2) Vlasništvo nekretnine stečeno odlukom suda ili drugoga tijela ne može se suprotstaviti pravu onoga koji je, postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok još pravo koje je bilo stečeno odlukom suda ili drugoga tijela nije bilo upisano.

6. U navedenom postupku je dakle bilo potrebno utvrditi je li tužitelj ica bila u samostalnom, neposrednom, poštenom i istinitom posjedu predmetnih nekretnina i od kada, odnosno da li može dokazati neprekinuti pravni slijed samostalnog i nesmetanog posjedovanja predmetnih nekretnina od strane svojih pravnih prednika.

7. O tome da su predmetne nekretnine u samostalnom i nesmetanom posjedu tužitelja uključujući i vrijeme koje su pravni prednici tužitelja uživali i posjedovali predmetne nekretnine, preko 70 godina potvrdili su svojim iskazima svjedoci CJ i FJ.

7.1. Iz iskaza svjedokinje CJ proizlazi da joj je poznato da je tužiteljica kod ovog suda podnijela tužbu u svezi nekretnina koje su upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] i zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a u kojima je tužiteljica suvlasnica u 2/3 dijela, a tužena u 1/3 dijela. Nadalje, svjedokinja iskazuje da joj je tužiteljica rođena sestra. Ista se sjeća da su njihovi roditelji obrađivali predmetne nekretnine do 2000., a prije toga djedovi i bake i druga rodbina do ukidanja zadruga. Poznato joj je da su njeni roditelji, djedovi i bake, a i prijašnji članovi zadruge predmetne nekretnine obrađivali neometano, bilo od Općine Stara Gradiška, bilo od nekog drugog. Svjedokinja se ne sjeća bi li netko njezinim roditeljima ili bakama i djedovima rekao da nemaju pravo obrađivati predmetne nekretnine. Svjedokinja iskazuje da se sjeća da je u obitelji bio sklopljeni ugovor o darovanju, odnosno svjedokinja iskazuje da misli da je otac EJ u tom ugovoru sve ostavio sestri PJ, uključivši nekretnine koje su predmet ovog postupka. Svjedokinja pretpostavlja da se taj ugovor o darovanju negdje zagubio.

Svjedok FJ je iskazao da mu je poznato da su do 2000-tih godina nekretnine koje su predmet ovog postupka obrađivali njegovi djed i baka po majci, jer im je i sam nekad kao dijete i pomagao, a nakon tog vremena nekretnine obrađuje moja majka, tužiteljica PJ. Iskazao je da nitko nije niti majci, a niti djedu i baki iz Općine Stara Gradiška, a niti netko drugi zapriječio ili rekao da nemaju pravo i ne mogu obrađivati i uživati predmetne nekretnine. Svjedok iskazuje da se sjeća da ih je djed EJ, dok je još bio živ i pri svijesti pozvao sve da im iskaže svoju volju, da će njegova imovina pripasti majci svjedoka, a ovdje tužiteljici PJ, oko čega se cijela obitelj složila. Nadalje iskazuje, da mu nije poznato gdje se nalazi predmetni ugovor o darovanju.

8. Dakle analizirajući iskaze svjedoka i tužiteljice, a koji iskazi su međusobno suglasni i nisu u protivnosti s ispravama koje je tužitelj priložio uz tužbu, utvrđeno je da je tužiteljica u neprekidnom posjedu predmetnih nekretnina preko 70 godina, uključujući i vrijeme u kojem su njegovi pravni prednici, uživali i posjedovali predmetne nekretnine. Nadalje je utvrđeno, da je posjed tužitelja samostalan i nesmetan kroz cijelo navedeno razdoblje.

9. Naime, jedna od značajki posjeda i konačno njegovih funkcija je njegova publicitetna funkcija. Svojom vanjskom vidljivošću posjed daje publicitet subjektivnim pravima na stvari, ali svojstvo vanjske vidljivosti ima u pravilu samo neposredni posjed. Publicitetna funkcija posjeda oslanja se na vanjsku vidljivost neposrednoga posjeda, kao i na to da će se od neposrednoga posjednika moći saznati je li mu posjed samostalan ili nesamostalan. Na ovoj se funkciji grade važni pravni učinci kao što su mogućnost da se stekne pravo i od prividnoga vlasnika i zaštita posjednika koji vraća stvar njezinom vlasniku, ako ju je pošteno stekao u svoj posjed.

10. Stoga, prema stanovištu ovoga suda u iznesenom činjeničnom i pravnom kontekstu te polazeći od svih iznesenih okolnosti konkretnog slučaja , a prvenstveno utvrđenja da je tužiteljica dokazala samostalni, neposredni, pošten i istinit posjed predmetnih nekretnina, odnosno dokazala je neprekinuti pravni slijed samostalnog i nesmetanog posjedovanja predmetnih nekretnina od strane svojih pravnih prednika.

11. Stranke trošak nisu tražile pa o troškovima sud nije odlučivao.

U Novoj Gradiški 17. ožujka 2026.

Sutkinja

Marija Tworek

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste, a podnosi se putem ovoga suda Županijskom sudu u tri istovjetna primjerka.

DNA:

1. odvjetnik Igor Golovrški, Nova Gradiška

2. Općina Stara Gradiška