REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U PULI-POLA
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola
Poslovni broj: Ovr-269/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Puli-Pola, po sutkinji Mirjani Sinčić Kocijančić, kao sucu pojedincu, na temelju prijedloga više sudske savjetnice Maje Aflić Abbaci, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Erste&Steiermarkische Bank d.d. Rijeka, Jadranski trg 3a, OIB 23057039320, protiv ovršenika OL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojega kao punomoćnik zastupa Neven Bastijančić, odvjetnik u Puli, odlučujući o prijedlogu ovršenika za odgodom izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, 17. ožujka 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog za odgodom prijenosa zaplijenjenih sredstava ovršenika na račun ovrhovoditelja, zaplijenjenih na temelju ovršne isprave – zadužnice potvrđene kod javnog bilježnika Nansi Kopić broj OV-17486/2021 od 30. srpnja 2021., kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Ovršenik je 16. ožujka 2026. podnio prijedlog za odgodom izdavanja naloga bankama za provedbu prijenosa zaplijenjenih sredstava na temelju zadužnice potvrđene kod javnog bilježnika Nansi Kopić broj OV-17486/2021 od 30. srpnja 2021. Osporio je aktivnu legitimaciju ovrhovoditelja navodom da je zadužnica izdana radi osiguranja tražbine po osnovi ugovora o revolving zajmu, a koji ugovo r nije potpisan od strane zajmoprimca Victory Marine d.o.o.-a. S tim u vezi, istaknuo je da je Victory Marine d.o.o. likvidiran po provedenom stečajnom postupku, a u kojem ovrhovoditelj nije prijavio svoja potraživanja, odnosno da se nije pokušao namiriti iz stečajne mase. Istaknuo je da je podnio tužbu radi utvrđenja ništetnosti isprave i ništetnosti ovrhe pred Općinskim sudom u Rijeci te je predložio odgodu do pravomoćnog okončanja navedenog postupka, budući da bi provedbom ovrhe ovršenik trpio nenadoknadivu, odnosno teško nadoknadivu štetu, jer su mu predmetna novčana sredstva potrebna za troškove života njega i njegove obitelji. Također je naveo da bi namirenjem ovrhovoditelja došlo do direktne štete ovršeniku, jer je riječ o stjecanju bez osnove, a povrat neosnovano ustegnutog novčanog iznosa bi morao ostvarivati u drugom postupku te bi sve navedeno za posljedicu imalo narušenu pravičnu ravnotežu stranaka.
2. Prijedlog ovršenika za odgodom prijenosa zaplijenjenih sredstava nije osnovan.
3. Pozivom na članak 210. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017 131/20, 114/2022, 6/2024; dalje: OZ), na prijedlog za odgodu prijenosa na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o odgodi ovrhe.
4. Člankom 65. st. 1. OZ propisane su pretpostavke za odgodu ovrhe, pri čemu je opća pretpostavka da ovršenik treba učiniti vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje. Uz navedeno, dodatno mora biti ispunjen i jedan od uvjeta nabrojanih u članku 65. stavku 1 točkama 1.-11. OZ-a.
5. Stav je suda da ovršenik u prijedlogu za odgodu ovrhe nije učinio vjerojatnim jedan od kumulativno potrebno ispunjenih uvjeta, odnosno da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da bi odgoda ovrhe bila potrebna kako bi se spriječilo nasilje u obitelji. Naime, za odgodu ovrhe ne traži se postojanje bilo kakve štete, nego isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, one koju protuovrhom ili restitucijskom parnicom ili ovrhom koja bi se u nastavku ovršnog postupka provela, ovršenik ne bi mogao nadoknaditi od ovrhovoditelja. Čak niti eventualnim uspjehom ovršenika u pokrenutom parničnom postupku pred Općinskim sudom u Rijeci on neće pretrpjeti nikakvu štetu provedbom ovrhe, jer će tada moći u postupku protuovrhe protiv ovrhovoditelja ostvariti svoju novčanu tražbinu. Tim više što je ovrhovoditelj banka, iz čega sud dodatno nalazi da pitanje eventualnog namirenja nije i ne može biti ugroženo, posebno uzevši u obzir da je visina tražbine 4.103,08 EUR. Naime, šteta koju ovršenik trpi kao nužnu posljedicu provedbe ovrhe, a koju ovrhovoditelj ima pravo zahtijevati radi ostvarenja svoje dospjele tražbine koju ovršenik nije ispunio, ne može se smatrati nenadoknadivom ili teško nadoknadivom štetom. U odnosu na sve navedeno, sud ukazuje i na mnogobrojnu sudsku praksu županijskih sudova, pa tako primjerice u presudama GŽ Ovr-199/2019 ŽS Pula, GŽ Ovr-1910/2019 ŽS Zagreb, GŽ Ovr-320/2019 ŽS Pula.
6. Također prigovor promašene aktivne legitimacije sud je ocijenio neosnovanim, s obzirom da je uvidom u ovršnu ispravu - zadužnicu potvrđenu kod javnog bilježnika Nansi Kopić broj OV-17486/2021 od 30. srpnja 2021. utvrdio da sadrži sve bitne sastojke koje zadužnica kao vrijednosni papir mora sadržavati prema odredbi članka 1136. stavka 1 Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023; dalje ZOO). Naime, osnov iz kojega potječe tražbina koja se osigurava zadužnicom ne predstavlja bitan sastojak zadužnice. S tim u vezi, sud ukazuje da je u zadužnici naznačen iznos od 37.500,00 kuna koji vjerovnik (ovdje ovrhovoditelj) ima prema dužniku (Victory Marine d.o.o.) te u kojoj je jamac platac ovdje ovršenik. Također ukazuje se na odredbu članka 214. stavka 5 OZ-a prema kojoj je vjerovnik ovlašten po svom izboru zahtijevati ispunjenje tražbine iz zadužnice, bilo prema dužniku, bilo prema jamcu platcu. Također, odredbom članka 1140. stavkom 1 ZOO - a propisano je da je tražbina iz vrijednosnog papira vezana za sam papir i pripada njegovu zakonitom imatelju, dok je stavkom 3 propisano da se zakonitim imateljem vrijednosnog papira na ime ili po naredbi smatra osoba na koju vrijednosni papir glasi, odnosno osoba na koju je uredno prenesen. Odredbom članka 1141. ZOO-a propisano je da ispunjenje tražbine iz vrijednosnog papira može zahtijevati, uz njegovo podnošenje, samo njegov zakoniti imatelj, odnosno osoba koju on ovlasti. Slijedom citiranih odredbi, sud ukazuje da je zadužnica ovršna isprava koja ima učinak rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina, u kojoj ne mora biti naznačen osnovni pravni posao, jer su prava iz zadužnice prenosiva, slijedom čega mogu biti predmetom raznih pravnih poslova, te kad je u zadužnici naznačena osoba vjerovnika, ona postaje vrijednosni papir na ime, čime je ovrhovoditelj kao zakoniti imatelj zadužnice ovlašten zahtijevati od jamca platca, ovdje ovršenika namirenje iznosa na koji je ista izdana.
7. Slijedom navedenog, budući da ovršenik nije učinio vjerojatnima pretpostavke potrebne za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate, sud je pozivom na članak 210. i članak 65. stavak 1 OZ-a prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava ovršenika na račun ovrhovoditelja, zaplijenjenih na temelju ovršne isprave - zadužnice potvrđenu kod javnog bilježnika Nansi Kopić broj OV-17486/2021 od 30. srpnja 2021, odbio kao neosnovan i odlučio kao u izreci.
U Puli 17. ožujka 2026.
Sutkinja
Mirjana Sinčić Kocijančić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od osam dana od dana primitka prijepisa rješenja. Žalba se podnosi pismenim putem, u tri istovjetna primjerka, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
DNA:
- Ovršeniku
- Ovrhovoditelju po pun.
Nacrt rješenja izradila:
Viša sudska savjetnica
Maja Aflić Abbaci
