Pn-297/2023-27

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Branku Karamanu u pravnoj stvari tužiteljice VD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Ljubici Vuković, odvjetnici u Splitu, protiv tuženika ĐD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Doris Košti, odvjetnici u Splitu, radi naknade štete nakon glavne i javne rasprave, održane i zaključene 5. veljače 2026. u prisutnosti punomoćnice tužitelja i punomoćnika tuženika, na ročištu za objavu održanom 17. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplatiti tužiteljici s osnova neimovinske štete 1.300,00 eura zajedno za pripadajućom zakonskom kamatom koja teče od 12. ožujka 2020. do 31.12.2022. po stopi obračunatoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, koje zatezne kamate teku od dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

II Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu koju glasi:

"Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplatiti tužiteljici s osnova neimovinske štete 1.700,00 eura zajedno za pripadajućom zakonskom kamatom koja teče od 12. ožujka 2020. do isplate"

III Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu koju glasi:

"Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplatiti tužiteljici s osnova imovinske štete tuđe njege i pomoći 200,00 eura zajedno za pripadajućom zakonskom kamatom " IV Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 675,00 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od 17. ožujka 2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. U tužbi podnesenoj 27. lipnja 2023. navodi se da je tuženik počinio kazneno djelo prijetnje iz čl. 139 stavak 2. Kaznenog zakona za što je osuđen presudom Općinskog suda u Splitu broj K-446/2016 od 18. travnja 2023. zbog navedenog kaznenog djela tužiteljica navodi da je pretrpjela fizičke bolove s koje osnove potražuje 1.000,00 eura, a s osnova povrede duševnog integriteta potražuje 2.000,00 eura. Isto tako potražuje imovinsku štetu u vidu tuđe njege i pomoći u iznosu od 200,00 eura.

2 U odgovoru na tužbu navodi se kako tužitelj ničim ne dokazuje temeljem čega potražuje iskazane novčane iznose, zbog čega se predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovan.

3. Tijekom postupka pribavljen je spis Općinskog suda u Splitu broj K-446/2016, te je izveden dokaz čitanjem tog spisa, potom je izveden dokaz saslušanjem tuženika (list 42-44 spisa), te je izveden dokaz psihijatrijskog vještačenja po vještaku psihijatru dr. Sanji Batini (list 57-60 spisa). Sud je odustao od dokaznog prijedloga za saslušanjem tužiteljice jer imenovana u dva navrata nije pristupila ročištu niti je svoj izostanak opravdala te je sud pored utvrđenog činjeničnog stanja odustao od saslušanja predloženih svjedoka.

3.1. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

4. Među parničnim strankama nije sporno da je tuženik počinio kazneno djelo prijetnje već je sporno da li je tužiteljica zbog utuženog događaja pretrpjela imovinsku i neimovinsku štetu, kao i visina te štete.

5. Mjerodavne su niže citirane odredbe Zakon o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., dalje: ZOO),

5.1. Člankom 1045. stavkom 1. Zakona o obveznim odnosima propisano je da je dužan nadoknaditi štetu onaj tko je drugome prouzroči ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

5.2. Člankom 12. stavkom 3. Zakona o parničnom postupku propisano je da je sud u parničnom postupku u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim.

6. Sukladno čl. 7. st. 1., čl. 219. st. 1., čl. 221.a i čl. 220. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Službeni list SFRJ" br. 4/77., 36/77., 36/80., 6/80., 69/82., 43/82., 58/84., 74/87., 57/89., 20/90., 27/90., 35/91., "Narodne novine" br. 53/91., 91/92. , 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19. 80/22., 114/22.), prema kojima je u našem pravnom sustavu dominantno raspravno načelo u odnosu na prikupljanje činjenične osnove spora, te prikupljanje i izvođenje dokaza, a teret inicijative za prikupljanje dokaza je na strankama, dok sud nema inkvizitornih ovlaštenja, u postupku su izvedeni predloženi dokazi tijekom kojih je utvrđeno:

- čitanjem spisa Općinskog suda u Splitu broj K-446/2016 utvrđeno je da je presudom navedenog poslovnog broja od 18. travnja 2023. tuženik ĐD proglašen krivim što je 8. rujna 2015. oko 17,00 sati u [adresa] u [adresa] s ciljem da zastraši VD gurnuo istu rukama u zid, prislonio joj mesarsku sjekiru ispod vrata i kazao: " Ubit ću te, još nismo gotovi, naći ću te i ubit", što je kod VD izazvalo osjećaj straha i bojazni za vlastiti život čime je tuženik počinio kazneno djelo prijetnje čl. 139. stavak 2. iz Kaznenog zakona, te mu je izrečena kazna zatvora u trajanju od 10 mjeseci, potom je primijenjena uvjetna osuda s rokom provjeravanja u dvije godine. Presudom Županijskog suda u Varaždinu broja Kž- 607/2023 od 21. studenog 2023. presuda Općinskog suda u Splitu K-446/2016 od 18. travnja 2023. postala je pravomoćna.

-u pisanom nalazu i mišljenju vještaka za psihijatriju navodi se da je tužiteljica VD **.**.2015. doživjela psihičku i fizičku traumu, te je vještakinja mišljenja da je tužiteljica zbog štetnog događaja pretrpjela primarni strah vrlo jakog intenziteta u trajanju od 5 minuta, potom sekundarnih strah jakog intenziteta u trajanju od 2 dana, srednjeg u trajanju od tjedan dana, te strah blažeg intenziteta u različitim vremenskim intervalima od 3-4 tjedna. Navedene povrede duševnog integriteta lakog su intenziteta, a privremenog trajanja. Povreda duševnog integriteta očitovala se strahom, bezvoljnošću, zabrinutošću, nemoći.

-tuženik u svojstvu stranke izjavio je da je do sukoba sa tužiteljicom došlo jer je njegovoj bivšoj supruzi ED u više navrata govorila da ga napusti jer da je narkoman i alkoholičar. Osporava da bi joj prijetio, potvrđuje da je imao sjekiru u ruci prilikom tog verbalnog sukoba, ali nije tu sjekiru prislonio tužiteljici na vrat.

7. Kako nije sporno da je tuženik pravomoćno osuđen za počinjenje kaznenog djela prijetnje na štetu tužiteljice potrebno je za navesti kako za ispunjenje obilježja tog kaznenog djela nije bitno da li je počinitelj namjeravao ostvariti svoju prijetnju i je li sredstvo kojim je upućena prijetnja bilo prikladno drugome nanijeti drugome zlo niti je bitno da li je kod oštećenika upućena prijetnja izazvala osjećaj straha. Bitno je samo da li prijetnja po svojoj naravi i okolnostima pod kojima je izvršena objektivno podobna izazvati osjeća uznemirenosti i straha kod osobe kojoj je upućena. Kako je sud u parničnom postupku vezan pravomoćnom odlukom o krivnji u ovom postupku bitno je za utvrditi da li je počinjenim kaznenim djelom tužiteljici povrijeđeno pravo na duševno zdravlje na koju okolnost je proveden dokaz psihijatrijskog vještačenja tijekom kojeg je utvrđeno utvrđena povreda prava na duševno zdravlje.

7.1. Dakle, tijekom davanja nalaza i mišljenja sudska vještakinja stručno se i argumentirano osvrnula na bitne činjenice, pri čemu e suvremenim medicinskim znanjima i metodama dala objektivna mjerila za kvantitativno određenje neimovinske štete i na temelju kojih je sud mogao s dovoljno objektivnih podataka obrazložiti i dati svoju ocjenu pretrpljene štete, radi čega se mišljenje sudske vještakinja u cijelosti prihvaća, a na koji nalaz između ostalog tužiteljica i tuženik nisu imali primjedbi.

8. Nakon ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka, u skladu s člankom 8. ZPP sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

9. Prema odredbi članka 1046. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18; dalje: ZOO) je propisano da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

9.1. Nadalje na temelju odredbe članka 19. ZOO svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim Zakonom, pod pravima osobnosti u smislu ovoga Zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.. Odredba članka 1100. ZOO propisuje da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kada nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Neimovinska šteta sastoji se u povredi prava osobnosti, temelj prava na naknadu štete je upravo povreda prava osobnosti.

9.2. Odredbom članka 1100. ZOO propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

9.3.. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

9.4. Neimovinska šteta sastoji se u povredi prava osobnosti, temelj prava na naknadu štete je povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje. Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske Su 1331-VI/02 i 1372- 11/02 od 29. studenog 2002., kao i Pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske Građanski odjel broj Su-IV-47/2020-5, utvrđeni su kriteriji prilikom određivanja pravične novčane naknade neimovinske štete, ali ti kriteriji su samo orijentir, a sud je prilikom dosude pravične novčane naknade uzeo u obzir činjenicu da sve one okolnosti iznijete u nalazu i mišljenje sudskih vještaka, koje ovaj sud u cijelosti prihvaća kao stručan i objektivan. Tako se navodi da je tužiteljica bila izložena verbalnoj i prijetećoj agresiji od strane tuženika koji joj je prislonio mesarsku sjekiru ispod vrata.

9.5. Posebno je potrebno uzeti u obzir činjenicu da je Pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske Građanski odjel broj Su-IV-47/2020-5 kojim je utvrđeno povećanje orijentacijskih kriterija i iznosa za utvrđivanje visine pravične novčane naknade za 50% doneseno 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. U tom se pravnom shvaćanju kao razlog povećanja visine kriterija navodi da je od dana donošenja Orijentacijskih kriterija iz 2002. pa do donošenja odluke o povećanju kriterija inflacija iznosila 37,7 %, pri čemu indeks promjene prosječnih mjesečnih isplaćenih neto plaća iznosi 166,9 %. Iz toga proizlazi su prosječne isplaćene mjesečne neto plaće u odnosu na početnu 2002. godinu porasle za 66,9 % . Općepoznato je da je značajna inflacija od dana donošenja odluke o povećanju orijentacijskih kriterija, odnosno od 2020. pa do danas, kao i porast prosječnih isplaćenih neto plaća zbog čega je i ovu činjenicu potrebno uzeti u obzir prilikom određivanja pravične naknade.

9.6. Uzimajući u obzir izneseno sud je mišljenja da tužiteljici pripada s osnova neimovinske štete iznos od 1.300,00 eura zbog povrede prava na duševno zdravlje , protek vremena od utuženog događaja ne umanjuje pravo tužiteljice na naknadu nastale štete koja joj je prouzročena niti je osnovan navod tuženika da bi šteta bila neznatna. Kako je tužitelj u ukupno traženom iznosu od 3.000,00 eura s osnove neimovinske štete potraživao i iznos od 1.000,00 eura što ničim nije dokazao to je za taj iznos potreban iznos potrebno odbiti tužbeni zahtjev, kao i za više traženi iznos povrede prava na duševno zdravlje u iznosu od 700,00 eura.

9.7. Naime, tužiteljica nije niti predlagala dokaze na okolnosti nastanka fizičkih bolova niti dostavlja medicinsku dokumentaciju temeljem koje bi se mogla utvrditi takva šteta. Ujedno potražuje naknadu imovinske šteta zbog tuđe njege i pomoći koja joj je bila potrebna, ali niti tu vrstu štete ničim ne dokazuje niti je tužitelja u tom dijelu prigovorila nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za psihijatriju koji bi eventualno mogao utvrditi da li je tužiteljici zbog povrede prava na duševno zdravlje bila potrebna tuđa njega i pomoć te u kojem opsegu.

10. Parnični troškovi dosuđeni su tužitelju na temelju odredbe čl. 154. st. 1. ZPP s obzirom na to da je u cijelosti uspio u parnici.

10.1. Tužiteljica tužbenim zahtjevom ukupno potražuje 3.200,00 eura od čega joj je prihvaćeno 1.300,00 eura što je uspjeh od 40% u pogledu visine dok je uspjeh tužiteljicu u pogledu osnove 100% jer je tužbeni zahtjev potraživanja s osnove naknade štete osnovan pa je uspjeh tužiteljice u sporu 70% od čega treba umanjiti uspjeh tuženika kako bi se dobio postotak od odmjerenog parničnog troška koji je potrebno dosuditi tužiteljici, a to je 30%.

10.2. Tužiteljici koji je zastupan po punomoćniku trošak je odmjeren tako što je sud imao u vidu odredbe Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/2023. dalje: Tarifa) i to Tbr. 7., 8., 9., 42., 48. i 50., Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine 118/2018., 51/2023 dalje: ZSP), Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine 37/2023.), priloženi popis parničnog troška te imajući u vidu vrijednost predmeta spora prema tužbenom zahtjevu što iznosi 3.200,00 eura tužitelja pripada po 100 bodova temeljem Tbr. 8. t. 1. Tarife po 100 bodova temeljem Tbr. 8. t. 1. Tarife za sastav tužbe od 7. lipnja 2023., za sastav podneska od 17. srpnja 2025., od 30. siječnja 2026. po 100 bodova temeljem Tbr. 9. t. 1. Tarife za pristup ročištu od 6. veljače 2025., 11. ožujka 2025., 15. srpnja 2025., 5. veljače 2026. što je ukupno 700 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od 2,00 eura iznosi 1.400,00 eura, te s obračunatim PDV-om iznosi 1.750,00 eura čemu je potrebno pridodati zatraženi trošak vještačenja od 250,00 eura što sveukupno iznosi 2.000,00 eura od čega tužitelju pripada 30% od tog iznosa, odnosno 675,00 eura.

10.3. Sud nije obistinio trošak tužiteljici za sastav podneska od 11. veljače 2025., jer je imena svjedoka i njihove adrese trebao dostaviti na pripremnom ročištu 6. veljače 2025. kada je zaključen prethodni postupak. Sud ujedno nije odmjerio trošak tužiteljici za sastav podneska od 19. ožujka 2025. jer se podnescima od 17. ožujka 2025. i 21. ožujka 2025. dostavlja punomoć za zastupanje u predmetu, odnosno potvrda o uplati predujma za troškove vještačenja. Naime, sud može pregledom obračunskog lista u pojedinom predmetu utvrditi da li je uplaćen naloženi predujam. Nije odmjeren trošak tužitelja za sastav podneska od 14. travnja 2025. kojim moli odgodu zakazanog ročišta jer da tužiteljica živi i radi u SR Njemačkoj pa će tijekom srpnja boraviti u [adresa].

11. Odluka o zateznim kamatama na dosuđene troškove parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 27. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 80/22), a stopa je određena sukladno odredbi čl. 29. st. 2. ZOO kao u ostalim odnosima.

12. Slijedom svega iznesenog odlučeno je kao u izreci

U Splitu, 17. ožujka 2026.

S U D A C :

Branko Karaman

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovom sudu elektroničkom komunikacijom ili u 3 primjerka (čl.106.a st.5.ZPP), a o žalbi odlučuje županijski sud.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste (čl. 335. st. 11. ZPP-a).

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika

- u spis.