Republika Hrvatska
Općinski sud u Zadru
Zadar, Ul. plemića Borelli 9
Poslovni broj P-540/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A Z B O G O G L U H E
Općinski sud u Zadru, po sutkinji Maji Nevešćanin, kao sucu pojedincu, u pravnoj Općinski sud u Zadru, u pravnoj stvari tužitelja RH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupan po punomoćniku Denisu Klarendiću, odvjetniku u [adresa], protiv tuženika pod 1) Općina Bibinje, Trg Tome Bulića 2, Bibinje, OIB:61803800042, kao pravnog slijednika Općenarodne imovine, 2) RHŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja i uknjižbe, , izvanraspravno dana 17. ožujka 2026. godine
p r e s u d i o j e
I. Utvrđuje se da je tužitelj stekao valjanu pravnu osnova za stjecanje prava vlasništva na nekretnini oznake čest. zem [katastarska čestica], oznake Punta, u naravi oranica površine 190 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što su tuženici dužni priznati, te trpjeti da se tužitelj temeljem ove presude i po njezinoj pravomoćnosti upiše u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Zadru kao vlasnik nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica], oznake Punta , u naravi oranica površine 190 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uz istovremeni upis brisanja navedenog prava vlasništva s imena tuženika, sve ovo u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj navodi da je stvarni vlasnik nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], oznake Punta, u naravi oranica površine 190 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Pregledom povijesti posjeda za utuženu nekretninu vidljivo je da podaci o istoj datiraju još iz 1883 godine, a prilikom prve revizije katastarske Općine [katastarska općina] iz 1955 godine kao posjednici tadašnje čest. zem. [katastarska čestica] (od kojih je kasnije nastala predmetna nekretnina čest. zem. [katastarska čestica]) evidentirani su bili ČH, djed tužitelja i ČH R. Na temelju diobenog ugovora iz 1960 godine sklopljenog između nasljednika ČH (djeda tužitelja) kao posjednici njegovog dijela tadašnje čest. zem. [katastarska čestica] evidentirani su njegovi sinovi ĆH i AH, svaki za ½ dijela, a koja činjenica je razvidna i iz kopije prijavnog lista broj 1997/60. Na osnovu agrarnog postupka bivše Jugoslavije (1967 godine), izvršeno je usklađivanje podataka katastra i zemljišne knjige, nakon čega je izvršena i dioba čest. zem. [katastarska čestica], te je formirana današnja čestica 1870/4 k. o. [katastarska općina], a kao posjednik je evidentiran FH, otac tužitelja, a nakon njegove smrti i njegova majka KH.
Darovnim ugovorom iz 2006. godine sklopljenim između darovateljice KH, majke tužitelja i samog tužitelja kao daroprimatelja jedinim posjednikom predmetne nekretnine evidentiran je upravo tužitelj RH. Unatoč činjenici što je temeljem geodetskog elaborata došlo do diobe predmetne nekretnine i formiranja i druge čestice (čest. zem. [katastarska čestica]), preostali dio predmetne nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] i dalje predstavlja stvarno vlasništvo tužitelja iako se ažuriranjem podataka iz 2025 godine kao posjednikom pogrešno navodi Općenarodna imovina, što u ovom postupku neće biti sporno.
1.2. U odnosu na aktualni zemljišnoknjižni izvadak, koji ne odražava stvarno stanje, upisani su većim dijelom talijanski veleposjednici iz 19 stoljeća, koji ne polažu nikakva prava, ali su formalno pravno označeni u uvodnom dijelu tužbe na pasivnoj strani. Naime, raskidom nekadašnjih agrarnih odnosa, talijanski veleposjednici su ustupili zemlju obrađivačima (tzv. težacima), a za navedeno ustupanje su dobili i odštetu, pa upisane osobe nemaju nikakvih prava na predmetnoj nekretnini, slijedom čega u odnosu na iste, ako se ispune pretpostavke sud može donijeti i presudu zbog ogluhe. Pasivna legitimacija općine [adresa] proizlazi iz činjenice da je ista slijednica općenarodne imovine, a to opet slijedi iz činjenice da se predmetna nekretnina na dan 16 listopada 1990 i 24 srpnja 1991 godine nalazila unutar granica građevinskog područja Općine Bibinje.
1.3. Tužitelj svoje pravo vlasništva izvodi dakle, iz prava koja su pripadala njegovoj obitelji od pamtivijeka, prije svih njegovom djedu CH, pa sve do njegove majke koja mu je darovnim ugovorom ostavila predmetnu nekretninu. Kako je, dakle, tužitelj vlasništvo nekretnine stekao temeljem darovnog ugovora zaključenog između njegove majke KH i njega kao daroprimatelja, a iz povijesti posjeda je razvidno da je utužena nekretnina pripadala upravo njegovoj obitelji, potom i majci koja mu je naposljetku nekretninu i darovala, to tužitelj ima pravni interes za usklađenjem zk. stanja sa stvarnim stanjem pa podnosi ovu tužbu kojom predlaže da sud donese preusudu kao u izreci.
2. Na temelju čl. 284. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 i 117/03, 88/05, 02/07 i 84/08, 123/08 i 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) sud je dostavio primjerak tužbe podnesene u ovom predmetu tuženima radi podnošenja pisanog odgovora na tužbu. U tom pozivu sud je upozorio tuženike na pravne posljedice nedavanja odgovora na tužbu (čl. 331.b ZPP-a).
3. Tuženi u roku koji im je odredio sud nisu podnijeli odgovor na tužbu, iako su im tužba i poziv za davanje odgovara na tužbu uredno dostavljeni zbog čega su ispunjeni uvjeti iz čl. 331. st. 3. Zakona o parničnom postupku.
4. Osnovanost tužbenog zahtjeva u ovom predmetu proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, a te činjenice nisu u suprotnosti s dokazima koje su tužitelji podnijeli niti su te činjenice u suprotnosti sa činjenicama koje su opće poznate, a budući su se ispunile zakonske pretpostavke iz čl. 331.b st. 1. ZPP-a, valjalo je usvojiti tužbeni zahtjev.
5. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.
Zadar, 17. ožujka 2026.
Sutkinja
Maja Nevešćanin
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude zbog ogluhe dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda na nadležnom županijskom sudu, pisano u četiri istovjetna primjerka.
Presuda zbog ogluhe ne može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (čl. 353. st. 2. Zakona o parničnom postupku).
DNA:
1. Tužitelju po punomoćniku
2. Tuženima ad.1) i ad.2) osobno
