Republika Hrvatska

Općinski sud u Čakovcu

Čakovec, Ruđera Boškovića 18

Stalna služba u Prelogu

Trg slobode 1, Prelog

Poslovni broj: Pn-110/2020-36

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Čakovcu, Stalna služba u Prelogu, po sutkinji toga suda Nini Markulija, u pravnoj stvari tužitelja PS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Krunoslav Vuljak, odvjetnik u Koprivnici, protiv tuženika Lovačkog društva "Fazan", Donja Dubrava, Podravska 66, OIB: 45941383937, kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Golubić&Šikić, odvjetnicima u Čakovcu, radi naknade štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave 11. veljače 2026. održane u prisutnosti tužitelja PS, punomoćnika tužitelja Krunoslava Vuljka, odvjetnika te punomoćnika tuženika Matije Šikića, odvjetnika, 17. ožujka 2026., objavio je i

p r e s u d i o  j e:

I. Djelomično se prihvaća tužbeni zahtjev tužitelja PS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] te se nalaže tuženiku Lovačkom društvu "FAZAN", Donja Dubrava, Podravska 66, OIB: 45941383937 isplatiti tužitelju PS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade štete iznos od 13.779,02 eura (trinaest tisuća sedamsto sedamdeset i devet eura i dva centa) , sa zateznim kamatama tekućim od donošenja presude do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Djelomično se odbija kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja PS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] radi isplate iznosa od 533,28 eura kao i radi isplate zateznih kamata tekućih na iznos od 13.779,02 eura od 1. studenog 2014. do 17. ožujka 2026.

III. Nalaže se tuženiku Lovačkom društvu "FAZAN", Donja Dubrava, Podravska 66, OIB: 45941383937 naknaditi tužitelju PS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] parnične troškove u iznosu od 14.475,47 eura (četrnaest tisuća četiristo sedamdeset i pet eura i četrdeset i sedam centi) sa zateznim kamatama tekućim od donošenja presude do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka za iznos od 1.393,74 eura kao neosnovan.

r i j e š i o j e:

Utvrđuje se da je djelomično povučen tužbeni zahtjev tužitelja PS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] za iznos od 2.789,30 eura.

Obrazloženje

1. Tužitelj PS je podnio ovom sudu tužbu protiv tuženika Lovačkog društva "Fazan" Donja Dubrava, radi naknade štete, u kojoj navodi da je kao vlasnik i zakupnih poljoprivrednih površina u k. o. [katastarska općina] imao 2014. zasijan kukuruz u površini od 18,81 ha, kukuruz je zasijan u proljeće 2014. te je propisno pognojen i pošprican i primijenjene su sve optimalne agrotehničke mjere. Nekretnine se nalaze u blizini rijeke Mure i Drave te Hrvatsko-Mađarske granice. Tužitelj je poduzeo mjere radi sprečavanja štete od divljači, postavio je stupiće sa repelentima i strašila. Nekretnine koje je tužitelj obrađivao u 2014. nalaze se na području lovišta tuženika te je tuženik odgovoran za štetu nastalu na poljoprivrednim usjevima tužitelja. Povodom tužiteljevog zahtjeva obavljen je očevid od strane gospodarskog vještaka i to dana 6.5 .2014. i 27.9.2014. te je na očevidu utvrđeno da je na usjevu kukuruza šteta nastala u vidu gaženja i rovanja odmah nakon sjetve, što je vidljivo iz fotografija gospodarskog vještaka, sjeme kukuruza vađeno je od strane divljači točno po redovima, kako je b ilo zasijano. Nakon toga tužitelj je izvršio dosijavanje, ponovnu sadnju kukuruza na 15,05 ha. Nakon micanja kukuruza i rasta stabljika, nastale su štete u obliku prekinuća ili pokleknuća stabljika, kukuruz je na mjestima oštećeno od divljih svinja, tako da je povaljan po tlu, a visoka divljač je nanosila štetu tako što su klipovi pojedeni na stabljikama ili odgriznuti sa stabljika. Trošak dosijavanja kukuruza iznosi 6.400,00 kuna, a umanjen prihod tj. izmakla dobit iznosi 122,452,00 kuna. Šteta na poljoprivrednim nekretninama u vlasništvu i zakupu tužitelja procijenjena je za kukuruz u ukupnom iznosu od 128.852,00 kuna za 2014. Tužitelj također traži zakonsku zateznu kamatu za štetu koja mu je nastala u 2014. na kukuruzu. Zakonsku zateznu kamatu potražuje od 31.10.2014., jer to je zadnji rok kada bi kukuruz ubrao i prodao, te mu je tada nastupila navedena materijalna šteta, koju je utvrdio sudski vještak. Tužitelj je poduzeo sve da šteta bude što manja, tužitelj je rastjerivao divljač tako što se noću vozio po nekretnini te svjetlima i zvučnim signalima tjerao divljač, postavljao je strašila i repelente. Unatoč poduzetom, divlje životinje su počinile veliku štetu. Slijedom iznijetog tužitelj potražuju utuženu štetu zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

2. U odgovoru na tužbu tuženik u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev, kako osnovu tako i visinu te osporava da bi tužitelj imao zasijan kukuruz u površini od 18,81 ha, da je zasijan u proljeće 2014., da je propisno pognojen i pošprican, da su primijenjene sve optimalne agrotehničke mjere. Tuženik osporava da je tužitelj poduzeo mjere radi sprečavanja štete od divljači. Tuženik osporava da je tužitelj postavio stupiće sa repelentima i strašila, kao i da bi ih postavio pravilno i pravovremeno. Tuženik osporava da su nastala gaženja i rovanja nakon sjetve, da bi sjeme kukuruza bilo vađeno od strane divljači. Tuženik osporava da bi tužitelj izvršio dosijavanje. Tuženik osporava cjelokupni opis štete u tužbi. Također osporava i trošak dosijavanja kukuruza, kao i visinu umanjenog prihoda, odnosno izmakle dobiti, da je tužitelj poduzeo sve da šteta bude što manja, da bi rastjerivao divljač, noću vozio po nekretnini svjetlima i zvučnim signalima tjerao divljač, postavljao strašila i repelente. Ujedno smatra da tužitelj nije poduzeo propisane mjere za sprječavanje štete od divljači, a koje je u smislu Zakona o lovstvu dužan poduzeti. Tužitelj ima pravo i dužnost odgovarajućim sredstvima poduzimati mjere radi sprečavanja štete od divljači na usjevima te surađivati u poduzimanju mjera za sprečavanje štete od divljači na svom zemljištu sredstvima dobivenim od lovoovlaštenika prema njegovim uputama, priopćavati bez odgađanja lovoovlašteniku okolnosti koje mogu utjecati na poduzimanje mjera za sprečavanje štete koju može nanijeti divljač na njegovu zemljištu, a i obavijestiti ga o započetoj šteti, omogućiti lovoovlašteniku da na njegovom zemljištu poduzima mjere za sprečavanje štete od divljači, ukloniti poljoprivredne usjeve najkasnije mjesec dana od agrotehničkog vremena za berbu ili žetvu uroda. Tužitelj od tuženika nije zatražio repelente, unatoč tome što je tuženik dao javnu obavijest o tome. Tuženik također ističe prigovor zastare budući je do dana podnošenja tužbe prošlo više od 3 godine od dana kad je tužitel j doznao za navodnu štetu i osobu koju tužitelj smatra odgovornom.

3. Tijekom postupka tužitelj je smanjio tužbeni zahtjev u podnesku od 10. rujna 2018. na iznos od 111.472,66 kuna/14.794,94 eura, a podnesku od 15. rujna 2025. konačno postavljenim tužbenim zahtjevom potražuje iznos od 14.312,30 eura. Tuženik se protivio tužbi i tužbenom zahtjevom u cijelosti te isticao prigovor zastare.

4. U ovoj pravnoj stvari sud je donio Presudu broj: Pn-61/17-74 od 10. listopada 2019., no, Rješenjem Županijskog suda u Osijeku broj: Gž-3676/2019-2 od 8. listopada 2020. povodom žalbe tužitelja, ovosudna Presuda broj: Pn-61/17-74 od 10. listopada 2019. je ukinuta i predmet vraćen sudu na ponovno suđenje.

5. Zbog promjene uređujućeg suca glavna rasprava je počela teći iznova 13. siječnja 2021. te 21. veljače 2023. Na ročištu za glavnu raspravu održanom 13. siječnja 2021. tuženik nije dao suglasnost na čitanje nalaza i mišljenja vještaka i svih dopuna, kao i zapisnika o usmenom izlaganju vještaka, također, nije dao suglasnost na čitanje iskaza svjedoka KS.

6. Na ročištu za glavnu raspravu 21.veljače 2023. stranke su dale suglasnost na čitanje iskaza saslušanih svjedoka.

7. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u zk. izvatke (listovi 4-29), podatke iz Arkoda za 2014. (list 30), Ugovore o zakupu zemljišta (listovi 31-35), Elaborat o procjeni štete (listovi 36-47), Rješenje (list 48), odštetni zahtjev (list 49), obavijest o izdavanju repelenata (list 64), obavijest o šteti od 22.12.2016. (list 65), odgovor na obavijest o šteti (list 66), potvrdu o primitku repelenta od 7.5.2016. (list 67), obavijest o šteti (list 68), Odluku Ministarstva poljoprivrede (listovi 69-71), pročitan je Nalaz i mišljenje vještakinje Barbare Kocijan od 18.4.2018., Nalaz i mišljenje vještaka geodeta od 27.4.2018., pročitani su iskazi svjedoka ŠS, LS, ZS sa zapisnika od 9.5.2018., Dopuna vještačkog nalaza od 16.8.2018., pročitani su iskaz tužitelja i predsjednika tuženika sa zapisnika od 3.10.2018., dopis Međimurske županije, Upravnog odjela za gospodarske djelatnosti od 24.10.2018. i Odluka o ustanovljenju zajedničkih lovišta (listovi od 158-171), Druga Dopuna vještačkog nalaza od 24.12.2018., pročitan je iskaz vještaka Hrvoja Ramušćaka sa zapisnika od 31.1.2019., Dopuna Nalaza vještaka geodetske struke od 12.2.2019. (listovi 200-202), dopis Upravnog odjela za gospodarstvo komunalne djelatnosti i poljoprivrede Koprivničko-križevačke županije (list 217), dopis Upravnog odjela za gospodarske djelatnosti Međimurske županije (list 221), dopis Ministarstva poljoprivrede (list 228), pročitani su iskaz svjedoka KS, ŠS, ĆS sa zapisnika od 3.3.2021., pročitan je Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Branka Krnjaka od 29.5.2025. te očitovanje vještaka od 18.7.2025.

8. Tijekom postupka, nakon što je glavna rasprava počela iznova teći, provedeno je poljoprivredno vještačenje po stalnom sudskom vještaku Branku Krnjaku, dipl.ing.agr.

9. Sud je na ročištu za glavnu raspravu 11. veljače 2026. odbio prijedlog tuženika za novim poljoprivrednim vještačenjem kao nepotreban i odugovlačeći, obzirom je nedvojbeno kako se u konkretnom slučaju radi o šteti na usjevima iz 2014. te bi i drugi vještak prilikom izrade nalaza mogao koristiti jedino utvrđenja i neposredna opažanja s lica mjesta iznesena u elaboratu vještaka KS.

10. Tužbeni zahtjev tužitelja je djelomično osnovan.

11. U čl. 2. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, dalje: ZPP) određeno je da u parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku. Odredbom čl. 7. ZPP -a, određeno je da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, a u čl. 219. istog zakona da je u parnici svaka strana dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

12. Sporno jest je li nastupila zastara utuženog potraživanja, je li tužitelj poduzeo sve propisane mjere radi sprječavanja štete od divljači, koje kulture su bile zasađene na predmetnim oranicama u trenutku navodnog nastanka štetnog događaja, jesu li iste bile u vlasništvu tužitelja i zasađene od strane tužitelja te je u cijelosti sporna osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.

13. Iz iskaza svjedoka KS u bitnom proizlazi da je bio privatno kao vještak angažiran od strane tužitelja u vezi utvrđenja eventualne štete na nasadu kukuruza na njegovim nekretninama koje su predmet postupka te su u dva navrata obišli nekretnine 6.5.2014. i 27.9.2014. s time da je prvi datum bio nakon sjetve i nicanja, a drugi datum pred berbu. Pri prvom obilasku terena se utvrdila šteta na kukuruzu od divljih svinja gdje su bili izrovani redovi od strane divljih svinja koje su vadile zrno kukuruza, a što je vidljivo i u fotoelaboratu. Tragovi rovanja svinja se vide na fotografijama na listu 42-43. Pri drugom obilasku terena zatečena je šteta prije berbe, a očitovala se u oštećenim stabljikama i pojedenim klipovima kukuruza od strane divljih svinja gdje se vidi povaljani kukuruz na fotografijama na listu 46-47, dok se na vanjskim redovima na zadnjoj fotografiji na listu 46 vidi da nedostaju klipovi koja je šteta od srneće i jelenske divljači. Srneća i jelenska divljač na rubnim dijelovima jede kukuruzne klipove ili pak cijelo područje pojedu s time da stabljika ostane , a klip nedostaje. Nakon prvog pregleda nekretnina utvrdio je na točno utvrđenim česticama kao što je utvrđeno u listu 48 štetu u fazi nicanja kukuruza te ju je i novčano izrazio. Također, svjedok je iskazao i kako kasnije kad su došli pred berbu, utvrđeno je da na tim dijelovima gdje je nastala šteta u fazi nicanja, tužitelj je kao dobar gospodar izvršio presijavanje, tako da je u toj šteti obuhvatio i trošak presijavanja i trošak sjemena. I prvi put i drugi put kad je bio u obilasku predmetnih nekretnina utvrdio je da je tužitelj imao poduzete određene mjere radi sprječavanja štete od divljači u vidu postavljenih repelenata i na fotografijama su također vidljivi drveni stupići koji su obloženi krpama koje se onda namaču u repelentima što bi trebalo odbijati divljač. Nema saznanja da li je te stupiće postavio tužitelj sam na svoj račun ili je dobio od nekoga. Svjedok pretpostavlja da je tužitelj sam stavio stupiće, a je li dobio repelente od nekoga, to mu nije bilo poznato. Nadalje, svjedok je iskazao da što se tiče štete u fazi nicanja kukuruza, to je u nalazu i mišljenju označio nekretnine na kojima je šteta nastala i ukupan iznos štete. Isto se odnosi na štetu u fazi razvoja kukuruza prije berbe, radilo se o šteti koja se očitovala u povaljanim stabljikama kukuruza od strane divljih svinja i u pojedenim klipovima te je zatečena šteta na svim površinama od 15 -80 %. Urod kukuruza je procijenio na 11000 kg po hektaru na bazi suhog zrna, tako da je na kraju utvrđena šteta u iznosu od 122.452,00 kuna. Također, na jednoj čestici koja je označena u nalazu i mišljenju, smanjio je površinu obzirom da je djelomice urod uništen zbog vode, tako da je to izdvojeno iz nalaza i mišljenja te nalaz i mišljenje obuhvaća samo štetu nastalu od divljih životinja. Nadalje, svjedok je iskazao i da je, što se tiče prvog pregleda 6.5.2014., obilazak nekretnina vršen zajedno s tužiteljem, s time da su na terenu slučajno zatekli i predstavnika lovaca gosp. ČS i još jednu osobu od strane lovaca, kada su zajedno s njima onda obišli par parcela na tom predjelu. Oni nisu s njima obišli sve parcele, niti im je poziv bio prije upućen da se izvrši pregled zajedno. Kod drugog pregleda 27.9.2014. nitko od lovaca pri pregledu nije bio prisutan. Što se tiče vrijednosti očekivanog prinosa kukuruza u 2014. za konkretna zemljišta, a uzevši u obzir da se radi o ukupnoj površini od 18,81 hektara te očekivanog prinosa od 11000 kg po hektaru suhog zrna, prinos kulture bi bio prema tome 206910 kg ili u vrijednosti očekivanog prinosa kulture od 237.946,50 kuna. Nadalje, svjedok je iskazao kako u konkretnom slučaju obzirom na izgled biljaka kod nicanja i kasnije gdje je raspored stabljika bio uredno posložen i nicanje je bilo ravnomjerno te ravnomjeran razvoj biljaka te njihov raspored, može se zaključiti da se radilo o optimalno primijenjenim agrotehničkim mjerama te da je kukuruz posijan u proljeće 2014., da je bio propisno pognojen i pošprican, kao i da se u njegovom sijanju i održavanju primjenjivala optimalna tehnologija za njegov rast i razvoj. Prema javno objavljenim podacima koje objavljuje proizvođač sjemena Pioneer vezano za tužitelja , tužitelj ima i prinos kulture veći od 11000 kg po hektaru, pa čak i do 13000 kg po hektaru, tako da je procjena od 11000 kg po hektaru, dozvoljavajuća za konkretne čestice. Prema onome što je zatekao na terenu tužitelj je postavio uobičajene mjere za sprječavanje štete od divljači i to vidljive stupiće sa krpama natopljene u repelente, a je li tužitelj redovito obnavljao te repelente, on to ne zna, no, prema onome što je vidio na terenu, sve je bilo uredno u tom trenu napravljeno, to je uobičajeni način postupanja poljoprivrednika radi sprječavanja štete od divljači, međutim niti jedan sustav nije 100 % siguran da bi se mogla spriječiti šteta. Pri obilasku terena na drugim zemljištima , znao je viđati da su ljudi imali u drugim područjima Hrvatske primjerice na području Siska, Karlovca i dr. postavljene tzv. električne pastire, ali ta sredstva su onda poljoprivrednici dobivali od lovačkih društava, no u konkretnom slučaju obzirom na blizinu rezervata sa životinjama sumnja da bi takvi električni pastiri tu bili dozvoljeni radi zaštite životinja. Svjedok je i iskazao kako mu nije poznato je li tužitelj za zaštitu od divljači dobio nekakva sredstva od tuženika. Na pitanje pun. tuženika svjedok je iskazao kako nije obilazio svaku biljku te gledao štetu na istoj, nego je nedvojbeno obišao sve čestice i to svaku pojedinačno, a obzirom na to da se zna da između svakog reda postoji razmak od 65 cm, a između svake biljke je razmak od 19 cm, pa se s obzirom na veličinu primjerice povaljanih biljaka moglo utvrditi kolika je šteta i tako se došlo do izračuna od 15-80 % štete po pojedinoj čestici te je tako primjerice na čestici broj 2 šteta bila 80 % što znači da je 80 % čestice bilo uništeno, i to povaljano ili su bili pojedeni klipovi kukuruza. Isto tako se po redovima koji nisu bili oštećeni se zbrajalo koliko je biljaka ostalo tako da se na taj način isto utvrdila veličina štete tj. postotak iste po pojedinoj čestici, na kojoj je šteta nastala dakle usporedbom. Nadalje, svjedok je pojasnio kako se svaka čestica zasebno obilazila i da su se utvrđivala područja na kojima su stabljike povaljane, a time i uništene ili klipovi pojedini, obzirom na to da se zna točno koliko stabljika ima u svakom redu vršila se zbrajanje svakog tog uništenog područja, a onda i međusobno ukoliko je bilo više takvih područja na jednoj čestici i tako se dobila procjena šteta po pojedinoj čestici od 15-80%. Prolazili su po cijeloj čestici, pa i kroz kukuruze koji nisu bili oštećeni. Na pitanje pun. tuženika iskazao je da je vršen pregled i biljaka koje nisu oštećene i na bazi toga je napravljena procjena prinosa po hektaru. Ne sjeća se je li 2014. bila suša ili poplava, ali u svakom slučaju na nekretnini koja je bila oštećena vodom, to je uzeo u obzir i oduzeo od procjene štete, a osim toga da je bio utjecaj suše ili poplave to bi se na bi ljkama vidjelo i to bi uzeo u obzir kod procjene prinosa i ukupne štete. Što se tiče fotografije na listu 12 nalaza tj. na listu 47 spisa iskazao je da je predmetna šteta nastala od vode i prema tome bi ta slika dogovarala parceli iz tabele na listu 39 pod brojem 8. Ostale fotografije bi se odnosile na štetu od divljači. Svjedok je iskazao i kako je sve čestice fotografirao, međutim nije sve stavio u nalaz, u nalaz je stavio fotografije onih čestica gdje se jasno vidi karakteristična šteta. Što se tiče štete na predmetnim biljkama ona je nastala po procjeni u tijeku 7. i 8. te 9. mjeseca 2014. Nije mu poznato koliki je bio prinos tužitelja na tim česticama zahvaćenim štetom, jer nije u tome sudjelovao i ne zna koliko je bilo spašeno uroda. Također, svjedok je iskazao i kako 27.9.2014. nije mjerio visinu stabljika kukuruza. Na pitanje pun. tuženika svjedok je iskazao da je točno da tužitelj povremeno obrađuje čestice u vlasništvu njegova oca i to ponekad dolazi obaviti odrađene radove primjerice kombajniranje, ili neke druge poslove obaviti, ali ne na česticama koje su predmet ovog postupka.

14. Iz iskaza svjedoka ŠS u bitnom proizlazi kako je on pomagao tužitelju u obrađivanju predmetnih čestica te kako je on osobno postavljao stupiće sa krpama koji su bili umočeni u repelente i to je iste postavio negdje isti ili naredni dan nakon sjetve na svim česticama koje su predmet postupka, a kasnije je postavljao i strašila, a to je bilo negdje otprilike početkom 7 mjeseca kada se već očekuju štete od jelenske divljači. Nakon toga on nije više obnavljao te stupiće sa repelentima nego je po njegovom saznanju to činila tužiteljeva žena svaki drugi treći dan, obzirom da se to mora često natapati jer se gubi taj miris. Poznato mu je da je tužitelju nastala na predmetnim česticama šteta, ali ne zna točno na kojim česticama i u kojoj mjeri, ali je vidljivo da su biljke oštećene i to povaljane, a djelomice i klipovi pojedeni. Također mu je poznato da je tužitelj tjerao divljač vozeći se na traktoru kraj čestica i s kombijem isto. Nadalje, svjedok je iskazao i kako mu je poznato da je tužitelj vršio djelomice i dosijavanje obzirom na to da je na početku sjeme bilo d jelomice i izrovano od divljih svinja. Na pitanje pun. tuženika svjedok je iskazao kako je postavio negdje preko 300 stupića s repelentima, a ti stupići se izvade na jesen. Ne sjeća se da bi bila poplava na predmetnim česticama 2014. u 9 mjesecu.

15. Ponovno saslušan na ročištu održanom 3. ožujka 2021. svjedok ŠS je iskazao kako ostaje u cijelosti kod iskaza koji je dao na ročištu 9. svibnja 2018. te je iskazao kako je s tužiteljem na predmetnim nekretninama postavio oko 300 stupića s repelentima i to odmah nakon što se posijalo. Također, repelente je postavljala i supruga tužitelja, a u 7 mjesecu 2014. stavljali su strašila i to oko parcela, na koja su se također stavljali repelenti. Svjedok je iskazao i kako na tim parcelama u rujnu 2014. nije bilo poplava, jer na toj strani nasipa nije bilo poplava, obzirom su sve parcele osim jedne s te strane nasipa, a jedna parcela je preko nasipa.

16. Svjedok ĆS je u bitnom iskazao kako mu je poznato da je tužitelj tiiekom 2014. na predmetnim nekretninama imao zasijan kukuruz, iako ne zna koja je točno njihova površina, no potvrđuje da se radilo o nekretninama na području k. o. [katastarska općina]. Zna da je tužitelj na tim parcelama postavljao stupiće na koje su se stavljale krpice natopljene repelentima s ciljem da divljač ne bi ulazila u parcele. Svjedok je iskazao kako je tužitelju u postavljaju repelenata pomagao ŠS, a što je on osobno i vidio te je bio i u obilasku tih parcela i vidio postavljene repelente. Iskazao je i kako mu je tužitelj pričao da po noći išao voziti po parcelama i s petardama rastjerivati divljač. Također, svjedok je iskazao i da su mu tužitelj i ŠS pričali da su postavili oko 300 tih stupića, a i njegova sestra, supruga ovdje tužitelja, mu je pričala da odlazi s djecom špricati te krpice repelentima.

17. Iz iskaza svjedoka LS u bitnom proizlazi kako je isti tijekom 2014. bio predsjednik nadzornog odbora tuženika te su oni na Lovačkom društvu i na Općini stavili obavijest da, ako tko od poljoprivrednika treba, može si doći po repelente, ali nitko nije dolazio te godine, a tužitelj si je repelente preuzimao u tijeku 2016. i 2017. Tužitelj se njima nikad nije obratio s informacijom da na njihovom području, tj. na području lovačkog društva ima zemljište, niti je tražio bilo kakva sredstva za zaštitu od divljači. Što se tiče mjera za sprječavanje štete od divljači u toj godini kao i svake godine, oni su poduzimali odstrel, a to je određeno po pojedinoj vrsti divljači, ne sjeća se jesu li za tu godinu donijeli plan za mjere za sprječavanje štete od divljači i po vrstama divljači. Što se tiče nabavke repelenata, oni su ih kupili za 2014., ali kao što je rekao, nitko se nije javio od poljoprivrednika. Te repelente te godine nisu dijelili, jer se nitko nije javio. Tužitelj im se nikad nije obratio s popisom čestica koje ima u vlasništvu ili posjedu ili pak da ima ugovore o zakupu, a da se nalaze unutar našeg lovačkog područja. Njihovo lovište nije ograđeno, a niti je uzgajalište divljači. Tužitelj se nikad nije obratio tuženiku radi naknade štete za 2014. Također, nitko od tuženika nikad nije išao s tužiteljem u obilazak terena vezano za utvrđenje štete koja je predmet postupka. Tekućinu za repelente oni su nabavili još prije, 7-8 godina prije 2014. i to je tadašnji predsjednik tuženika JS držao kod sebe u podrumu da ne bi netko došao do toga i da ne bi nastala za njega nekakva šteta neovlaštenom uporabom. Repelenti su se čuvali u sjedištu lovačkog društva što je ujedno adresa od bivšeg predsjednika JS. Obzirom na to da se izborna skupština održava u 3. mjesecu, obavijest o repelentima svima zainteresiranima za dostavu repelenata, stavila se u lovačkom domu i zgradu Općine negdje u 4. mjesecu i svakako do kraja 4 mjeseca. Ne zna je li statutom propisano da se te obavijesti ujedno stavljaju i na zgradu Općine. Za tu 2014. imali su spremno 3 pakiranja po 12 litara te tekućine za repelente. To je bila količina koja je bila dostatna za hitne potrebe ukoliko bi se netko pojavio, a po potrebi bi se još pribavilo, ali nitko se tada nije javio. Nadalje, svjedok je iskazao kako mu nije poznata ukupna poljoprivredna površina unutar lovišta tuženika. Ne zna koje je mjere tužitelj poduzeo, jer ne zna gdje se nalaze njegove čestice koje je obrađivao. Također, ne zna koje je nekretnine tužitelj obrađivao unutar n jihovog lovišta u tijeku 2014.

18. Svjedok NS je iskazao kako mu je poznato da je lovačko društvo pozvalo vlasnike zemljišta u tijeku 2014. da se preuzmu repelenti, on nije preuzeo repelente, jer je procijenio da za njega nema opasnosti od štete od divljači. Ne zna je li JS zvao tužitelja u vezi preuzimanja repelenata. Poznato mu je da je tužitelj kupovao zemljišta na površini na kojoj ostali ljudi nisu htjeli kupovati, upravo zato jer su se tamo dešavale štete od divljači. Poznato mu je da je tužitelj tada govorio da je 2014. imao stanovitu štetu od divljači, ali on to nije išao gledati, pa ne zna. Što se tiče agrotehničkih mjera poznato mu je da tužitelj pouzima sve agrotehničke mjere pa pretpostavlja da je to bilo i te 2014., a je li je poduzeo neke mjere radi sprječavanja štete od divljači to ne zna. Isto tako mu nije poznato da li je tužitelj nešto poduzimao da smanji eventualnu štetu. Poznato mu je da je 2014. bila poplava na tom području, uključujući i zemljišta tužitelja koja su u blizini, jer se sjeća da su išli slagati nasip, a koja zemljišta su bila poplavljena to ne zna. Koliko mu je poznato tada su bila poplavljena zemljišta sa šećernom repom, za kukuruz ne zna.

19. Iz iskaza tužitelja PS proizlazi kako je na predmetnim nekretninama posijao kukuruz sredinom 4 mj. 2014., na nekim zemljištima je vlasnik, a na nekima zakupnik. On je predsjednika tuženika JS samo u proljeće 2014. usmeno obavijestio da je posijao kukuruz na zemljištu, a i prije mu je rekao da će na tim svim zemljištima posijati kukuruz. Također, tuženik mu je u niz navrata dao repelente koje je on postavio na tim zemljištima, nisu mu izradili nikakvu potvrdu, međutim odmah nakon sijanja kukuruza istu noć su došle svinje i napravile štetu , a što je on vidio rano ujutro drugi dan. Po njegovu mišljenju divlje svinje, a i općenito i divlje životinje, se naviku brzo na te repelente tako da nema nikakve koristi od toga. Nakon sijanja je nastala dosta velika šteta što je utvrdio vještak. On je došao najkasnije 10 dana nakon te početne sjetve kako bi to utvrdio. Čim mu je nastala šteta od svinja, on je obavijestio usmeno JS o šteti i vidio ga je u niz navrata da se tamo vozio i da je pregledavao njegova zemljišta. Nije znao da treba vještaka angažirati putem suda i nije poduzeo nikakav sudski postupak u vezi utvrđivanja te štete tada. Na tom uredovanju kada je vještak KS prvi puta došao, slučajno su na terenu sreli predsjednika društva JS i člana društva LS, međutim, nije ga zvao prije radi dolaska na to uredovanje. Nakon što je KS u prvom navratu utvrdio štetu nije o tome obavještavao tuženika. Nakon toga vještak KS je došao još jednom po njegovu pozivu neposredno pred berbu negdje sredinom 9 mj. a u toj godini je bilo vrijeme berbe negdje krajem 9 početkom 10 mj. Također ni je zvao tuženika na uredovanje i nije angažirao sud radi utvrđivanja štete. Nakon što je vještak KS napravio nalaz, on je taj nalaz kopirao i dostavio JS. Tužitelj je također iskazao i kako je uputio tuženiku dva dopisa u proljeće 2014. i prije berbe na jesen, ali tuženik nije vršio procjenu štete. Vještaka KS je angažirao tako, jer za drugog vještaka nije znao. Točno je da je obavljao neke radove za oca vještaka KS međutim to nema veze s ovim što je utvrđivano u ovom postupku. Što se tiče zaštitih mjera koje je primjenjivao, to su bili spomenuti repelenti koji su bili dobiveni od tuženika i to ih je postavio svugdje po zemljištu, a također je s djecom bacao petarde, koristio se plinskim topom za istjerivanje divljači, a postavio je i strašilo, međutim nije bilo koristi od toga. Također je znao po noći dolaziti na zemljište, pa je znao na zemljištu vidjeti 20 kom jelenske divljači i kad bi tek 2 put puknuo sa plinskim topom onda bi se tek prestrašili, a inače sam svijetlio svjetiljkom tako da sam ih dobro mogao vidjeti. Na početku je šteta bila od divljih svinja, a kasnije i od jelenske divljači koja se hranila i stabljikom i kasnije sa klipovima. Nakon drugog dolaska vještaka KS on je utvrdio štetu koja je nastala prije same berbe. On nije od nadležnog upravnog tijela kod županije tražio poduzimanje određenih mjera za sprječavanje štete od divljači, obzirom da tuženik ništa nije po tom pitanju poduzimao osim što je dao repelente. Tužitelj je iskazao i kako je poduzimao sve potrebne agrotehničke mjere i to gnojidba, špricanje i kultiviranje. Prinos 2014. godine mu je bio u prosjeku na svim njegovim zemljištima između 12,5 -13 tona po hektaru. On se isključivo bavi poljoprivredom i obrađuje oko 200 hektara zemljišta. U tijeku 2012. do 2014. s predsjednikom društva JS su poljoprivrednici dogovorili da siju određenu kulturu i to pšenicu ili ječam, a za 2014. je bilo dogovoreno da se posije što se želi i on je posijao kukuruz i došlo je do štete. Na pitanje punomoćnika tuženika iskazao je kako predmetna zemljišta obrađuje negdje od 1991. godine, a s divljači se problem pojavio 2005. godine. To lovište je spadalo pod rezervat i pod državnu skrb do 2011. godine , a tuženik je preuzeo to lovište od 2012. Kad je kupio zemlju na kojoj je nastala šteta, on nije znao da bi šteta tu mogla nastati. Iskazao je i da su svinje također rovale kukuruz od 7 mj. pa sve do berbe, a također i jeleni su uništavali kukuruz. Berba je trajala te 2014. godine zadnji tjedan u 9. mjesecu do zadnjeg dana 1. tjedna u 10. mjesecu. On ne suši kukuruz već odmah prodaje vlažno zrno. Na pitanje punomoćnika tuženika iskazao je da je na nekim česticama do nasipa bila voda, ali ne zna točno na kojima osim toga voda se brzo povukla pa se ujedno konstatira da na slici vještaka na listu 98 se radi o česticama koje su označene crveno a koje se nalaze uz rijeku Muru sa desne strane, a što se označava slovom a na slici.

20. Predsjednik tuženika VS u svom je iskazu naveo kako je predsjednik tuženika od 01.04.2018., a u vezi štete koja je nastala tužitelju 2014. iskazao je da mu je poznato da je tužitelj imao stanovitu štetu koja je bila na kukuruzu o čemu da ih je obavijestio tadašnji predsjednik JS. Zna da je tada na sastancima bila riječ o šteti od 6.000,00 kuna, a to je bila šteta koja je nastala do berbe. Ne zna kako je ta šteta bila utvrđena i tko ju je utvrdio te ne zna koliko je na koncu tužitelju bilo isplaćeno. Poznato mu je da je tuženik za tu godinu donio plan mjera sprječavanja štete od divljači, jer to po zakonu mora donijeti. Poznato mu je da su za tu godinu nabavljeni repelenti, ali mu nije poznato je li tužitelj došao po te repelente i je li ih je preuzeo. Na općini i na Internet stranicama društva stavili su javnu obavijest za tu godinu za poljoprivrednike da si mogu doći po repelente. Poznato mu je da je za tu godinu vršen odstrel divljači i to prema lovno gospodarskoj osnovi što donosi ministarstvo poljoprivrede šumarstva, lova i ribolova, poznato mu je da je za tu godinu taj plan ispunjen što znači da je izvršen odstrel divljači prema tom planu i mi ne možemo van toga plana postupati. Također, predsjednik tuženika je iskazao kako je konstantno vršena prehrana divljači u lovištu. Naveo je i da s njihovim lovištem graniči ornitološki rezervat, a koji da se nalazi na području uz rijeku Muru dakle taj rezervat se vidi na slici na listu 98 spisa, a nalazi se sa desne strane slike te izvan plavih granica lovišta. Nadalje, iskazao je i kako prema Zakonu o lovstvu, oni ne smiju ništa poduzimati 300 metara prije početka tog rezervata . Druga zaštitna sredstva osim repelenata nisu nabavljali i to je sve od mjera koje su za sprječavanje štete od divljači poduzimali. Negdje sredinom 9 mj. te godine je bila poplava na tim zemljištima koja su utužena i koja se zadržala sigurno tamo 10-ak dana te je visina vode bila sigurno oko 3 metra u visini nasipa. Na pitanje pun. tužitelja iskazao je da granice lovišta nisu ograđene, a niti ne trebaju biti dok poljoprivrednici mogu sami ograditi zem ljišta koja obrađuju. Svaku godinu pa tako i za 2014. godinu tražili su dodatnu dozvolu za dodatni odstrel. Tražili su dodatni odstrel od 20-30 %. Nije mu poznato koliko je bilo odstrela pojedine vrste divljači za 2014. u apsolutnom broju. Na pitanje pun. tužitelja navodim da vjerujem da je i 2014. godinu se sve napravilo po lovno gospodarskoj osnovi u pogledu odstrela, a ne da se parcijalno vršio odstrel jer bi društvo za to odgovaralo.

21. Sud je prihvatio iskaze svjedoka i tužitelja u pogledu relevantnih okolnosti, posebice u dijelu u kojima su isti suglasni u pogledu sijanja kukuruza na predmetnim nekretninama te korištenju repelenata i ostalih mjera za sprječavanje štete od divljači poduzetih od strane tužitelja, dok nije prihvatio iskaz predstavnika tuženika VS u dijelu u kojem navodi da bi tuženik poduzimao sve propisane mjere, posebice po pitanju odstrjela divljači i prehrani, jer za isto, osim iskaza predstavnika tuženika, tuženik sudu nije dostavio nikakvu dokumentaciju, a ni sam predstavnik tuženika nije znao podatke o odstrjelu 2014.

22. Iz priloženog Elaborata o procjeni štete od divljači vještaka KS proizlazi kako je isti pregledao nekretnine tužitelja 6. svibnja 2014. i 27. rujna 2014. te je utvrdio kako je tužitelj imao oštećene usjeve kukuruza na površini od 18,81 ha u k. o. [katastarska općina]. Na licu mjesta zatečen je kukuruz. Na usjevima su primijenjene optimalne agrotehničke mjere te je kukuruz posijan u optimalnom roku sjetve 15.-25.travnja 2014. te se u vrijeme očevida nalazio u fazi zriobe-pred berbu. Nadalje, vještak navodi kako je tužitelj poduzeo mjere za sprječavanje štete od divljači, postavio je stupiće sa repelentima i strašila. Navodi kako je u fazi nicanja na površini od 15,05 ha došlo do štete od divljih svinja koje su po redovima izrovale kukuruz u fazi nicanja te je stoga izvršeno dosijavanje. Navodi kako šteta u toj fazi, od divljih svinja i dosijavanja kukuruza iznosi 6.400,00 kuna. U fazi razvoja kukuruza do berbe, vještak navodi kako je na kukuruzu primijenjena optimalna agrotehnika te su oštećenja od divljih svinja vidljiva na parcelama kukuruza u vidu povaljenih stabljika u svim smjerovima te u obliku prekinuća ili pokleknuća na visini 10-25 cm iznad zemlje. Klipovi s tih biljaka su polegnuti na tlu i jako oštećeni od divljih svinja. Najviše su vidljive štete karakteristične za visoku divljač-pojedeni su klipovi na stabljikama, odgrizanjem su oštećene stabljike te su na svim površinama zatečene štete od 15-80% Potencijal uroda kukuruza iznosi prosječno 11.000kg/ha na bazi suhog zrna. Utvrđuje štetu sveukupno u iznosu od 128.852,00 kuna.

23. Tijekom postupka provedeno je vještačenje po vještaku geodetu DS radi utvrđivanja nalaze li se nekretnine na kojima je nastala šteta koja je predmet ovog postupka unutar lovišta tuženika.

24. Iz Nalaza vještaka Hrvoja Ramušćaka od 27. travnja 2018. proizlazi kako se nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čestice broj 4095 oranica površine22059 m2, z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest.br. 4073 oranica površine 25493 m2, z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k,o. Legrad, čestica br. 4066 oranica površine7687 m2, z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čestica 4064 oranica površine 17005 m2, z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čestica 4063 oranica površine 5264 m2, z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čestica br.4062 oranica površine 661 m2, z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čestica br. 4060 oranica površine 18715 m2, z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čestica br. 4058 oranica površine 3099 m2, z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čestica br. 4057 oranica površine 4874 m2, z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čestica br. 4055 oranica površine 8831 m2, z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čestica br. 4051 oranica površine 2968 m2, z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čestica br. 4070 oranica površine 9952 m2, z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čestica br. 3866 oranica površine 7446 m2, z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čestica br. 3956 oranica površine 4798 m2, z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čestica br. 3957 oranica površine 3970 m2, z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čestica br. 3961 oranica površine 5581 m2, z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čestica br. 3982 oranica površine 4192 m2, z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čestica br. 4007 oranica površine 2627 m2, z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čestica br. 4005 oranica površine 2261 m2, z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čestica br.4010 oranica površine 9115 m2, z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čestica br. 4079 oranica površine 5096 m2, z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čestica br. 4069 oranica površine 6583 m2, z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čestica br. 4061 oranica površine 2918 m2, z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čestica br. 4053 oranica površine 2929 m2, z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čestica br. 3867 oranica površine 5363 m2, z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čestica br. 3656 oranica površine 3997 m2, nalaze unutar lovnog područja XX/1 -Dubrava, dakle, područja lovišta kojim gospodari ovdje tuženik.

25. Sud je koristio Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Hrvoja Ramušćaka, sukladno odredbi čl. 315. st. 3. ZPP-a i odlučio ne provoditi ponovno vještačenje po vještaku geodetu.

26. Lovište broj: XX/1-Dubrava kao i granice lovišta te mjere za sprječavanje štete od divljači određene su Odlukom Ministarstva poljoprivrede od 13. ožujka 2014. (listovi 69-71).

27. Iz priloženih izvadaka iz zemljišnih knjiga (listovi 4-29) te ugovora o zakupu zemljišta (listovi 31-35) proizlazi da je tužitelj vlasnik odnosno zakupoprimac nekretnina koje su predmet postupka. Dakle, nedvojbeno je isti aktivno legitimiran potraživati eventualnu štetu nastalu na tim nekretninama.

28. Sud nije vršio analizu Nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje Barbare Kocijan, obzirom je tijekom postupka, nakon što je glavna rasprava počela iznova teći, a tuženik nije dao suglasnost na korištenje navedenog Nalaza, provedeno novo poljoprivredno vještačenje po stalnom sudskom vještaku Branku Krnjaku.

29. Tuženik je tijekom cijelog postupka osporavao utvrđenja iz priloženog privatnog Elaborata koji je priložio tužitelj, a kojeg je na zahtjev tužitelja, izvan ovog parničnog postupka izradio vještak KS.

30. Točno jest da nalaz i mišljenje sudskih vještaka koji su dani po zahtjevu jedne stranke (bez da ih je odredio sud) nemaju jednaku dokaznu snagu kao nalaz i mišljenje vještaka koje je odredio sud, ali svakako imaju značenje isprave koja ima dokaznu snagu te se ista cijeni u sklopu i ostalih dokaza provedenih tijekom postupka. (tako i Županijski sud u Splitu, Gž-3120/2024)

31. Sud smatra kako je nedvojbeno tijekom postupka utvrđeno da je na predmetnim nekretninama tijekom 2014. tužitelj imao zasijan kukuruz, obzirom iskaz tužitelja u navedenom dijelu potvrđuju i iskazi svjedoka KS, koji je u svojstvu vještaka obišao nekretnine u svibnju i rujnu 2014., kao i svjedok ĆS. Također, svjedok ŠS te svjedok ĆS, kao i KS, potvrdili su da je tužitelj na predmetnim nekretninama postavljao repelente i to su na stupiće postavljali krpice natopljene repelentima i postavljali strašila.

32. Vještak KS, saslušan kao svjedok u dva navrata tijekom ovog postupka, potvrdio je kako je dva puta tijekom 2014. obišao nekretnine tužitelja, pritom je sačinio i fotografije, koje se nalaze u priloženom Nalazu i mišljenju te je potvrdio iskaz tužitelja kako su se na predmetnim nekretninama nalazio zasijan kukuruz te je nakon nicanja kukuruza, u svibnju 2014. utvrdio štetu od divljih svinja koje su rovanjem uništile kukuruz na pojedinim parcelama, a pred berbu, 27. rujna 2014. obišao je oštećene parcele kukuruza gdje su bila vidljiva oštećenja od divljih svinja u vidu povaljanih stabljika u svim smjerovima te u obliku prekinuća ili pokleknuća stabljike na visini 10-25 cm iznad zemlje. Također, svjedok je iskazao i kako su klipovi kukuruza bili polegnuti na tlu i jako oštećeni od divljih svinja, a od visoke divljači bili su pojedeni klipovi na stabljikama kukuruza.

33. Također, da je tužitelju nastala šteta od divljači tijekom 2014. potvrđuje i sam predsjednik tuženika VS koji je u svom iskazu potvrdio da mu je poznato da je tužitelj tijekom 2014. imao štetu na kukuruzu kao i da je na sastancima bila riječ o šteti od 6.000,00 kuna, a o tome ih je obavijestio tadašnji predsjednik tuženika JS.

34. Iz Nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Branka Krnjaka od 29. svibnja 2025. proizlazi kako se prilikom utvrđivanja okolnosti nastanka štete, u Nalazu i mišljenju prvenstveno koristio dokumentacijom koja se nalazi u spisu, iskazima svjedoka te drugim dostupnim podacima vezanim na okolnosti nastanka štete. Stalni sudski vještak navodi kako je tužitelj na predmetnim površinama zasijao kukuruz u optimalnom roku sjetve od 15. do 25.04.2014. godine. Vještak KS utvrdio je, svojim očevidom od 06.05.2014. godine, da je nakon sjetve a u fazi nicanja kukuruza nastala šteta od divljih svinja na dijelu zasijanih površina. Šteta se očitovala u rovanju divljih svinja uz duž reda te uništavanju zasijanog kukuruza jer divlje svinje ruju da bi pojele zrno neposredno nakon sjetve. Nadalje, stalni sudski vještak kako je tužitelj navedenu oštećenu površinu od 2,87 ha trebao ponovno presijat i te je za to imao trošak od 4.018,00 kn i to za ponovnu sjetvu (2,87 ha x 500,00 kn = 1.435,00 kn) i za sjeme kukuruza (2,87 ha x 900,00 kn = 2.583,00 kn). Gospodarski vještak KS izvršio je očevid štete od divljači na predmetnom usjevu kukuruza pred samu berbu i to dana 27.09.2014. godine. Tijekom očevida utvrdio je da su nastala oštećenja od divljih svinja na parcelama kukuruza u vidu povaljanih stabljika u svim smjerovima te u obliku prekinuća ili poleknuća na visini 10-15 cm iznad zemlje te da su klipovi sa tih biljaka polegnuti na tlu i jako oštećeni od divljih svinja. Vještak je i tijekom očevida utvrdio da su najviše vidljive štete karakteristične za visoku divljač jer su pojedeni klipovi na stabljikama te da su odgrizanjem oštećene stabljike. Prilikom navedenog očevida vještak je izvršio pregled biljaka koje nisu oštećene te je napravio procjenu prinosa neoštećenog kukuruza od 11.000 kg/ha na bazi suhog zrna (maksimalno 14% vlage). Navedenu procjenu prinosa stalni sudski vještak Branko Krnjak smatra korektnom te kao prilog tomu dostavlja rezultate višegodišnjih pokusa savjetodavne službe na području Međimurske županije koji su javno objavljeni u Gospodarskom listu od 17. travnja 2015. godine. Nadalje, stalni sudski vještak Branko Krnjak kako je koristio podatke iz Elaborata vještaka Haramije kao vjerodostojne te utvrdio kako je na površini od 18,81 ha uzgajanog usjeva kukuruza nastala šteta od 106.480 kg kukuruza na bazi suhog zrna. Prema izjavi tužitelja berba kukuruza na predmetnim parcelama odvijala se krajem mjeseca rujna i početkom mjeseca listopada te je iz toga razloga za utvrđivanje otkupne cijene kukuruza stalni sudski vještak Branko Krnjak uzeo cijenu u 41. tjednu 2014. godine (od 6. do 12. listopada). Kod utvrđivanja otkupne cijene kukuruza za 41. tjedan 2014. godine uzeti su podaci iz TISUP-a. TISUP (tržišni informacijski sustav u poljoprivredi) je sustav centraliziranog, redovitog prikupljanja i obrade podataka o tržištu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, te raspodjele dobivenih, relevantnih, tržnih obavijesti tržnim sudionicima. TISUP je sastavni dio Ministarstva poljoprivrede. Iz navedenih podataka vidljivo je da je otkupna cijena kukuruza na bazi suhog zrna (maksimalno 14% vlage) u 41. tjednu 2014. godine iznosila 0,99 kn/kg. Vrijednost 106.480 kg kukuruza na bazi suhog zrna po cijeni od 0,99 kn/kg iznosi 105.415,20 kn. Cijena kukuruza od 0,99 kn/kg na bazi suhog zrna odnosi se na kukuruz dopremljen na otkupno mjesto otkupljivača , a pošto tužitelj nije prevozio 106.480 kg kukuruza do otkupnog mjesta, vrijednost uništenog kukuruza umanjuje se za trošak prijevoza a koji iznosi 15,00 kn/toni te za 106,48 tona iznosi 1.597,20 kn. Vrijednost 106.480 kg uništenog kukuruza iznosi 103.818,00 kn. Zaključno, stalni sudski vještak Branko Krnjak utvrđuje procjenu štete od divljači na usjevu kukuruza površine 18,81 ha u k. o. [katastarska općina] u 2014. godini u iznosu od ukupno

107.836 kn odnosno 14.312,30 EUR (Fiksni tečaj konverzije: 7,53450).

35. U odnosu na pitanje je li tužitelj poduzeo sve propisane agrotehničke mjere stalni sudski vještak Branko Krnjak u Nalazu i mišljenju navodi kako na to pitanje ne može direktno odgovoriti, jer nije osobno obišao predmetne parcele u 2014., ali vještak KS koji je obišao predmetne parcele te godine, utvrdio je da su primijenjene optimalne agrotehničke mjere te je i procijenio prosječni prinos kukuruza od 11.000 kg/ha na bazi suhog zrna. Na osnovu toga te iz razloga što je tužitelj jedan od većih poljoprivrednih proizvođača na području Međimurske županije, koji obrađuje oko 200 ha zemljišta, stalni sudski vještak je mišljenja da je tužitelj poduzeo sve propisane mjere u skladu s pravilima struke. Stalni sudski vještak Branko Krnjak je u odnosu na mjere, a za koje tužitelj navodi da ih je poduzeo, naveo kako su sve navedene mjere utjecale i na smanjenje ukupne štete od divljači. Također, stalni sudski vještak je naveo kako bi očekivani prinos kukuruza na 18,81 ha površine uz prosječni prinos od 11.000 kg/ha iznosio 206.910 kg. Vrijednost 206.910 kg kukuruza po cijeni od 0,99 kn/kg iznosila bi 27.187,10 eura.

36. Tuženik je imao primjedbe na Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Branka Krnjaka ističući prije svega kako isti nije vjerodostojan, obzirom je za izradu nalaza koristio podatke iz Elaborata vještaka KS, a koji nije izrađen u tijeku ovog postupka.

37. Stalni sudski vještak Branko Krnjak je na ročištu održanom 11. veljače 2026. utvrđenja iz Nalaza i mišljenja iznio i u usmenom obliku te je iskazao nije bio na nekretninama tužitelja, jer je sad s odmakom od 10 godina, a koji je period prošao od vremena navodnog nastanka štete, situacija drukčija, pretpostavlja da su i zasađene druge kulture. Prilikom izrade nalaza i mišljenja koristio je dokumentaciju KS. Ne može se izjasniti je li moguće da su podaci KS u spisu netočni, a o tome se ne može izjasniti, jer on 2014. nije obišao i vidio parcele. Na pitanje je li tužitelj poduzeo sve propisane agrotehničke mjere upu tio je na nalaz i mišljenje. Na upit punomoćnika tuženika poznaje li i otkud tužitelja iskazao je da poznaje u smislu jer je bio dugogodišnji upravitelj Poljoprivredne zadruge Čakovec te je ista surađivala sa 1000 poljoprivrednika na području Međimurske županije pa tako i sa ovdje tužiteljem. Na upit suda jesu li u prijateljskim odnosima te druže li se privatno iskazao je da nisu i ne, a na upit suda je li imao tvrtku u privatnom vlasništvu te je li ista poslovala s ovdje tužiteljem iskazao je da nije imao i nije poslovao s ovdje tužiteljem. Smatra da je nalaz i mišljenje koji je dao u ovom postupku izradio sukladno pravilima struke. Na upit punomoćnika tuženika je li u skladu s pravilima struke koristiti podatke koje nije sam pribavio već koje je pribavio netko drugi bez provjere jesu li isti točni i istiniti iskazao da je koristio podatke koji su se nalazili u spisu, između ostalog i podatke KS. Smatra da je to u skladu s pravilima struke, kao i da vještak u elaboratu ne bi smio navoditi netočne činjenice.

38. Sud je prihvatio Nalaz i mišljenje te iskaz stalnog sudskog vještaka Branka Krnjaka kao objektivan i vjerodostojan. Naime, točno jest da stalni sudski vještak nije osobno izvršio pregled parcela i očevid na licu mjesta 2014., međutim, isti je koristio podatke iz cjelokupnog spisa predmeta, dakle, priloženi Elaborat Josipa Haramije, ali i iskaze svjedoka i tužitelja.

39. Sud je prihvatio kao vjerodostojna utvrđenja iz Elaborata vještaka KS, iako isti nije izrađen u okviru ovog parničnog postupka ni u postupku osiguranja dokaza, jer utvrđenja u navedenom Elaboratu potvrđuju iskazi saslušanih svjedoka i tužitelja, posebice u pogledu okolnosti da je na spornim nekretninama tužitelj 2014. imao zasijan kukuruz, kao i da mu je na istima nastala šteta od divljači. Također, sva utvrđenja iz pisanog Elaborata, KS je iznio i tijekom usmenog davanja iskaza pred sudom, koji sud također, prihvaća kao vjerodostojan i istinit.

40. Dodaje se i kako je vještak KS u svom iskazu na ročištu 3. ožujka 2021. detaljno obrazložio metode koje je primjenjivao prilikom utvrđivanja postotka štete, gubitka prinosa te štete po pojedinoj nekretnini, a koju metodu stalni sudski vještak Branko Krnjak nije ničim doveo u pitanje.

41. Predstavnik tuženika VS je prilikom davanja iskaza, iako tuženik navedeno nije isticao u odgovoru na tužbu niti u fazi prethodnog postupka, naveo kako je tijekom 2014. na nekretninama tužitelja bila poplava kao i da se nekretnine tužitelja nalaze u području ornitološkog rezervata. Međutim, navedeno su u svojim iskazima osporili svjedoci ŠS, koji je izričito naveo kako na predmetnim nekretninama nije bilo poplave, tužitelj, a djelomično i svjedok NS, koji je naveo koliko mu je poznato tada su bila poplavljena zemljišta sa šećernom repom, a za kukuruz ne zna.

42. Također, stalni sudski vještak Hrvoje Ramušćak u iskazu na ročištu 31. siječnja 2019. je iskazao kako se čestice koje su predmet ovog postupka ne nalaze unutar ornitološkog rezervata. Čestice koje su vidljive na fotografiji s lista 101 spisa, neposredno graniče s ornitološkim rezervatom, a čestice vidljive na fotografijama s lista 99-100 odijeljene su od granice rezervata.

43. U odnosu na pitanje je li tužitelj tijekom 2014. poduzeo sve propisane agrotehničke mjere, sud smatra kako je isto nedvojbeno utvrđeno tijekom ovog postupka, a temeljem iskaza svjedoka KS, svjedoka NS, koji je naveo kako tužitelj inače poduzima sve propisane agrotehničke mjere na svojim nekretninama, pa pretpostavlja da je to činio i 2014. te iskaza tužitelja.

44. Prema čl. 83. st. 1. Zakona o lovstvu („Narodne novine“ br. 140/05 i 75/09, dalje: ZL, koji se primjenjuje s obzirom na vrijeme nastanka štete), za štetu koju počini divljač u lovištu odgovoran je lovoovlaštenik lovišta u kojem ta divljač stalno živi pod uvjetom da je oštećeni poduzeo propisane mjere za sprečavanje štete od divljači koje je u smislu Zakona o lovstvu bi obvezan poduzeti.

45. Prema čl. 75. ZL-a mjere za sprječavanje štete od divljači jesu: smanjivanje broja divljači do brojnog stanja koje se može uzgajati u lovištu, osiguravanje dovoljno vode i hrane za divljač u lovištu, čuvanje usjeva i nasada, izgon divljači s ugroženog zemljišta, ograđivanje zemljišta te uporaba mehaničkih, električnih i kemijskih zaštitnih sredstava, vidljivih i zvučnih plašila, elektronskih detektora divljači kao i ostale uobičajene mjere zaštite za određeno područje i vrstu divljači. Nadležno tijelo utvrđuje uobičajene mjere iz stavka 1. ovoga članka za područje županije, odnosno Grada Zagreba.

46. Nadalje odredba čl. 76. ZL-a određuje da se odlukom o ustanovljenju lovišta propisuju mjere za sprječavanje štete od divljači koje je dužan poduzimati lovoovlaštenik, a naročito:

1. donošenje godišnjeg plana za poduzimanje određenih mjera za sprječavanje štete (sezonski, po vrstama divljači i vrstama šteta od divljači, kulturama i sl.),

2. nabavljanje zaštitnih sredstava za izvršenje godišnjeg plana iz točke 1. ovoga stavka (mehaničkih ili kemijskih repelenata),

3. pravovremena i besplatna raspodjela odgovarajućih zaštitnih sredstava korisnicima zemljišta, na njihov zahtjev, uz prethodnu javnu obavijest i davanje uputa za njihovu upotrebu.

(2) Odredba prethodnih stavka se ne primjenjuje na ograđivanje voćaka, kultura, plantažnih i sličnih nasada korisnika zemljišta, radi sprječavanja štete od divljači.

47. Odlukom o ustanovljavanju predmetnog lovišta Ministarstva poljoprivrede od 13.3.2014.g., KLASA: 323-02/14-01/04, URBROJ: 525-11/2028-14-1 (listovi 69-71) propisane su mjere za sprečavanje štete od divljači i to: donošenje godišnjeg plana za poduzimanje određenih mjera za sprječavanje štete, sezonski, po vrstama divljači i vrstama šteta od divljači, kulturama i sl.,) nabavljanje zaštitnih sredstava za izvršenje godišnjeg plana, mehaničkih ili kemijskih repelenata), pravovremena i besplatna raspodjela odgovarajućih zaštitnih sredstava korisnicima zemljišta, na njihov zahtjev, uz prethodnu javnu obavijest i davanje uputa za njihovu upotrebu, održavanje brojnog stanja divljači u granicama dozvoljenog kapaciteta divljači, propisano lovno gospodarskom osnovom, provođenje mjera prehrane i prihrane, očuvanje i poboljšanje staništa propisanih lovno gospodarskom osnovom, te ostale uobičajene mjere zaštite značajne za ovo područje i vrste divljači koje obitavaju u lovištu.

48. Odredbom čl.79. ZL-a propisano je da korisnici zemljišta imaju pravo i dužnost: 1. odgovarajućim sredstvima poduzimati mjere radi sprječavanja štete od divljači u svojim rasadnicima, voćnim nasadima i na usjevima te surađivati u poduzimanju mjera za sprječavanje štete od divljači na svom zemljištu sredstvima dobivenim od lovoovlaštenika prema njegovim uputama,

2. priopćivati, bez odgađanja, lovoovlašteniku okolnosti koje mogu utjecati na poduzimanje mjera za sprječavanje štete koju može nanijeti divljač na njihovu zemljištu, a i obavijestiti ga o započetoj šteti,

3. omogućiti lovoovlašteniku da na njihovu zemljištu poduzima mjere za sprječavanje štete od divljači,

4. ukloniti poljoprivredne usjeve najkasnije mjesec dana od agrotehničkog vremena za berbu ili žetvu uroda.

49. Temeljem rezultata dokaznog postupka, sud smatra kako je tijekom postupka nedvojbeno utvrđeno da je tužitelj tijekom 2014. poduzeo sve propisane agrotehničke mjere prilikom sjetve kukuruza na nekretninama koje su predmet postupka, zatim, poduzeo je sve odgovarajuće i dostupne mjere za sprječavanje štete od divljači na svojim usjevima, a propisane odredbom čl. 79. tada važećeg ZL-a kao i poduzimao mjere da ta šteta bude što manja.

50. Dodaje se i kako ograđivanje jednogodišnjeg nasada kukuruza u konkretnom slučaju nije propisano kao mjera koju korisnici imaju pravo i dužnost poduzeti radi sprječavanja štete od divljači, sukladno odredbama ZL-a, a niti bi isto u konkretnom slučaju bilo ekonomski isplativo niti bi bilo praktično, obzirom bi se na taj način otežavalo obrađivanje takvih površina velikim strojevima.

51. Tuženik, s druge strane, nije tijekom postupka dokazao da bi on kao lovoovlaštenik poduzeo sve mjere propisane odredbom čl. 76. ZL -a i citiranom Odlukom o ustanovljavanju predmetnog lovišta Ministarstva poljoprivrede.

52. Naime, tužitelj je tijekom postupka isticao kako je preuzeo repelente od tuženika, iako je sam tuženik to osporavao, no, tuženik nije dokazao da je obavijestio javnost o izdavanju repelenata, obzirom je dostavio obavijesti za kasnije godine, a ne 2014. Nadalje, tuženik nije dostavio podatak o odstrjelu divljači ni broju odstrjela tijekom 2014., kao ni podatke o prehrani divljači, ni plan za mjere za sprječavanje štete od divljači. Također, svjedok LS, koji je tijekom 2014. bio predsjednik nadzornog odbora tuženika, izjavio je kako ne zna jesu li za tu godinu donijeli plan za sprječavanje štete od divljači.

53. Prema tome, iz svega navedenog, sud utvrđuje kako je tijekom postupka nedvojbeno utvrđeno kako je divljač iz lovišta kojim gospodari tuženik počinila štetu na tužiteljevim usjevima tijekom 2014. unatoč poduzetim mjerama od strane tužitelja za sprječavanje štete od divljači. Također, tuženik tijekom postupka nije dokazao da bi na strani tužitelja bilo propusta u poduzimanju mjera radi sprječavanja štete od divljači .

54. S obzirom na sve navedeno, tuženik je kao lovoovlaštenik odgovoran za štetu nastalu od divljači na usjevima tužitelja tijekom 2014. sukladno odredbi čl. 83. ZL-a.

55. Tijekom postupka tuženik je isticao prigovor zastare te sud utvrđuje kako je takav prigovor djelomično osnovan i to u pogledu štete u iznosu od 4.018,00 kuna/ 533,28 eura. Naime, za ocjenu navedenog prigovora mjerodavne su odredbe Zakona o obveznim odnosima ( Narodne novine br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, - koji se primjenjuje s obzirom na vrijeme nastanka štete, dalje: ZOO).

56. Sukladno odredbi čl. 230. st. 1. ZOO-a tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila. Početak računanja subjektivnog roka ovisi o oštećenikovom saznanju za štetu i počinitelja šteta te kumulativno ispunjenje tih činjenica je pravno odlučno da oštećenik stekne mogućnosti zahtijevati naknadu štete.

57. Iz priloženog Elaborata vještaka Haramije, kao i iskaza vještaka i tužitelja, proizlazi kako je prilikom prvog obilaska tužiteljevih nekretnina u svibnju 2014. utvrđeno da je na usjevu kukuruza nastala šteta, nakon sjetve, a u fazi nicanja, od divljih svinja. Stalni sudski vještak Branko Krnjak je, koristeći podatke iz Nalaza i mišljenja vještaka KS, utvrdio kako je navedeno površinu tužitelj trebao ponovno presijati te da je to navedeno imao trošak od 4.018,00 tadašnjih kuna.

58. Dakle, za navedenu štetu tužitelj je svakako saznao 6. svibnja 2014. kada je u nazočnosti vještaka KS obišao predmetne nekretnine. Kako je tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena sudu 21. rujna 2017., nedvojbeno je u odnosu na navedeno potraživanje nastupila zastara potraživanja.

59. U odnosu na preostalo potraživanje, sud smatra kako prigovor zastare nije osnovan. Naime, iz Elaborata vještaka KS, kao i njegovog iskaza te iskaza tužitelja proizlazi da su drugi put obišli predmetne nekretnine prije berbe i to 27. rujna 2014. te je tada utvrđena šteta od divljih svinja i visoke divljači, a koju visinu štete je vještak Branko Krnjak utvrdio u iznosu od 103.818,00 kuna/13.779,02 eura. Stoga, sud smatra kako u odnosu na navedeno potraživanje nije nastupila zastara potraživanja.

60. S obzirom na sve izneseno, sud je djelomično prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja te je presuđeno kao pod točkama I. i II. izreke ove presude.

61. Odluka o zateznim kamatama temelji se na čl. 29. st. 1. i st. 2. ZOO-a te tužitelju, obzirom da se u konkretnom slučaju radi o nerepariranoj imovinskoj šteti, zatezne kamate na dosuđeni iznos teku od donošenja presude do isplate, stoga je u tom dijelu sud djelomično odbio tužbeni zahtjev radi isplate zateznih kamata na dosuđeni iznos od 1. studenog 2014. do donošenja presude.

62. Odluka o troškovima temelji se na čl. 154. st. 2. ZPP-a te obzirom da je tužitelj uspio u sporu sa 96%, a tuženik sa 4%, tuženik je dužan tužitelju naknaditi 92% priznatih troškova postupka.

63. Troškovi su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23, dalje: Tarifa) te su tužitelju priznati troškovi sastava odštetnog zahtjeva od 13. travnja 2017. u iznosu od 500,00 eura sukladno Tbr. 7. toč. 1. Tarife, sastav tužbe od 21. rujna 2017. u iznosu od 500,00 eura, sukladno Tbr. 7. toč. 1. Tarife, sastava podneska od 29. listopada 2018. (očitovanje na Dopunu Nalaza) u iznosu od 500,00 eura sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife, sastava podneska od 7. rujna 2018. u iznosu od 500,00 eura (očitovanje na Dopunu Nalaza), sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife, sastava podneska od 4. svibnja 2018. (očitovanje na Nalaz geodeta) u iznosu od 500,00 eura sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife, sastava podneska od 26. travnja 2018. u iznosu od 500,00 eura (očitovanje na Nalaz vještaka) sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife, sastava podneska od 18. prosinca 2018. u iznosu od 200,00 eura sukladno Tbr. 8. toč. 3. Tarife , sastava podneska od 15. rujna 2025. u iznosu od 200,00 eura sukladno Tbr. 8. toč. 3. Tarife , sastav žalbe od 24. listopada 2019. u iznosu od 625,00 eura sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife , zastupanja na ročištima 20. studenog 2017., 12. ožujka 2018., 26. travnja 2018., 9. svibnja 2018., 25. srpnja 2018., 3. listopada 2018.., 6. prosinca 2018., 31. siječnja 2019., 7. ožujka 2019., 26. kolovoza 2019., 13. siječnja 2021., 3. ožujka 2021., 21. veljače 2023., 11. veljače 2026. u iznosu od 500,00 eura za svaku radnju sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, pripadajući pdv po stopi od 25% u iznosu od 2.606,25 eura, pristojbe na zk izvatke dostavljene uz tužbu u iznosu od 23,89 eura, pristojba na tužbu u iznosu od 217,53 eura, pristojba na presudu u iznosu od 194,44 eura, pristojba na žalbu u iznosu od 435,06 eura, troškovi vještačenja u iznosu od 1.832,04 eura, sveukupno u iznosu od 15.734,21 eura. S obzirom na djelomični uspjeh stranaka u sporu, tuženik je dužan tužitelju naknaditi 14.475,47 eura na ime parničnih troškova.

64. Sud je odbio zahtjev tužitelja za naknadu troškova zastupanja na ročištu za objavu presude, obzirom punomoćnik tužitelja nije pristupio na ročište, pa navedeni trošak nije ni nastao te u odnosu na preostalu razliku uspjeha u parnicu iznad dosuđenog, sveukupno za iznos od 1.393,74 eura.

65. S obzirom na sve izneseno, presuđeno je kao u izreci ove presude.

Prelog, 17. ožujka 2026.

Sutkinja:

Nina Markulija

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku presude, nadležnom županijskom sudu, putem ovog suda, pismeno u tri primjerka.

O tome obavijest:

1. Tužitelj po punomoćniku

2. Tuženik po punomoćnicima