REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-1343/2024-33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Aleksandri Pomykalo kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja PB iz [adresa], 3. Kozari put 2 . odvojak 71, OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Mariji Jukić Jurišić, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, V. Jagića 33, OIB 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 15. siječnja 2026., u nazočnosti punomoćnice tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, objavljene 17. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, V. Jagića 33 (OIB: 26187994862) isplatiti tužitelju PB iz [adresa], 3. Kozari put 2. odvojak 71 (OIB: [osobni identifikacijski broj]) na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete iznos od 3.840,00 € skupa sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 29.08.2024. g. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.07. te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 8 dana pod prijetnjom ovrhe.

Nalaže se tuženiku tužitelju nadoknaditi parnični trošak u iznosu od 1.687,50 eura skupa sa zakonskom zateznom kamatom od 17. ožujka 2026. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.07. te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 8 dana pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 2. lipnja 2024. zadobio ozljedu na radu kod poslodavca Zagrebački holding d.o.o. Podružnica Čistoća, Zagreb, Radnička cesta 82, prilikom obavljanja poslova čišćenja trgova i ulica te je ozlijedio skočni zglob. Tužitelj se javio u Kliniku za traumatologiju Zagreb, gdje su mu dijagnosticirali ozljede Distorsio art TC lat dex. i avulsio malleoli medialis cruris dex. susp.

2. Tužitelju je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje jer je nezgodno stao i ozlijedio gležanj, te je trpio dugotrajne i intenzivne bolove i strah. Tužitelju je gležanj natekao i bio je bolan, u bolnici mu je stavljena potkoljenička longeta, morao je mirovati, držati nogu na povišenom, hodati uz pomoć dviju podlaktičnih štaka i uzimati analgetike. Nakon skidanja longete tužitelj je morao nositi elastični zavoj. Unatoč provedenoj fizikalnoj terapiji kod tužitelja su zaostali bolni ograničeni pokreti u desnom gležnju, zbog čega mu je smanjena životna aktivnost pa trpi duševne boli zbog smanjene životne aktivnosti. Tužitelju je tijekom liječenja trebala tuđa pomoć za obavljanje svakodnevnih poslova.

3. Sukladno zakonskim odredbama poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu po načelu objektivne odgovornosti, a prema općim propisima obveznog prava. Odgovornosti se može osloboditi samo kada šteta potječe od više sile, radnje oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti. Kako ovdje nije ispunjen niti jedan od navedenih uvjeta jer je tužitelj svoj posao obavljao na uobičajeni način i pažljivo, i kako je tužitelju priznata ozljeda na radu, postoji odgovornost poslodavca pa samim time i tuženika kod kojega je poslodavac tužitelja osigurao odgovornost iz djelatnosti prema vlastitim djelatnicima, za naknadu štete.

4. Tužitelj je 29. kolovoza 2024. podnio tuženiku odštetni zahtjev, a tuženik mu do danas nije isplatio naknadu štete.

5. Tužbenim zahtjevom konačno specificiranim podneskom od 22. rujna 2025. tužitelj potražuje kao u izreci.

6. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da je nesporno da je tuženik s poslodavcem tužitelja ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. u vrijeme nastanka štetnog događaja imao zaključenu policu osiguranja broj [broj police osiguranja], kojom policom je pokrivena odgovornost prema djelatnicima. Osporava osnovanost tužbenog zahtjeva, odgovornost svog osiguranika za štetni događaj, uzročno-posljedičnu vezu između štetnog događaja i štete, mehanizam nastanka ozljeđivanja tužitelja kako ga opisuje u tužbi, kao i visinu tužbenog zahtjeva.

7. Ističe da tuženik kao osiguratelj ne odgovara isto kao i osiguranik, ne odgovara u smislu općih propisa građanskog prava zato što on nije štetnik – dakle osoba odgovorna za štetu, već odgovara samo u okvirima Ugovora o osiguranju/police i pripadajućih uvjeta. Nadalje, ukoliko je do štetnih posljedica kod tužitelja došlo na opisani način, tuženik osporava odgovornost svog osiguranika za nastanak štetnog događaja jer u ponašanju osiguranika nije bilo propusta koji bi utjecao na nastanak štetnog događaja, već je šteta nastala isključivo nepažnjom tužitelja, na koju osiguranik nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći. Iz samih navoda tužitelja iz tužbe proizlazi kako uzrok pada tužitelja ne leži u radnji osiguranika tuženika, već je štetni događaj nastao isključivo zbog nepažnje tužitelja. Naime, u tužbi je izostao navod o dinamici štetnog događaja, uopće se ne navodi na koji način je tužitelj ozlijedio skočni zglob, stoga je tužba nejasna i po istoj se ne može postupiti.

8. Tijekom postupka izvedeni su dokazi uvidom u: Prijavu o ozljedi na radu (strana 5-7, 68-72 spisa), Odštetni zahtjev (strana 8-9 spisa), odgovor tuženika na odštetni zahtjev (strana 10-11 spisa), medicinsku dokumentaciju (strana 12-17, 36-46, 49, 67 spisa), police osiguranja (strana 23-25 spisa), privitak polici (strana 26-28 spisa), Uvjete za osiguranje od javne (izvanugovorne) odgovornosti (strana 29-34 spisa), Izvješće o nastanku ozljede na radu (strana 63 spisa), izjave radnika i očevidaca o ozljedi na radu (strana 64 -66 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Jakši Filipović-Čugura (strana 82-83 spisa), saslušani su svjedoci FB i ČB (strana 95-96 spisa), te tužitelj (strana 96 spisa).

9. Svi provedeni dokazi ocijenjeni su sukladno čl. 8. ZPP-a. Na osnovi rezultata provedenog postupka sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

10. Među strankama nije sporna aktivna legitimacija, kao i nastanak štetnog događaja.

11. Među strankama je sporna odgovornost za štetu te visina neimovinske i imovinske štete.

12. Uvidom u Prijavu o ozljedi na radu razvidno je da se tužitelj ozlijedio tijekom redovnog radnog vremena, na uobičajenom mjestu rada - čistač ulica, na poslovima čišćenja ulica; ozljeda skočnog zgloba, da je predviđeno korištenje osobnih zaštitnih sredstava, da je tužitelj osposobljen za rad na siguran način, da su primijenjena osnovna i posebna pravila zašite na radu, da nije pružena prva pomoć, da nije provedena interna istraga, da nije obavljen očev id od strane policije, kao ni nadzor od strane inspektora zaštite na radu; da je HZZO ozljedu od 2. lipnja 2024. priznao kao ozljedu na radu 17. srpnja 2024.

13. Iz iskaza saslušanog svjedoka FB, šefa smjene, proizlazi da je obaviješten nakon ozljeđivanja tužitelja koji je obavljao poslove redovnog čišćenja ulica.

14. U svom iskazu svjedok ČB navodi da je tužitelj kritične zgode vozio bicikl s kantom i dok je stajao ženska osoba je otuđila bicikl i počela se voziti s njim, a tužitelj je potrčao za njom i uganuo nogu, zaustavio ju i uzeo bicikl s kantom. Tužitelj je imao radnu odjeću i obuću, bilo je krajem radnog vremena oko 3,30; nakon ozljeđivanja otišao je u bazu i na bolovanje, na kojem je bio više od 2-3 mjeseca.

15. U svom iskazu tužitelj je izjavio da je smjenu počeo u 22,00 s trokolicom, oko 3,30 ženska osoba je otuđila trokolicu, krenuo je za njom, uspio ju je stići, kojom prilikom je iskrenuo nogu i odmah ga je zaboljela i kolegi rekao da ga je zapeklo i da je izvrnuo nogu, a to se dogodilo na kanalicama na Cvjetnom trgu. Nije nastavio raditi nego je otišao pješke u bazu; nije mislio da se nešto dogodilo i stavljao je hladne obloge i popio tabletu, u nedjelju navečer noga je buknula i u ponedjeljak je otišao u Traumatološku gdje su obradili nogu i stavili longetu; pomagala mu je supruga, obavio je fizikalne terapije, a i dalje zna zaboljeti ako duže stoji. Na sebi je imao svu potrebnu radnu odjeću i obuću. Nije mu se nikada kod tuženika dogodila nikakva ozljeda.

16. Iskaz tužitelja i svjedoka sud je prihvatio kao vjerodostojan i istinit jer su iskazi davani sigurno, uvjerljivo i životno logično i međusobno su sukladni ostalim dokazima u spisu.

17. Pri razjašnjenju prigovora tuženika s naslova odgovornosti u ovoj pravnoj stvari kao polaznu osnovu sud je uzeo odredbe čl. 105. Zakona o radu (Narodne novine 137/04 - pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu ZR) kojom je propisano da radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu, dužan je štetu naknaditi i odredbu čl. 25. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine, 71/14, 118/14, 154/14, 94718, 96/18, u daljnjem tekstu ZZR), kao lex specialis, poslodavac odgovara za ozljedu koju radnik pretrpi na radu po načelu objektivne odgovornosti. On može biti oslobođen odgovornosti, potpuno ili djelomično, ako je šteta nastala zbog više sile, namjerom ili nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći unatoč provedenoj zaštiti na radu. Postojanje okolnosti koje isključuju njegovu odgovornost mora dokazati poslodavac.

18. Prema stavu ovoga suda, iz iskaza svjedoka i tužitelja, prijave ozljeda na radu i dokaza tuženika ne proizlaze nikakve druge okolnosti iz kojih bi se moglo zaključiti da je tužitelj postupao s nepažnjom. Naime, njegove tvrdnje o odgovornosti i nepažnji tužitelja su paušalne i neodređene, nejasno je što je po njemu tužitelj u ovim okolnostima propustio učiniti odnosno što je pogrešno učinio i da je postupao s nepažnjom.

19. Radi utvrđivanja postojanja i opsega štete koju je tužitelj pretrpio u predmetnom štetnom događaju izveden je dokaz liječničkim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Jakši Filipović-Čuguri, kojem je sud poklonio vjeru u cijelosti jer je isti dan na logičan i uvjerljiv način u skladu s pravilima struke, na osnovi medicinske dokumentacije priležeće u spisu, te na osnovi pregleda tužitelja od strane vještaka.

20. U svom nalazu i mišljenju stalni sudski vještak utvrdio je da je tužitelj u štetnom događaju zadobio istegnuće desnog nožnog zgloba i otrgnuće unutrašnjeg maleola kao sumnja, koje su se mogle dogoditi u dinamici ozljeđivanja, što je u uzročno-posljedičnoj vezi sa štetnim događanjem.

21. Kao posljedicu predmetnog štetnog događaja tužitelj je trpio bol jakog intenziteta 1 dan, bolove srednjeg intenziteta 8 dana, manjeg intenziteta 55 dana - kumulativno, to je sud tužbeni zahtjev tužitelja s osnove bolova usvojio u zatraženom iznosu od 1.440,00 eura.

22. Iz vještva ovaj sud nalazi utvrđenim da je tužitelj trpio primarni strah jačeg intenziteta i kratkog trajanja, sekundarni strah kao posljedica tjelesnih ozljeda i njihovih posljedica, jačeg intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 5 dana, a kasni strah u vidu bojaznosti i zabrinutosti trajao je 50 dana - kumulativno. S obzirom na duljinu straha i njegov intenzitet, ovaj sud smatra da u smislu čl. 1100. ZOO- a tužitelju pripada pravična novčana naknada zbog pretrpljenog straha u iznosu od 1.200,00 eura.

23. Trajne posljedice umanjile su opću životnu aktivnost tužitelja za 4-5%. S obzirom na tako utvrđeni opseg smanjenja životne sposobnosti tužitelja, trajnost posljedica opisanih po vještaku, ovaj sud smatra da mu u smislu čl. 1100. ZOO- a pripada pravična novčana naknada po osnovi pretrpljenih duševnih bolova zbog smanjenja životne aktivnosti u utuženom iznosu od 750,00 eura.

24. Tužitelju je bila potrebna tuda pomoć i njega kroz 45 dana po 2 sata, uzimajući u obzir cijenu primjerenu mjesnim prilikama u kojima živi tužitelj za jedan sat tuđe pomoći njege u iznosu od 5 eura, sud je tužitelju dosudio iznos od 450,00 eura.

25. Obzirom na naprijed navedeno, tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu u ukupnom iznosu od 3.840,00 eura, sukladno odredbi čl. 1100. i 1095. ZOO-a sa zateznom kamatom od 29. kolovoza 2024. dana podnošenja odštetnog zahtjeva, temeljem čl. 29. st. 2. i čl. 1103. ZOO-a.

26. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

27. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na čl. 154. st. 2. ZPP -a, a odnosi se na zastupanje stranke po punomoćniku i uspjeha stanaka u parnici sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/2023).

28. Tužitelju je priznat trošak za sastav odštetnog zahtjeva 100 bodova, sastav tužbe 100 bodova, pristupa na ročište 5.3.2025. i 15.1.2026. svako po 100 bodova, obrazloženog podneska od 22.9.2025. po 100 bodova, podnesaka od 11.11.2024., 17.1.2025., 7.3.2025. svaki po 25 bodova, ukupno 575 bodova odnosno 1.150,00 eura, uvećan za 25% PDV-a u iznosu od 287,50 eura, tužitelju je priznat trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 250,00 eura, te ukupni trošak u iznosu od 1.687,50 eura.

29. Odluka o zateznoj kamati na troškove parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a.

30. Tužitelj je temeljem odredbe čl. 15. st. 1. točka 3. Zakona o sudskim pristojbama oslobođen od plaćanja istih.

U Zagrebu 17. ožujka 2026.

Sutkinja:

Aleksandra Pomykalo

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 5 primjeraka, u roku 15 dana od dana uručenja ovjerenog prijepisa presude, sukladno odredbi čl. 335. st. 7., 8. i 9. ZPP-a.

DNA:

1. pun. tužitelja

2. pun. tuženika