REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl. broj P-3669/2024-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Vesni Horvat kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Središnja služba u Zagrebu, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862, radi plateža, nakon održane glavne i javne rasprave dana 23.2.2026., u nazočnosti punomoćnika tužitelja FO i odsutnosti uredno pozvanog tuženika, dana 17. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužitelj sa tužbenim zahtjevom koji glasi:

"Nalaže se tuženiku, Croatia osiguranje d.d. OIB: 26187994862, Vatroslava Jagića 33, Zagreb, isplatiti tužitelju, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, A. Mihanovića 3, Zagreb, OIB: 84397956623 svotu od 6.411,31 € uz pripadajuću zateznu kamatu koja teče od dana 27.05.2024. godine do isplate do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, kao i nadoknaditi parnične troškove, a sve to u roku od petnaest dana."

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 14.6.2024. godine navodi da je osiguranica tužitelja TO, sada F stradala na radu dana 9.10.2001. u prometnoj nesreći kao suvozač koju nesreću je skrivio BO upravljajući motornim vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka] osiguranim kod tuženika. Osiguranica tužitelja vodila je postupak naknade štete protiv tuženika pred Općinskim sudom u Zagrebu pod brojem Pn-7985/01. Radi posljedica prometne nesreće priznato joj je pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad uslijed 30% ozljede na radu. Navodi postupke u kojima je tužitelj ostvarivao naknadu štete od tuženika vezano uz naprijed navedeno dok predmetnom tužbom potražuje štetu nastalu isplatom mirovine u razdoblju od 1.11.2021. do 30.4.2024. godine odnosno 30% s osnove ozljede na radu što iznosi 6.411,31 EUR sa pripadajućom zateznom kamatom tekućom od 27.5.2024. do isplate. Navodi da se tužitelj dana 7.5. obratio tuženiku s odštetnim zahtjevom koji zahtjev je tuženik otklonio. Slijedom izloženog pozivajući se na odredbe čl. 161 u svezi s čl. 164 Zakona o mirovinskom osiguranju predlaže da mu sud pruži zaštitu na način naveden u izreci ove presude.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja te odgovornost osiguranika tuženika za nastanak istog. Osporava pravnu osnovu i visinu tužbenog zahtjeva te se protivi navodima tužitelja da bi se u ovoj pravnoj stvari primjenjivale odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju. Naime tuženikov pravni položaj kao osiguratelja temelji se na sklopljenom ugovoru o osiguranju od automobilske odgovornosti te se u pravnom odnosu između tužitelja i tuženika primjenjuju odredbe Zakona o obveznim osiguranjima u prometu kao specijalnog zakona. Vezano uz navedeno poziva se na stajalište zauzeto od strane Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Slijedom svega izloženog predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

3. U tijeku dokaznog postupka izvršen je uvid u prijavu o ozljedi na radu, policu osiguranja od automobilske odgovornosti za osobno vozilo registarskih oznaka [registarska oznaka], zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv BO, rješenje tužitelja od 8.1.2024. godine, nalaz i mišljenje vještaka o invalidnosti, mišljenje stručnog povjerenstva za reviziju, obračun isplaćene mirovine, odštetni zahtjev sa povratnicom, odgovor tuženika te podneske stranaka.

4. Cijeneći rezultate ovako provedenog dokaznog postupka ovaj sud je uvjerenja da tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Predmet spora zahtjev je tužitelja kojim potražuje naknadu štete nastale isplatom mirovine svojem osiguraniku temeljem odredaba Zakona o mirovinskom osiguranju.

6. Izvršen uvid u naprijed spomenutu dokumentaciju potvrđuje navode tužitelja da je osiguranik tužitelja TO stradala u prometnoj nesreći dana 9.10.2001. kao i to da je istoj rješenjem tužitelja priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad uslijed 30% ozljede na radu(prometna nesreća).

7. Sporan je osnov i visina tužbenog zahtjeva točnije da li se u konkretnom slučaju na utvrđenje postojanja visine obveze tuženika primjenjuju odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju kako to smatra tužitelj ili odredbe Zakona o obveznom osiguranju u prometu kako to smatra tuženik.

8. Vezano uz navedeno Vrhovni sud Republike Hrvatske ujedinio je svoje pravno stajalište izrazivši pravni stav na način da sud odluku o traženju naknade štete HZMO-a s osnova mirovna koju isplaćuje svojem osiguraniku i koju potražuje od osiguravajućeg društva po osnovi police obveznog osiguranja od autoodgovornosti treba donijeti primjenom odredbe čl. 27 st. 3 Zakona o osiguranju u prometu (primjerice tako Rev 12/22 od 12.1.2022., Rev 68/19 od 1.3.2022.).

9. Zbog navedenog utvrđeno je da se u ovom slučaju primjenjuje Zakon o obveznim osiguranjima u prometu, dalje ZOOP. Odredbom čl. 27 st. 1 navedenog Zakona propisano je da je društvo za osiguranje obvezno zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenog, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju. Prema st. 2 istog članka stvarnom štetom u smislu stavka 1 tog članak smatraju se troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe odnosno članova njezine obitelji. Sukladno st. 3 tog članka razmjerni iznos mirovine određuje se prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovne koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, a te odredbe odgovarajući se primjenjuju na subrogacijske zahtjeve društva za osiguranje za naknadu stvarne štete isplaćene na temelju dobrovoljnog zdravstvenog, mirovinskog, rentnog ili sličnog osiguranja.

10. Iz rješenja HZMO broj 344929 od 8.1.2004. proizlazi da je osiguraniku tužitelja TO priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog 30% ozljede na radu (prometna nesreća) i 70% bolesti.

11. Obveze tuženika su kao društva za osiguranje po policama osiguranja od automobilske odgovornosti regulirane odredbama ZOOP-a pa u postupcima u kojima spor pokreće tužitelj protiv osiguratelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime invalidske mirovine relevantne odredbe ZOOP-a koje su bile na snazi u trenutku izvršenih isplata invalidskih mirovina, a ne odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju. Naime Zakon o mirovinskom osiguranju predstavlja opći propis koji uređuje odnose u sustavu mirovinskog osiguranja dok se u ovoj pravnoj stvari kao što je ranije rečeno trebaju primijeniti odredbe ZOOP-a ili točnije odredba čl. 27 st. 1, 2, 3 i 4. Obveza tuženika kao društva za osiguranje postoji samo onda ukoliko bi razmjerni iznos mirovne koja se isplaćuje osiguraniku tužitelja bio veći od razmjernog iznosa mirovine koja se isplaćuje zbog umirovljenja zbog povrede na radu, a u ovom postupku tužitelj na kojemu je na temelju odredbe čl. 219 st. 1 ZPP-a teret dokazivanja nije dokazao da je stvarna šteta u smislu naprijed navedene odredbe čl. 27 ZOOP-a veća od isplaćenog iznosa točnije nije dokazao da postoji razlika između mirovne utvrđene rješenjem tužitelja i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu. Slijedom izloženog valjalo je odlučiti kao u toč. I izreke ove presude.

12. Tuženiku nisu dosuđeni troškovi sudskog postupka budući isti troškovi nisu nastali.

U Zagrebu, 17. ožujka 2026.

Sudac:

Vesna Horvat

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovog suda Županijskom sudu u četiri primjerka.

Dna:

1. Tužitelju

2. Tuženiku