REPUBLIKA HRVATSKA

Broj: Pp-18148/2025-20

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

Split, Domovinskog rata 4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Tolić, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenih ŽĐ i TĐ zbog prekršaja iz članka 10. točke 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine 70/17, 126/19, 84/21, 114/22 i 36/24, dalje: Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji), povodom optužnog prijedloga Policijske uprave splitsko-dalmatinske, II. Policijske postaje Split, klasa: 211-07/25-5/33755 od 21. prosinca 2025., nakon provedenog žurnog postupka, dana 17. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

prvookrivljeni:

ŽĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. Ž i pok. T, rođen **.**.1984. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], SSS, vozač, zaposlen, mj. primanja oko 1.000,00 eura, razveden, otac dvoje djece, državljanin  Republike  Hrvatske,  prekršajno kažnjavan

drugookrivljena: TĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći Č i Đ, rođena **.**.1994. u [adresa], s prebivalištem u [adresa],  SSS,  hotelijersko-turistički  tehničar, zaposlena kao prodavač, mj. primanja 1.000,00 eura,  srednjeg  imovnog  stanja,  razvedena, majka  dvoje  djece,  državljanka  Republike Hrvatske, prekršajno kažnjavana

k r i v i  s u

što su 21. prosinca 2025. oko 15:00 sati u [adresa], u nazočnosti zajedničke djece ČĐ (rođ. 2018.) i ĐĐ (rođ. 2014.) međusobno počinili psihičko i fizičko nasilje, na način što su se usred rasprave vezane za djecu verbalno sukobili tako što je drugookrivljena vikala na prvookrivljenog riječima „Imam ja momka, vidit ćeš ti s kim imaš posla, jebem ti mater!“, na što je prvookrivljenik uzvratio vrijeđajući je riječima „kurvo, gadušo“; nakon čega je drugookrivljena pokušala zagrliti kćer ČĐ, a što prvookrivljeni nije dopustio pa je došlo do međusobnog naguravanja u kojem prvookrivljeni udara drugookrivljenu glavom o glavu, a potonja ga hvata za glavu i grebe ga po glavi; čime su međusobno prouzročili uznemirenost,

dakle, prema članu obitelji primijenili fizičku silu uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda te počinili psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo uznemirenost, a djelo je počinjeno u nazočnosti djeteta,

čime su počinili prekršaj opisan u članku 10. točki 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavku 3. istog Zakona.

Na temelju citiranih propisa prvookrivljeniku se

i z r i č e

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 45 (četrdeset pet) DANA

pri čemu mu se na temelju članka 40. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: Prekršajni zakon), u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme koje je bilo lišen slobode na temelju rješenja o zadržavanju ovog suda broj Pp-18148/2025 od 22. prosinca 2025., odnosno vrijeme od 21. prosinca 2025. u 17:00 sata do 4. siječnja 2026. u 12:00 sati, kao 15 (petnaest) dana zatvora; tako da izrečena kazna zatvora prvookrivljeniku jest kazna zatvora u trajanju od 30 (trideset) dana.

Zatim se na temelju članka 44. Prekršajnog zakona prema prvookrivljeniku

p r i m j e n j u j e

UVJETNA OSUDA

na način da se izvršenje kazne zatvora koja mu je izrečena odgađa na rok od 1 (jedne) godine te se kazna neće izvršiti pod uvjetom da isti u tom roku ne počini jedan ili više prekršaja za koje joj je izrečena ista ili teža kazna od izrečene uvjetnom osudom (članak 46. stavak 1. Prekršajnog zakona).

Na temelju članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji drugookrivljenoj se

i z r i č e

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 45 (četrdeset pet) DANA

pri čemu joj se na temelju članka 40. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: Prekršajni zakon), u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme za koje je bila lišena slobode prema izvješću o uhićenju II. Policijske postaje Split do puštanja na slobodu na temelju rješenja ovog suda, odnosno vrijeme od 21. prosinca 2025. u 17:30 sati do 22. prosinca 2025. u 13:30 sati, kao dva dana zatvora; tako da izrečena kazna zatvora drugookrivljenoj jest kazna zatvora u trajanju od 43 (četrdeset tri) dana. Zatim se na temelju članka 44. Prekršajnog zakona prema drugookrivljenoj

p r i m j e n j u j e

UVJETNA OSUDA

na način da se izvršenje kazne zatvora koja joj je izrečena odgađa na rok od 9 (devet) mjeseci te se kazna neće izvršiti pod uvjetom da drugookrivljena u tom roku ne počini jedan ili više prekršaja za koje joj je izrečena ista ili teža kazna od izrečene uvjetnom osudom (članak 46. stavak 1. Prekršajnog zakona).

II. Na temelju članka 15. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji prvookrivljeniku i drugookrivljenoj se

i z r i č e

ZAŠTITNA MJERA OBVEZNOG PSIHOSOCIJALNOG TRETMANA

koja mjera traje do prestanka razloga zbog kojeg je određena, ali ne može trajati manje od 9 (devet) mjeseci.

Sukladno odredbi članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji okrivljenike se upozorava da će se, ukoliko ne postupe sukladno izrečenoj zaštitnoj mjeri, kazniti za prekršaj kaznom zatvora u trajanju od najmanje 10 dana.

III. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni na ime troškova prekršajnog postupka platiti po 50,00 (pedeset) eura u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom isti naplatiti prisilno.

O b r a z l o ž e n j e

1. Policijska uprava splitsko-dalmatinska, II. Policijska postaja Split, podnijela je optužni prijedlog pod gore naznačenim poslovnim brojem od 21. prosinca 2025. protiv okrivljenih ŽĐ i FĐ (sada TĐ) zbog prekršaja navedenog u izreci presude.

2. Postupajući po optužnom prijedlogu, Sud je proveo žurni postupak tijekom kojeg je ispitao okrivljenike koje su dovedeni na sud od strane policijskih službenika.

2.1. Očitujući se optužnom prijedlogu, prvookrivljenik je izjavio kako se ne smatra krivim zbog prekršaja koji mu se stavlja na teret. U svojoj obrani je naveo kako je 21. prosinca 2025. oko 15,00 sati njegova bivša supruga TĐ došla na vrata njegovog stana u [adresa] u [adresa] te ga je doslovce s vrata fizički i verbalno napala na način da ga je počela udarati i grebati po glavi. Nakon toga da je otvorenim dlanom snažno udarila njihovo zajedničko dijete ŠĐ nekoliko puta, na što je mlađa kći ĐĐ vikala da prestane, a on je reagirao tako što je spriječio ŽĐKR u daljnjem udaranju djeteta. Uhvatio ju je za obje ruke te ju je pokušavao smiriti 7-8 minuta, a ona se otimala i nastavljala ga grebati. Za to vrijeme da mu je prijetila smrću govoreći da će ga ona i njezin momak ubiti, a sve se to odvijalo ispred dvoje djece. Istaknuo je da ga je njezino ponašanje izrazito uznemirilo te kako je namjerava prijaviti policiji čim bude u mogućnosti. Istaknuo je kako sa bivšom suprugom inače ima loš odnos, a čini mu se da je bila i pod utjecajem nekakvih opijata.

2.2. Na pitanje suda postoji li pravomoćna sudska odluka koja uređuje pitanje roditeljske skrbi nad zajedničkom djecom, okrivljenik navodi da je prvostupanjska odluka ukinuta te je predmet vraćen na ponovno suđenje.

2.3. Sud je tijekom davanja iskaza konstatirao da se prvookrivljenik doima vidno uznemiren te da na glavi ima vidljive ogrebotine, kao i na korijenu nosa.

3. Očitujući se optužnom prijedlogu, drugookrivljena TĐ je izjavila kako se ne smatra krivom zbog prekršaja za koji se tereti. U svojoj obrani je navela kako je formalno razvedena od ŽĐ te su njihova zajednička djeca F i SĐ pravomoćnom sudskom odlukom povjerena njoj na čuvanje i odgoj, dok on kao otac ima pravo redovitog viđanja i druženja. ŽĐKR je od početka razvoda bio nesuradljiv s njom i službama te joj je često prijetio zbog čega je osuđivan zbog nasilja u obitelji. Posljednjih mjesec dana da se djeca nalaze kod oca jer su tako željela, a ona im je odlučila udovoljiti iako to nije u skladu s mjerodavnom sudskom odlukom. Sa starijom kćeri da se dogovorila da ostanu do kraja prošlog tjedna, s tim da je mlađa kći ČĐ imala nastup u dvorani Gripe s početkom u 16,00 sati, a proba je bila u 15,00 sati. Istaknula je kako je poslala poruku na mobitel ČĐ s točnim podacima vremena i mjesta početka nastupa te se dogovorila s njom da će navratiti u 14,30 sati kako bi joj pomogla da se sredi za nastup. Dana 21. prosinca 2025. oko 14,30 sati da je parkirala auto u blizini Draganovog stana u [adresa], nakon čega se ČĐ spustila te je ušla u automobil gdje joj je pomogla da se presvuče i namjesti frizuru. Primijetila je da se malo udebljala, a inače voli jesti hranu koja deblja pa joj to je rekla, odnosno rekla joj je da malo pripazi na prehranu. Također joj je rekla da kaže sestri i tati da bi te večeri trebali doći kod nje i njezine majke na Visoku gdje inače žive. Nakon toga da je sjela u auto i zaputila se prema dvorani, ali nije bila sigurna da je ČĐ dobro razumjela upute oko nastupa, odnosno da je znala da je proba u 15,00 sati pa ju je zvala na mobitel ali se nije javljala. Potom ju nazvala i stariju kćer, ali se ni ona nije javljala.

3.1. Okrivljena je tijekom davanja iskaza predočila sudu zaslon svoga mobitela na kojem je vidljivo više poziva prema kontaktima Š i ĐĐ upravo u vrijeme spornog događaja.

3.2. Nadalje je navela kako se iz tog razloga vratila do suprugovog stana te je pokucala na vrata i iz unutrašnjosti stana je čula kako on djeci govori nešto negativno o njoj, a kada je ušla u stan ŽĐKR je ljutitim tonom rekao "evo je". Obje djevojčice su plakale, a naročito mlađa ČĐ, a ŽĐKR ju je upitao zašto joj je rekla da je debela. Istaknula je kako je željela djetetu objasniti da je to rekla zbog nastupa i htjela ju je zagrliti, ali on se ispriječio ispred nje, nakon čega ju je obgrlio svom snagom objema rukama. Kako se nije mogla osloboditi njegovog stiska, da ga je ogrebala po licu, ali smatra da je to bilo u samoobrani. ČĐ je na to stala doslovce kričati, bila je pod vidnim šokom te je stala govoriti makni se od mene, što ju je iznenadilo jer se tako nikada nije ponašala. Zbog toga da je dijete udarila šamarom po licu kako bi je smirila. Istaknula je da to inače ne radi. ŽĐKR je onda počeo govoriti djeci kako neće ići kod mame, da im je ovdje dobro, a njoj samoj je rekao kako će se vratiti živjeti s njim, a ona mu je odgovorila da ima momka koji će stati iza nje, što je njega razljutilo te joj je prijetio da će poslati ljude da je ubiju, da će poslati ljude da je tuku dok joj svi zubi ne ispadnu i razne druge prijetnje koje je uspjela snimiti svojim mobitelom.

3.3. Drugookrivljena je potom sudu sa svoga mobitela predočila audio-video snimku na kojoj se između ostalog čuje kako prvookrivljeni izgovara naprijed citirane prijetnje.

3.4. U nastavku je izjavila da joj je nakon ovih riječi ŽĐKR prišao i udario je čelom o čelo. Nakon toga da je u stan stigla policija. Na kraju je istaknula kako ne konzumira nikakve opijate i spremna je dati krv i urin na analizu kako bi to dokazala.

3.5. Na pitanje prvookrivljenika, drugookrivljena navodi kako jest bila nekoliko dana prije u stanu, jer je imala propušten poziv od učiteljice, a tada se nitko od kćeri se nije javljao na telefon pa je došla provjeriti je li sve u redu. Tada nije bilo nikakvih problema. Na pitanje prvookrivljenika što je to točno on negativno govorio o njoj jučer popodne u stanu, drugookrivljena je odgovorila kako je čula riječi "neće ona, neće ona", te je pretpostavila da se to odnosi na nju.

3.6. Prvookrivljenik prigovara obrani drugookrivljene neistinitom u dijelu koji je u kontradikciji s njegovom izjavom te naglašava kako je drugookrivljena rekla da će ga snimati, na što je on odgovorio "slobodno snimaj". Također ističe da je drugookrivljena bila ta koja je njemu prva prijetila smrću.

4. Tijekom žurnog postupka u dokazne svrhe su uz suglasnost stranaka pročitani zapisnici o ispitivanju osumnjičenika ŽĐ i TĐ, izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta br. 1072078430 te zapisnici o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu za okrivljenike.

4.1. Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, iz koje je vidljivo da je prvookrivljenik prethodno tri puta prvomoćno osuđivan zbog prekršaja iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te zbog prekršaja iz članak 54. stavka 3. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga; dok je drugookrivljena jednom osuđena također zbog prekršaja iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

4.2. Sud je na temelju članka 421. stavka 1. točke 4. Zakona o kaznenom postupku odbio dokazni prijedlog prvookrivljenika za ispitivanjem djeteta ĐĐ u svojstvu svjedoka, jer bi se time znatno odugovlačio postupak, kod činjenice da je njegova prekršajna odgovornost već pouzdano utvrđena drugim dokaznim sredstvima, u prvom redu snimkom spornog događaja; a istovremeno bi se dijete izlagalo sekundarnoj viktimizaciji.

5. Na temelju ovako provedenog žurnog postupka, Sud smatra nedvojbeno utvrđenim da su okrivljenici počinili prekršaj činjenično opisan i pravno označen kao u izreci ove presude.

6. Odredbom članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji određeno je kako je nasilje u obitelji :

1. primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda

2. tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci

3. psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost

4. ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci

5. zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.

6.1. Članak 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisuje da će se, tko u nazočnosti djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.100,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 45 dana.

7. Prije svega treba istaknuti kako je odnos između okrivljenika kao bivših supružnika evidentno trajno poremećen te učestalo dolazi do međusobnih razmirica i svađa. Što se pak tiče incidenta koji je predmet optužbe, iako prvookrivljenik negira da je ispoljavao nasilje prema bivšoj supruzi, suprotno proizlazi iz video snimke koju je priložila potonja, a koju je kritične prigode sačinila svojim mobitelom. Tako se na snimci jasno čuje da ŽĐKR uzrujanim tonom prijeti smrću i da je to izgovorio više puta. To upućuje na zaključak da je njegova obrana neživotna i usmjerena k izbjegavanju odnosno umanjenju prekršajne odgovornosti, a da je kudikamo vjerojatnije i logičnije da je drugookrivljenu verbalno vrijeđao i fizički napao kako je to ona opisala u svom iskazu pred sudom i u II. Policijskoj postaji Split te kako je naznačeno u izreci presude.

7.1. Pritom se ističe kako sud predmetnu snimku nedvojbeno smatra zakonitim dokazom, prije svega jer je sam prvookrivljenik izjavio da je dao pristanak za snimanje, a ujedno u konkretnom slučaju pravo na zaštitu psihičkog i fizičkog integriteta svakako preteže nad pravom okrivljenika na privatnost.

7.2. U odnosu na prekršajnu odgovornosti drugookrivljene TĐ, vidljivo je kako i ona u svojoj obrani želi umanjiti značaj svog postupanja te prebaciti odgovornost za incident isključivo na bivšeg supruga. Međutim, iz cjelokupnog njezinog postupanja, reakcije malodobne djece i činjenice da je prvookrivljeni uslijed toga zadobio više ogrebotina na licu, u što se sud imao prilike neposredno uvjeriti na raspravi; sud smatra kako je drugookrivljena također izvršila čin nasilja u obitelji naspram bivšeg supruga. Drugim riječima, da je u afektivnom stanju vrijeđala okrivljenika i fizički ga napala kako je on to opisao i kako je to navedeno u činjeničnom opisu izreke presude. Sud je stajališta da drugookrivljena pritom nije postupala u nužnoj obrani, a uzimajući u obzir sve okolnosti njene reakcije, gdje je do međusobnog naguravanja došlo nakon njezinog udaranja zajedničkog malodobnog djeteta, kao i intenzitet fizičke sile koju je primijenila. S obzirom na to da su oboje okrivljenika istaknuli kako ih je ponašanje bivšeg supružnika uznemirilo, a očigledno je uznemirilo i nazočnu malodobnu djecu; oni su svojim postupanjem ostvarili sva obilježja utuženog prekršaja.

8. Prilikom izricanja odabira vrste i mjere prekršajnopravne sankcije, Sud je na strani okrivljenika uzeo u obzir jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra, u smislu da su međusobno ispoljavali dva oblika nasilja, kao i njihovu prethodnu osuđivanost za istovrsna djela; dok olakotne okolnosti nisu utvrđene. U tom pravcu valja primijetiti da su okrivljenici svojim postupanjem ujedno ostvarili obilježja i težeg kažnjivog djela, međutim kako je pravna kvalifikacija na dispoziciji ovlaštenog tužitelja, sud je tu činjenicu tretirao kao otegotnu okolnost. S obzirom na manju kriminalnu količinu u konkretnom slučaju te usklađenije dosadašnje ponašanje s pravnim poretkom, sud drugookrivljenoj nije izrekao predloženu zatvorsku kaznu, već se odlučio na uvjetnu osudu kao mjeru upozorenja u kombinaciji s odgovarajućom zaštitnom mjerom. Istu sankciju je primijenio i prema prvookrivljeniku, uvažavajući činjenicu da je on određeno vrijeme bio lišen slobode u sklopu zadržavanja. Sud smatra kako će se na taj način ostvariti određena kontrola njihovog ponašanja u budućnosti i adekvatno postići svrha kažnjavanja, posebice s aspekta specijalne prevencije.

8.1. Sukladno članku 40. stavku 1. i 2. Prekršajnog zakona, sud je ukupno vrijeme za koje su okrivljenici bili lišeni slobode uračunao u uvjetnu kaznu zatvora, zbog čega je odlučeno kao u izreci.

9. Sud je okrivljenicima izrekao zaštitnu mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana, jer je procijenio kako, polazeći od njihovog evidentno duboko poremećenog i konfliktnog odnosa te činjenice da su i ranije već međusobno ispoljavali nasilničko ponašanje; u konkretnom slučaju postoji opasnost da bi mogli ponoviti nasilje u obitelji. Stoga je nužno na određeni način djelovati na okrivljenike kako bi se spriječili slični incidenti u budućnosti, posebice jer imaju dvoje zajedničke malodobne djece, te kako bi imali više kritičnog uvida u svoje postupka. Iz tog razloga se psihosocijalni tretman ukazuje kao najprikladnija mjera za ostvarivanje ovog cilja.

10. Na temelju u izreci citiranih propisa, kako su okrivljenici proglašeni krivima, obvezni su naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, koji je odmjeren s obzirom na složenost i trajanje postupka.

Split, 17. ožujka 2026.

Zapisničarka

Sudac

Sanja Tolić,v.r.

Mario Bakota,v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se predaje Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u dva istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Presuda se dostavlja: okrivljenicima, ovlaštenom tužitelju, u spis