Poslovni broj: Us I-1944/2024-15

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu toga suda Leandri Mojtić kao sucu pojedincu, te Milki Škaro Grozdanić zapisničarki, u upravnom sporu tužiteljice BC iz [adresa], Dinka Šimunovića 1, OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Ivo Gabrić odvjetnik u Odvjetničkom društvu Kasalo & Raić d.o.o. u Splitu, Poljička cesta 26 D, protiv tuženika Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, OIB: 84891127540, uz sudjelovanje zainteresirane osobe OC OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Ivan Milišić odvjetnik u Splitu, Mažuranićevo šetalište 2, u postupku promjene podataka u katastarskom operatu, nakon održane usmene i javne rasprave zaključene 20. veljače 2026., a objavljene 17. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice kojim predlaže poništenje rješenja tuženika Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak KLASA: UP/II-932-07/24-07/241, URBROJ: 541-11/4-24-3 od 13. lipnja 2024., te poništenje rješenja Područnog ureda za katastar Split, Odjela za katastar nekretnina Solin, KLASA: UP/I 932-07/23-02/356, URBROJ: 541-28-04/3-24-8 od 01. veljače 2024. godine, kao neosnovan.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora, kao neosnovan.

III. Nalaže se tužiteljici da zainteresiranoj osobi naknadi trošak upravnog spora u iznosu od 2.500,00 eura u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-932-07/24-07/241, URBROJ: 541- 11/4-24-3 od 13. lipnja 2024. odbijena je žalba žaliteljice, ovdje tužiteljice, izjavljena protiv rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Odjela za katastar nekretnina Solin, KLASA: UP/I 932-07/23-02/356, URBROJ: 541-28-04/3- 24-8 od 01. veljače 2024. godine.

2. Citiranim prvostupanjskim rješenjem Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Odjela za katastar nekretnina Solin, KLASA: UP/I 932-07/23- 02/356, URBROJ: 541-28-04/3-24-8 od 01. veljače 2024. godine, u katastarskom operatu za k. o. [katastarska općina] mijenjaju podaci o k. č. br. [katastarska čestica] u posjedovnom listu broj 764 K. O. [katastarska općina] na temelju geodetskog elaborata, na način kako je to precizno iskazano u izreci tog rješenja pod A) Dosadašnje stanje i pod B) Novo stanje.

3. Tužiteljica je pravodobno podnijela tužbu osporavajući zakonitost rješenja zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava, te povrede odredbi upravnog postupka, u bitnom navodeći da osporavano rješenje, kojim je neosnovano potvrđeno prvostupanjsko rješenje, ima štetne posljedice za tužiteljicu kao nositeljicu prava u katastru i zemljišnoj knjizi jer da je izrađenim i potvrđenim elaboratom službeni broj 153/23 dio kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], njena dosadašnja površina svedena na novonastalu čest. zem. [katastarska čestica] površine 95m[2] — za cijelo, koji su kvadrati uvršteni u elaboratu prikazanim prijavnim listom za zemljišnu knjigu radi „novonastale diobe" na č.z. 3510/2 ZU 2334 KO [katastarska općina]. Tužiteljica navodi da nema mjesta uknjižbi zemljišta na kojoj je izgrađena zgrada 395 iz ZU 657 i koja je u sastavu kat. čest. [katastarska čestica], na kojoj nekretnini tužiteljica ima knjižna prava upisa zemljišta dio čest. zem. [katastarska čestica] ZU 2334 KO [katastarska općina], a na čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] da je izgrađena navedena zgrada. Navodi da je do ovoga došlo isplanirano, nepoštivanjem primjene površinskog kriterija na kat. čest. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] od strane geodeta i sve to uz znanje katastra. Ističe da predmetnim elaboratom nije ispunjen kriterij svrhe, tako da čest. zgr. [katastarska čestica] ostaje bez zemljišta, smanjenjem dosadašnje površine čest. zem. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica]. Da Elaborat sadrži neistinite promjene u svemu: u položaju, izgledu, površini i međi jer da je sve isto i prije i sada, osim propalog krova kuće uslijed vremenskih neprilika. Ističe da je kod utvrđivanja međa, tužiteljica bila prisutna kad se presuda 2 P-379/92, ovršna dana 17. travnja 1993.g., ovršila dana 23. ožujka 1994.g., na predaji zgrade čest. 396 u posjed i vlasništvo ovrhovoditelju OC. Da unatoč činjenicama drugostupanjsko tijelo dopušta da se sudski podijeljena stvar ponovo dijeli iako ima saznanja, odnosno da su obavještena na vrijeme, da je ova ovršena stvar - gotova stvar - i da u osporavanom postupku nema mjesta izradi ovog tipa elaborata potvrđenog od katastra u [adresa]. Ističe da je u tijeku postupka ukazivala na zadiranje u njen posjed, a da se to i ostvarilo kroz znatno smanjenje površine čest. zem. [katastarska čestica] s obuhvatom na njenu kat. čest. [katastarska čestica], odnosno da je novonastala čest. zem. utvrđena bez dogovora i pristanka tužiteljice i za tužiteljicu da predstavlja predmetnu nekretninu nastalu na nezakonito dopušten način, čime da je počinjena bitna pogreška koju drugostupanjsko tijelo nije prepoznalo, a koje postupovne radnje da spadaju u neodgovorno ponašanje sastavljača elaborata koje katastar ignorira. Zaključno tužiteljica ističe da kao što katastarski propisi nemaju nikakav utjecaj na vlasničke odnose, da suprotno tome ovršene stvari (presude) imaju prednost u ovom upravnom postupku, i da ih se svatko dužan pridržavati pa i katastar. Ističe da su naprijed navedene nesporne činjenice u tijeku izrade predmetnog elaborata bile poznate i da su prezentirane izvođaču elaborata i katastru, u formi ovršenih presuda broj II-P379/92 i IIP1860/94 te da je činom saznanja za iste, izrada i potvrđivanje elaborata postalo bespredmetno jer da je ovim presudama cilj da se posjed stvari osnaži i vlašću nad stvari i da imaju neoborivu pravnu snagu kao gotova stvar nad katastarskim propisima. Dakle, da se pravomoćno i ovršeno podijeljena stvar vodi kao nepodijeljena te da je osporavani postupak trebalo zaustaviti, a eventualno doneseno rješenje poništiti. Slijedom navedenog, tužiteljica predlaže da Sud uvaži iznesene tužbene navode te poništi osporavana rješenja te da troškovi postupka padnu na teret tuženika.

4. Tuženo tijelo je u odgovoru na tužbu od 30. listopada 2024. navelo da u cijelosti ustraje u razlozima obrazloženja osporavanog rješenja te je predložilo da Sud odbije tužbeni zahtjev.

5. Rješenjem ovog suda poslovni broj Us I-1944/2024-7 od 14. svibnja 2025. pozvana je zainteresirana osoba OC iz [adresa], da sudjeluje u predmetnom upravnom sporu te mu je dostavljena tužba tužiteljice i odgovor na tužbu tuženika na očitovanje.

6. Zainteresirana osoba je ovom sudu dostavila odgovor na tužbu 21. svibnja 2025. kojim je u cijelosti osporila navode tužiteljice ocjenjujući ih u potpunosti neosnovanim i paušalnim, navodeći kako će pojasniti predmet i sadržaj osporavanog upravnog postupka usklađenja te je istakla kako slijedi: da je OC, ovdje zainteresirana osoba, kao stvarni vlasnik nekretnina u [adresa], i to one označene kao č. zgr. [katastarska čestica] za cijelo, te stvarni vlasnik dijela nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] sve položeno u K. O. [katastarska općina], proveo predmetni upravni postupak “usklađenja” pred nadležnom ispostavom Državne geodetske uprave u [adresa]. Da predmetne nekretnine nisu bile “usklađene” tako da zemljišnoknjižno stanje nije odgovaralo u cijelosti katastarskom stanju budući da su navedene dvije nekretnine “padale” na područja dviju katastarskih čest. i to onih označenih kao kat. č. [katastarska čestica] te kat. č. [katastarska čestica] sve položeno u k. o. [katastarska općina];

- a) da se nekretnina katastarske oznake kat. č. [katastarska čestica], sastojala se od cijele sudske nekretnine označene kao č. zgr. [katastarska čestica], te dijela sudske nekretnine označene kao č. zgr. [katastarska čestica], sve položeno u k. o. [katastarska općina],

- b) da se nekretnina katastarske oznake kat. č. [katastarska čestica], sastojala se od dijela sudske nekretnine označene kao č. zgr. [katastarska čestica] sve položeno u k. o. [katastarska općina],

- da je zbog navedenog zainteresirana osoba izradila geodetski elaborat koji je potvrđen od nadležnog katastarskog ureda,

- da su se navedenim elaboratom formirale nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] kao novonastale od dijelova postojeće nekretnine 3510/2 sve k. o. [katastarska općina];

- da temeljem navedenog elaborata:

a) nekretnina katastarske oznake 6359 odgovara u cijelosti nekretninama sudskih oznaka č. zgr. [katastarska čestica] te č. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina],

b) nekretnina katastarske oznake 6358 odgovara u cijelosti nekretnini sudske oznake č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da je zainteresirana osoba isključivi vlasnik u trenutku provođenja postupka usklađenja nekretnina označenih kao č. zgr. [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica] te č. zem. [katastarska čestica], a koje odgovaraju u cijelosti katastarskim č. zem [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica] sve položeno u K. O. [katastarska općina].

6.1. U odnosu na tužbu tužiteljice zainteresirana osoba ističe da iz spisa prvostupanjskog tijela proizlazi da je predmetni geodetski elaborat trgovačkog društva GEOPROCES d.o.o., Velebitska 36, Split, pregledan i potvrđen od prvostupanjskog tijela te da je izrađen u skladu s katastarskim propisima. Da je predmetni elaborat izrađen za svrhu evidentiranja, brisanja ili promjene podataka o zgradama ili drugim građevinama te u svrhu evidentiranja stvarnog stanja katastarskih čestica [katastarska čestica] te 6359 K. O. [katastarska općina], dok tužiteljica ističe kako je (su)vlasnik katastarske čestice [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] kao susjedne. Nadalje, zainteresirana osoba ističe da međe među katastarskim česticama nisu sporne, o čemu da dokaz postoji u spisu, a i sama tužiteljica da je navedeno na više mjesta istaknula. Ističe da je tužiteljica sudjelovala u izradi geodetskog elaborata jer je granica između č. zem. [katastarska čestica] te njene susjedne čestice 6360 K. O. [katastarska općina], u sjeverozapadnom dijelu utvrđena u dogovoru s njom te da se predmetnom promjenom odnosno provedbom geodetskog elaborata ne utječe, ne zadire u prava susjednih katastarskih čestica. Da uvidom u Izvješće o međama i drugim granicama razgraničenja, nespornim proizlazi da su na terenu vidljive sve međne točke i sav detalj na objektima putovima i zgradama…te da je u samom izvješću detaljno opisan stvarni tijek granice katastarskih čestica [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], dok su same površine istih nekretnina dobivene izračunom temeljenim upravo na terenskom mjerenju s prikazanim svim detaljima lomnih točaka. Da je prvostupanjsko tijelo omogućilo tužiteljici sudjelovanje u osporavanom upravnom postupku te da je provelo potreban ispitni postupak radi utvrđivanja svih činjenica i okolnosti bitnih za razjašnjenje prije donošenja rješenja s tim da je tužiteljica sudjelovala na usmenoj raspravi. Stoga da je sasvim jasno da predmetna tužba nije osnovana, a da osporavano rješenje ne sadrži nepravilnosti na koje se tužiteljica poziva, slijedom čega je predloženo donijeti presudu kojim se odbija tužba tužiteljice kao neosnovana te kojom se ista obvezuje na podmirenje troškova upravnog spora.

7. Na ročištu koje je pred ovim Sudom održano 20. veljače 2026. u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, opunomoćenik tužiteljice je ustrajao u navodima tužbe i podneska tužiteljice od 9. lipnja 2025., ustrajući u tvrdnji da je prvostupanjsko tijelo bitno povrijedilo odredbe postupka kada je sporno pitanje oko međe rješavalo samo bez upućivanja stranaka na izvanparnični postupak uređenja međa koji da je predstavljao za ovu upravnu stvar prethodno pitanje. Osim toga, da se ovim elaboratom poništavaju učinci pravomoćnih presuda kojima su utvrđene međe među strankama. Posebno ističe kako se spornim elaboratom ne radi o tehničkom usklađenju obzirom da je čestici zemljišta 3510/2 umanjena površina za 95 m[2] te neosnovano pripojena kat. čest. [katastarska čestica] čime da čest. zgr. [katastarska čestica] ostaje "bez zemljišta". Da je sporni elaborat tehnički neispravan jer da sadrži neistinite promjene u položaju i izgledu, da su sporne koordinate izrađene suprotno sudskim skicama koje su sastavni dio pravomoćnih presuda, te da je izrađen bez sudjelovanja i pristanka tužiteljice kao zakonite posjednice k. č. [katastarska čestica].

7.1. Opunomoćenik zainteresirane osobe je ustrajao u navodima iz odgovara na tužbu, osporavajući navode tužiteljice da nije sudjelovala u postupku izrade predmetnog elaborata jer da je pred nadležnim tijelom Ispostave DGU u Solinu održano ročište na kojem je tužiteljica bila prisutna, da je tužiteljica komunicirala s osobom koja je izradila predmetni elaborat te da se predmetnim postupkom uskladilo stvarno stanje na terenu sa zemljišno - knjižnim stanjem, da Elaboratom nije dirano u posjedovna i vlasnička prava tužiteljice, a tehničku ispravnost predmetnog elaborata da je detaljno obrazložio drugostupanjski ured DGU . Da je prilikom izrade geodetskog elaborata ovlaštena osoba koja je sastavila izvješće o međama, iz kojih je vidljivo da je granica između tužiteljice i zainteresirane osobe, a koja granica je između k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], mjerena u 25 točaka s naglaskom da je većina predmetne granice zadana postojećim objektima na terenu dok da je u sjeverno-zapadnom dijelu ista određena u dogovoru s tužiteljicom. Da predmetnim elaboratom tužiteljici nije oduzet niti jedan dio vlasništva, ni posjeda te je predložio odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice.

8. Opunomoćenik tužiteljice je na Zapisniku popisao i zatražio naknadu troškova upravnog spora.

9. Opunomoćenik zainteresirane osobe je priložio pisani popis troška.

10. Sud je izveo dokaze pregledom i čitanjem isprava priloženih spisu te cjelokupnog spisa tuženog tijela koji je ovom Sudu dostavljen uz odgovor na tužbu, kao i svih isprava koje su istom priložene te je zaključio raspravljanje.

11. Tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

12. Predmet spora je ocjena zakonitosti osporavanog rješenja Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II- 932-07/24-07/241, URBROJ: 541-11/4-24-3 od 13. lipnja 2024.

13. Odredbom članka 89. stavkom 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine, broj: 112/18, 39/22, dalje Zakona) propisano je da je nositelj prava na katastarskim česticama dužan u roku od 90 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnom područnom uredu za katastar odnosno uredu Grada Zagreba svaku promjenu na zemljištu koja utječe na podatke upisane u katastarski operat katastra zemljišta.

Stavkom 2., istog članka, je propisano da je nositelj prava na katastarskoj čestici dužan uz prijavu iz stavka 1. ovoga članka priložiti odgovarajući elaborat koji je tehnička osnova za provođenje promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta.

14. Odredbom članka 91. stavkom 1. Zakona je propisano da geodetske elaborate na zahtjev nositelja prava na zemljištu odnosno osobe koja ima pravni interes izrađuju osobe koje imaju suglasnost za obavljanje stručnih geodetskih poslova za potrebe održavanja katastra zemljišta sukladno posebnom zakonu.

Stavkom 2., istog članka, je propisano da bi se geodetski elaborat mogao upotrebljavati, da nadležni područni ured za katastar odnosno ured Grada Zagreba mora potvrditi da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra zemljišta te prevođenja katastarskih čestica u katastar nekretnina.

15. Prema odredbi čl. 93. st.1 Zakona ako je katastarska čestica za koju se utvrđuju granice evidentirana na katastarskim planovima izvorno izrađenim u HDKS/GK projekciji te ako se površina izračunana iz koordinata lomnih točaka novoutvrđenih granica katastarske čestice ne razlikuje više od 5 %, a najviše do 500 m2 u odnosu na površinu upisanu u katastarski operat, ta se promjena ne smatra promjenom sastava zemljišno-knjižnog tijela.

16. Prema odredbi članka 84. st. 1. Zakona, osnivanje katastarskih čestica provodi se u katastarskom operatu katastra zemljišta na temelju potvrđenoga geodetskog elaborata u kojem su iskazane koordinate lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica koje se mogu jednoznačno obnoviti na terenu i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku koje sadrži izvod iz katastarskog plana s popisom koordinata osnovanih katastarskih čestica.

17. Odredbom članka 25. stavkom 1. Zakona je propisano da granice katastarske čestice su međe ili druge granice koje određuju pravni odnosi na zemljinoj površini uređeni posebnim propisima.

Stavkom 2., istog članka, je propisano da unutar granica građevinskog područja i na građevinskom zemljištu izvan granica toga područja granice katastarske čestice mogu biti i granice građevne čestice, a na morskoj obali i granica koju čini crta srednjih viših visokih voda odnosno utvrđena granica pomorskog dobra.

Stavkom 3., istog članka, je propisano da se katastarska čestica u katastru nekretnina može odrediti i unutar granica građevinskog područja i na građevinskom zemljištu izvan granica toga područja.

Stavkom 4., istog članka, je propisano da su granice katastarskih čestica određene lomnim točkama čiji je položaj utvrđen koordinatama u okviru propisane točnosti i na terenu su obilježene vidljivim trajnim oznakama.

18. Na temelju odredbe članka 61. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (narodne novine, broj: 16/07, 152/08,124/10, 56/13, 12//16 i 9/17) donesen je Pravilnik o geodetskim elaboratima (Narodne novine, broj: 59/18, dalje Pravilnik) koji se primjenjuje od 1. rujna 2018. i kojim je propisan sadržaj i oblik geodetskih elaborata te način njihove izrade, pregledavanje i potvrđivanje.

19. Odredbom čl. 6. st. 1. Pravilnika je propisano da geodetski elaborati mogu biti izrađeni u svrhu evidentiranja, brisanja ili promjene podataka o zgradama ili drugim građevinama (točka 11.) te u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica (točka 14.).

20. Odredbom čl. 7. Pravilnika je propisano da su geodetski elaborati tehnička osnova za provedbu promjena u katastarskom operatu i mogu se izrađivati za potrebe: 1. održavanja katastra nekretnina, 2. postupnog osnivanja katastra nekretnina i 3. provođenja promjena u katastru zemljišta.

21. Odredbom članka 20. Pravilnika je propisano da se geodetski elaborat za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica može izrađivati za sve potrebe navedene u članku 7. stavku 1. ovoga Pravilnika.

22. Sukladno čl. 22. Pravilnika geodetski elaborat iz članka 20. ovoga Pravilnika izrađuje se i u svrhu evidentiranja pogrešno ili nedovoljno točno evidentiranih katastarskih čestica u katastarskim općinama za koje se vodi katastar zemljišta, a za koje nije donesena Odluka iz članka 7. stavka 2. ovoga Pravilnika.

23. Sukladno čl. 23. st. 1. Pravilnika geodetski elaborat iz članka 20, ovoga Pravilnika izrađuje se uz primjenu površinskih kriterija propisanih Zakonom, a koji se odnose na razlike u površini između katastarskih čestica katastra zemljišta i osnovanih čestica katastra nekretnina.

24. Sukladno čl. 23. st. 2. Pravilnika površinski kriteriji iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se i kao sumarni kriterij kada je u nekom elaboratu, koji je izrađen za potrebe postupnog osnivanja katastra nekretnina ili za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta obuhvaćeno više katastarskih čestica s time da se površinski kriteriji uvijek odnose na pojedinačnu katastarsku česticu.

25. Odredbom članka 24. stavkom 1. Pravilnika je propisano da se geodetski elaborat iz članka 20. ovoga Pravilnika izrađuje pod uvjetom da se međe i druge granice katastarskih čestica mogu smatrati nepromijenjenima (ispunjenje površinskog kriterija) te pod uvjetom da međe katastarskih čestica nisu sporne.

Stavkom 2., istog članka, je propisano da se međe katastarskih čestica koje su predmetom izrade elaborata, u primjeni ovoga Pravilnika, smatraju nespornim ukoliko u trenutku izrade elaborata, u pogledu istih, nije u tijeku sudski postupak uređenja međa.

26. Iz podataka spisa predmeta upravnog tijela te obrazloženja osporavanog rješenja razvidno je i kao nesporno utvrđeno:

- da je upravni postupak koji je prethodio donošenju osporavanog rješenja proveden na zahtjev OC, ovdje zainteresirane osobe, od 2. studenog 2023. za provedbu promjene u katastarskom operatu iskazane unutar prijavnog lista geodetskog elaborata, odnosno za provedbu geodetskog elaborata za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta izrađen u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica na k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji Elaborat je izrađen od društva GEOPROCES d.o.o. Split i potvrđen od strane Područnog ureda za katastar Split KLASA: 932-06/2023-02/441, URBROJ: 541-28-04/6-23-5 od 2. studenog 2023.;

- da je uz elaborat, između ostale dokumentacije, priložen dokaz pravnog interesa za podnošenje prijedloga za provođenje promjena u katastarskom operatu, i to potvrda o zaprimanju prijedloga za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u predmetu Z-52159/2023 od 21. prosinca 2023. uz priloženi prijedlog radi otvaranja i provođenja pojedinačnog ispravnog postupka te rješenje o nasljeđivanu Općinskog suda u Splitu posl. br. O-551/76 od 20. lipnja 1977., te suglasnost Hrvatskih voda za izjašnjenje o međama za kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] KLASA: 352-02/23- 02/0000706, URBROJ: 374-24-6-23-2 od 12. listopada 2023., u skladu s odredbom čl. 94. st. 1. st. 2. i st. 3. Zakona;

- da je uvidom u prijavni list predmetnog geodetskog projekta razvidno da je istim predloženo evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da je Geodetski projekt potvrđen od strane prvostupanjskog tijela Područnog ureda za katastar Šibenik KLASA: 932-06/2023-02/441, URBROJ: 541-28-04/6-23-5 od 2. studenog 2023. da je izrađen u skladu s Pravilnikom o geodetskom projektu te da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može koristiti za potrebe održavanja katastra nekretnina/postupnog osnivanja katastar nekretnina/provođenje promjena u katastru zemljišta;

- da je iz spisa predmeta razvidno da prvostupanjsko upravno tijelo provelo ispitni postupak o čemu je sastavljen Zapisnik KLASA: UP/I-932-07/23-02/356, URBROJ: 541-28-04/3-23-4 od 22. prosinca 2023. iz kojeg je razvidno da je u upravnom postupku sudjelovala i tužiteljica te da je ista istakla prigovore na izrađeni elaborat, a što je razvidno iz Zapisnika koji je priložen spisu tuženog tijela koji je ovom sudu dostavljen uz odgovor na tužbu.,

- da je spisu priložen i dopis Općinskog suda u Splitu pod br. R2-2299/23 od 5. listopada 2023. iz kojeg je razvidno kako nije pokrenut postupak za uređenje međa u razdoblju od 2008.-2023. na ime OC.

27. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja, po ocjeni ovog Suda u konkretnom slučaju i predmetnoj upravnoj stvari nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice, kako to ista neosnovano smatra već je na temelju pravilno i zakonito utvrđenog činjeničnog stanja pravilno primijenjeno materijalno pravo.

28. Ovo stoga što iz stanja i sadržaja predmetnog spisa, a slijedom naprijed navedenih nespornih utvrđenja proizlazi da je predmetni geodetski elaborat izrađen od ovlaštenog geodetskog izvoditelja GEOPROCESA d.o.o. za geodetske poslove te da je isti potvrđen od strane prvostupanjskog tijela pod oznakom KLASA: 932-06/2023- 02/441, URBROJ: 541-28-04/6-23-5 od 2. studenog 2023. da je izrađen u skladu s Pravilnikom o geodetskom projektu te da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može koristiti za potrebe održavanja katastar nekretnina/postupnog osnivanja katastar nekretnina/provođenje promjena u katastru zemljišta u skladu s odredbom čl. 89. st. 2. u svezi s čl. 91. st. 2. Zakona, a podnositelj Zahtjeva za provedbu elaborata OC, ovdje zainteresirana osoba, je dokazao pravni interes za provedbom elaborata.

29. Na temelju isprava priloženih spisu te provedenog upravnog postupka razvidno je da iz Izvješća o utvrđivanju međa i drugih granica te izvješća o novom razgraničenju, kao i izvršenim očevidom na terenu u prisutnosti investitora na predmetnim česticama, proizlazi da su sve međe nesporne, a što potvrđuje činjenica da za predmetne čest. 6358 i 6359 k. o. [katastarska općina] nije zabilježen sudski postupak uređenja međa, a koji bi trebao biti zabilježen prema članku 24. Pravilnika o geodetskim elaboratima (Narodne novine, broj: 59/2018) u trenutku izrade elaborata, slijedom čega se tužbeni navodi tužiteljice u cijelosti ukazuju neosnovanim, a kako je to pravilno navelo tuženo tijelo u obrazloženju osporavanog rješenja.

30. Nisu od utjecaja na drugačije rješenje predmetne upravne stvari tužbeni navodi tužiteljice da je predmetni geodetski elaborat nezakonit jer da je sporna međa među česticama, da je prvostupanjsko tijelo bitno povrijedilo odredbe postupka kada je sporno pitanje oko međe rješavalo samo bez upućivanja stranaka na izvanparnični postupak uređenja međa koji da je predstavljao za ovu upravnu stvar prethodno pitanjem te da se predmetnim elaboratom poništavaju učinci pravomoćnih presuda kojima su utvrđene međe među strankama.

31. Ovo stoga što su sporne međe one međe za koje je u trenutku izrade elaborata utvrđeno da je s njima u vezi u tijeku sudski postupak uređenja međa (čl. 90. st. 6.-7. Zakona), a što u konkretnoj upravnoj stvari nije slučaj. Dokaz o ne postojanju spora nespornim proizlazi iz naprijed citiranog dopisa Općinskog suda u Splitu pod br. R2-2299/23 od 5. listopada 2023. Valja istaći da sudski postupak uvođenja u posjed okončan Rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Splitu posl. br. I-1042/97 od 23. rujna 1997., koje je potvrđeno Rješenjem Županijskog suda u Splitu posl. br. Gž- 1984/97 od 11. lipnja 1998., nije sudski postupak uređenja međa iz navedene odredbe pa stoga nije od utjecaja na rješavanje ove upravne stvari. Presude i utvrđene međe iz skice „ B iz travnja 1984, g.", na koje se tužiteljica u žalbi, a potom i u tužbi poziva, a prema kojoj presudi žaliteljica, a ovdje tužiteljica, navodi tijek granica k. č. br. [katastarska čestica] kao valjan, također nisu od utjecaja na drugačije rješenje predmetne upravne stvari budući da za predmetne čestice nije zabilježen sudski postupak uređenja međa, a međe se smatraju nespornim ukoliko u trenutku izrade elaborata, u pogledu istih, nije u tijeku sudski postupak uređenja međa, a kako je to i propisano naprijed citiranom odredbom čl. 24. Pravilnika i naprijed obrazloženo. Pored navedenog, valja istaći da se u konkretnom slučaju radi o izmjeni podataka u katastarskom operatu, a ne o odluci kojom se mijenjaju vlasničkopravni odnosi, odnosno predmetnim parcelacijskim elaboratom nisu predložene promjene upisa nositelja prava, a kako je to pravilno navelo tuženo tijelo u osporavanom rješenju.

32. Također valja istaći da čl. 63. i 80. Pravilnika ne propisuju obvezu davanja suglasnosti od strane vlasnika parcela na postupak provođenja parcelacije već je naprotiv člankom 80. stavkom 3. Pravilnika propisana samo obveza upravnog tijela koje provodi parcelaciju da parcelacionom elaboratu priloži dokaz da su svi nositelji prava na katastarskim česticama iz stavka 1. i 2. toga članka koji nisu potpisali izvješće o utvrđivanju međa i drugih granica te o novim razgraničenjima, bili pozvani na predočavanje elaborata, a što je u konkretnom slučaju i predmetnoj upravnoj stvari i učinjeno, a koje pravno shvaćanje je izraženo i Odluci Ustavnog suda RH broj: U-III- 3070/2013 od 27. travnja 2016.

33. Nisu od utjecaja na drugačije rješenje predmetne upravne stvari ni tužbeni navodi tužiteljice da nije sudjelovala u izradi geodetskog elaborata budući da je postupak izrade parcelacijskog elaborata postupak koji se ne vodi pred javnopravnim tijelom, već se radi o postupku u kojem ovlašteni geodetski stručnjak izrađuje parcelacijski elaborat, pa stoga u slučaju kada stranka iskaže svoje protivljenje prilikom izrade parcelacijskog elaborata ili se ne odazove pozivu na terenski uviđaj i predočavanje elaborata, tu stranku treba pozvati u postupku provedbe parcelacijskog elaborata koji se vodi pred nadležnim javnopravnim tijelom, te je nadležno javnopravno tijelo dužno ocijeniti osnovanost navoda te stranke i utjecaj tih navoda na provedbu parcelacijskog elaborata u skladu s odredbom čl. 30. ZUP-a (1UsI-1905/13-11 od 10. lipnja 2014.), a što je u konkretnom slučaju i predmetnoj upravnoj stvari i učinjeno, kako je to već naprijed navedeno i obrazloženo.

34. Međutim, valja istaći kako je tužiteljica sudjelovala u izradi geodetskog elaborata na način da je međa između predmetne k. č. br. [katastarska čestica] i susjedne k. č. br. [katastarska čestica] u sjeverozapadnom dijelu utvrđena u dogovoru s njom („Komentar" iz geodetskog elaborata).

35. Zatim, ispunjenje površinskog kriterija iz čl. 93. Zakona uvjet je kojim se promjene površina predmetnih katastarskih čestica ne smatraju promjenom sastava zemljišnoknjižnog tijela što znači da promjene površina predmetnih katastarskih čestica u okviru površinskog kriterija nisu od utjecaja na vlasničkopravne odnose. Dodatno, površinski kriterij mora biti zadovoljen i kao sumarni kriterij kada je u geodetskom elaboratu obuhvaćeno više čestica te mora biti zadovoljen i za svaku pojedinačnu katastarsku česticu koja je predmet geodetskog elaborata (čl. 23. st. 2. Pravilnika). Prema dokumentaciji geodetskog elaborata površinski kriterij je zadovoljen, kako sumarno tako i pojedinačno, te se stoga predmetnom promjenom ne zadire u prava nositelja na susjednim katastarskim česticama, ovdje tužiteljice, kako to ističe u žalbi, a potom i tužbi (žaliteljica na k. č. br. [katastarska čestica], Hrvatske vode na k. č. br. [katastarska čestica]), a kako je to pravilno obrazložilo tuženo tijelo koje obrazloženje kao pravilno, argumentirano i na Zakonu osnovano u cijelosti prihvaća i ovaj Sud.

36. Konačno valja istaći da ukoliko tužiteljica i dalje smatra da predmetni elaborat nije ispravno izrađen, te da je na taj način oštećena, to je potrebno dokazati novim elaboratom čija provedba bi bila predmet drugog upravnog postupka.

37. Slijedom svega naprijed navedenog, po ocjeni ovoga Suda, osporavano, kao i prvostupanjsko rješenje se ocjenjuju pravilnim i zakonitim, odnosno donesenim u zakonito provedenom postupku te pravilnom primjenom prethodno citiranog materijalnog prava na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, a osporavana odluka tuženog tijela nije arbitrarna, niti su tužiteljici povrijeđena prava, kako to ista neosnovano smatra, već je za istu odluku dano argumentirano i na Zakonu osnovano obrazloženje koje u cijelosti prihvaća i ovaj Sud.

38. Nije ostvaren ni koji od razloga ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj: 47/09 i 110/21) na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti prema članku 47. stavku 3. ZUS-a, slijedom čega je valjalo na temelju odredbe članka 116. st. 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan te odlučiti kao u izreci.

39. Odredbom članka 147. stavkom 1. ZUS-a propisano je da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

40. Kako tužiteljica nije uspjela u predmetnom upravnom sporu to je valjalo odbiti zahtjev opunomoćenika tužiteljice za naknadom troškova predmetnog upravnog spora te odlučiti kao pod točkom I. izreke.

41. Kako je zainteresirana osoba uspjela u predmetnom upravnom sporu, a s obzirom na činjenicu da se prema odredbi članka 144. st. 3. ZUS-a vrijednost predmeta spora smatra neprocjenjivom, da je prema Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 138/23) koja je na snazi od 25. studenog 2023., vrijednost boda prema 2,00 eura, te da Tbr. 52. t. 3. propisuje kada sud ili drugo tijelo odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane ili na teret proračunskih sredstava, primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka, to je opunomoćeniku zainteresirane osobe valjalo priznati trošak za dvije radnje i to trošak sastava odgovora na tužbu od 21. svibnja 2025. od 500 bodova odnosno 1.000 eura i trošak zastupanja na ročištu od 20. veljače 2026. od 500 bodova odnosno 1.000 eura, odnosno 2.000 eura, uvećano za iznos PDV-a od 25 % u iznosu od 500,00 eura, odnosno sveukupan trošak u iznosu od 2.500,00 eura. Slijedom navedenog, valjalo je riješiti kao pod točkom III. izreke

U Splitu 17. ožujka 2026.

S U D A C

Leandra Mojtić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovome sudu u 4 primjerka, a o njoj odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

- opun. tužiteljice

- tuženiku

- opun. zaint. osobe

- pozvati tužiteljicu na uplatu sudske pristojbe za tužbu i za presudu, po pravom.

- u spis

- kal. do 10.05.2026.