REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U PULI - POLA
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula - Pola
Poslovni broj Gž Ovr-12/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Puli - Pola, po sutkinji Ivi Kancijanić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja DDM INVEST III AG. Švicarska, 6349 Baar, Schochenmuhlestrasse 4, OIB 42497989050, kojeg zastupa punomoćnik Davor Jonjić, odvjetnik u Zagrebu, protiv ovršenika FČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Renata Dozet Daskal, odvjetnica u Karlovcu, radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbama trećih osoba KČ, OIB [osobni identifikacijski broj], i NČ, OIB [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], protiv rješenja Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Ovr-221/2019-42 od 7. listopada 2025., 16. ožujka 2026.,
r i j e š i o j e
Uvažavaju se žalbe trećih osoba KČ i NČ te se ukida rješenje Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Ovr-221/2019-42 od 7. listopada 2025. i predmet se vraća sudu prvog stupnja na ponovan postupak.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:
„I. Odbija se prigovor treće osobe KČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da se ovrha proglasi nedopuštenom u odnosu na izvanknjižni dio nekretnine-tavanski prostor u građevini na kčb.r 1920 u k. o. [katastarska općina], radi neosnovanosti.
II. Upućuje se treća osoba NČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da u roku od 15 dana po primitku ovog rješenja pokrene parnicu protiv stranaka radi proglašenja da nije dopuštena ovrha na posebnom dijelu nekretnine, dograđenom Aneksu stambeno-poslovne zgrade, koji se nalazi na istočnoj strani zgrade, tlocrtnih dimenzija (8,15 m x 11,72) + (5,45 m i 3,88 m) katnosti P+1., a adresi [adresa].“
2. Protiv navedenog rješenja pravovremene i dopuštene žalbe podnose treće osobe KČ i NČ zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.
2.1. KČ žalbom pobija točku I. izreke rješenja navodeći da tijekom postupka nije iznosio bilo kakve tvrdnje u odnosu na tavanski dio predmetne nekretnine već je isticao da je stvarni vlasnik dograđenog aneksa stambeno-poslovne zgrade koja je predmet ovrhe, koji se nalazi na istočnoj strani zgrade, tlocrtnih dimenzija 8,15 m x 11,72 m + 5,45 m i 3,88 m, katnosti P+1, na adresi [adresa], kojega su mu roditelji darovali Darovnim ugovorom od 5. svibnja 2016. te je stupio u posjed darovanog dijela nekretnine. Osporava kao paušalnu ocjenu prvostupanjskog suda da se radi o ništetnom ugovoru te ističe da ga je sud trebao uputiti da svoja prava ostvaruje u parnici. Predlaže ukinuti rješenje u pobijanom dijelu i vratiti ga na ponovni postupak.
2.2. NČ podnosi žalbu protiv točke II. izreke prvostupanjskog rješenja, jer je aneks u odnosu na kojega je upućena pokrenuti parnicu zajedno sa suprugom darovala sinu KČ, kako je to isticano tijekom postupka. Navodi da je ukazivala sudu da u predmetnoj zgradi postoji još jedan samostalni dio, koji se naziva tavanski, a zapravo je stan u potkrovlju u odnosu na kojega ona i bivši suprug još nisu riješili imovinske odnose. Pretpostavlja da su u rješenju omaškom zamijenjeni tavanski prostor i dograđeni aneks. Predlaže ukinuti rješenje i vratiti na ponovni postupak.
3. Sa žalbama je postupljeno prema članku 359. u vezi s člankom 381. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008. – ispravak, 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025.; dalje: ZPP), a sve u vezi s člankom 21. stavkom 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/16. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/2017., 131/2020., 114/2022. i 6/2024. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske; dalje: OZ).
4. Odgovor na žalbe nije podnesen.
5. Žalbe su osnovane.
6. Sud prvog stupnja donio je pobijano rješenje postupajući po prigovorima koje su treće osobe KČ i NČ podnijeli u ovršnom postupku koji se vodi radi naplate novčane tražbine na temelju Sporazuma o osiguranju sklopljenog između ranijeg vjerovnika Reiffeisenbank Austria d.d. i ovršenika 15. lipnja 2011. kojim je ovršenik kao založni dužnik dozvolio upis založnog prava radi osiguranja naplate novčane tražbine u korist Raiffeisenbank Austria d.d. U predmetnom ovršnom postupku je rješenjem o ovrsi poslovni broj Ovr-221/2019 od 2. travnja 2019. određena ovrha na nekretninama ovršenika upisanim u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] – 1. suvlasnički dio 1/3 etažno vlasništvo (E-1), garaža u prizemlju ukupne korisne površine od 27,03 m2, povezan s 4/100 dijela nekretnine; 2. suvlasnički dio 1/3 etažno vlasništvo (E-2), četverosobni stan na prvom katu, ukupne korisne površine od 100,84 m2, povezan s 46/100 dijela nekretnine i 3. suvlasnički dio 1/3 etažno vlasništvo (E-3), poslovni prostor u prizemlju, ukupne korisne površine 89,06 m2, povezan s 50/100 dijela nekretnine.
7. Rješenje je ispitano u granicama razloga određenih u žalbi, pazeći pri tome po službenoj dužnosti na zakonom propisane bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP -a i na pravilnu primjenu materijalnog prava prema članku 365. stavku 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011.- pročišćeni tekst, 25/2013. i 89/2014.), koja odredba se u ovom postupku primjenjuje na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 70/2019.), a sve u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a.
8. Treća osoba KČ je u prigovoru protiv ovrhe isticao da se zgrada mješovite namjene koja je predmet ovrhe, pored etaža na kojima je dozvoljena ovrha a koje su bile predmet zaloga, sastoji još od dograđenog aneksa na kat, kao konstruktivno neovisne cjeline, koji se prizemnim dijelom koji predstavlja skladište nadovezuje na garažu, dok se na katu nalazi stan dijelom iznad garaže, a koji predstavlja njegovo izvanknjižno vlasništvo budući da su mu ga roditelji FČ i NČ darovali Ugovorom o darovanju od 2. svibnja 2016.
8.1. NČ, kao treća osoba, je u prigovoru navela da se , pored etaža na kojima je određena ovrha, navedena zgrada mješovite namjene sastoji još i od visokog potkrovlja s pripadajućim stubištem, koje u zk. ul. [broj ZK uloška] nije navedeno kao pripadak niti jedne od tri etaže, predstavlja neovisnu cjelinu i sukladno dogovoru s ovršenikom predstavlja njezino izvanknjižno vlasništvo.
8.2. Međutim, sud prvog stupnja je pobijanim rješenjem odbio prigovor KČ u odnosu na tavanski prostor, iako u obrazloženju (točka 10.) navodi da odbija njegov prigovor da je izvanknjižni vlasnik aneksa dograđenog dijela stambeno- poslovne zgrade. Treću osobu NČ je sud uputio na parnicu radi proglašenja nedopuštenom ovrhe na dograđenom aneksu stambeno-poslovne zgrade odnosno, kako to navodi u obrazloženju rješenja (točka 11.) radi utvrđenja činjenice suvlasništva na tom dijelu zgrade. Time je u odnosu na oba podnositelja odlučeno o onome što nije bilo predmet njihovih izlučnih prigovora, a k tome, u odnosu na prigovor KČ, izreka odluke proturječi obrazloženju. Pobijana odluka je zbog toga nerazumljiva i ne može se ispitati pa je ostvarena apsolutno bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a.
9. Navedenom valja dodati da odredba članka 60. OZ-a daje ovlaštenje sudu da u ovršnom postupku meritorno odluči o prigovoru treće osobe jedino na način da ga prihvati, ako podnositelj prigovora dokaže njegovu opravdanost pravomoćnom presudom, javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji prigovor općepoznate ili se mogu utvrditi na temelju pravila o zakonskim predmnjevama, kako je propisano stavkom 2. toga članka. Kada nema uvjeta za prihvaćanje prigovora, sud je dužan podnositelja prigovora zaključkom uputiti da protiv stranaka u roku od petnaest dana pokrene parnicu radi proglašenja da ovrha na predmetu ovrhe nije dopuštena, kako je propisano stavkom 1. članka 60. OZ- a.
10. Slijedom navedenoga, valjalo je uvažiti obje žalbe trećih osoba, ukinuti pobijano rješenje i vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak, na temelju članka 380. točke 3. ZPP-a u vezi s člankom 369. stavkom 1. ZPP-a i člankom 21. stavkom 1. OZ-a.
11. U nastavku postupka će sud prvog stupnja otkloniti počinjenu bitnu povredu odredaba postupka na koju je ukazano ovim rješenjem na način da će o izlučnim prigovorima trećih osoba odlučiti u skladu sa sadržajem zahtjeva koje su u prigovorima postavili, vodeći računa da pravilnom primjenom članka 60. OZ-a o prigovorima može meritorno odlučiti jedino ako utvrditi da su ispunjeni uvjeti za prihvaćanje prigovora, a u protivnom će podnositelje zaključkom uputiti na parnicu radi dokazivanja izlučnog prava.
U Puli 16. ožujka 2026.
Sutkinja
Iva Kancijanić
