Republika Hrvatska Općinski sud u

Bjelovaru

Bjelovar, J. Jelačića 3

Posl.br. P Ob-269/2023-43

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu toga suda Jasmini Drageljević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice MK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Zorislav Krivačić i Korana Krivačić, odvjetnicima u Bjelovaru protiv tuženika KK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva s osnove bračne stečevine, nakon održane i zaključene glavne rasprave dana 04. ožujka 2026., održane u prisutnosti tužiteljice i punomoćnika tužiteljice, dana 16. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I.Utvrđuje se da je tužiteljica MK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], sada na adresi [adresa], 9320 Arbon, Švicarska, vlasnik nekretnina upisanih u k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], čkbr. [katastarska čestica], broj D.L. 21 Kračinovac, Oranica sa 1760 m2, čkbr. [katastarska čestica], broj D.L. 21, [adresa], dvor, gospodarska zgrada, [adresa] sa 2305 m2, te čkbr. [katastarska čestica] broj D.L. 21 [adresa], oranica 1500 m2, sveukupne površine 5565 m2 i to u ½ dijela temeljem bračne stečevine, stečene za vrijeme trajanja bračne zajednice sa tuženikom FK, rođ. **.**.1944. [adresa], te je tuženik FK, rođ. **.**.1944. [adresa] dužan trpjeti i dozvoliti tužiteljici MK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], sada na adresi [adresa], Švicarska da se na temelju ove presude pred Općinskim sudom u Virovitici, Zemljišnoknjižnom odjelu Virovitica upiše kao vlasnica ½ suvlasničkog dijela nekretnine upisane u k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], čkbr. [katastarska čestica], broj D.L. 21 Kračinovac, Oranica sa 1760 m2, čkbr. [katastarska čestica], broj D.L. 21, [adresa], dvor, gospodarska zgrada, [adresa] sa 2305 m2, te čkbr. [katastarska čestica] broj D.L. 21 [adresa], oranica 1500 m2, sveukupne površine 5565 m2, a što će u protivnom zamijeniti ova presuda po pravomoćnosti, sve to u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužiteljici nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 14.832,92 EUR sa zateznom kamatom tekućom na taj iznos od 16. ožujka 2026. - kao od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište prim jenjuje referentna kamatna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužiteljica je podnijela pred ovim sudom tužbu protiv tuženika, radi utvrđenja bračne stečevine na nekretninama upisanima u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (dalje u tekstu: predmetne nekretnine) i z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. U tužbi tužite ljica u bitnome navodi da su stranke bile u braku koji je razveden odlukom Kotarskog suda u Arbonu u Švicarskoj 4. Siječnja 2023., broj F.2022.104, ZG-2023-1. Za vrijeme trajanja bračne zajednice, stranke su stekli nekretnine na način da su prije 18 godina izgradili veliku halu, a zatim i obiteljsku kuću i poslovni prostor, a nakon određenog vremena ugradili i zatvoreni bazen s pripadajućom infrastrukturom. U naravi predmetne nekretnine predstavljaju stambenu zgradu, poslovnu zgradu koja je renovirana i uređena za potrebe otvaranja doma za starije i nemoćne osobe te nadstrešnicu, odnosno garažu. U izgradnju i opremanje svih navedenih objekata uloženo je oko 1.000.000,00 tadašnjih njemačkih maraka. Osim obiteljske kuće i zajedničkog stanovanja u istoj, stranke su planirale otvoriti starački dom te su uredili sporedne hale / poslovne zgrade kako bi se posao mogao legalizirati. Detaljnije informacije o vremenskom periodu gradnje i samoj gradnji predmetnih nekretnina može posvjedočiti građevinar DK iz “Graditeljstvo stil gradnja Barešić d.o.o.” koji je bio zadužen za cijeli projekt izgradnje. Tužiteljica ističe da iako su navedene nekretnine u zemljišnim knjigama upisane kao samovlasništvo tuženika, nema nikakve dvojbe da one predstavljaju bračnu stečev inu stranaka. Sve gore navedeno, stečeno je doprinosom tuženika i tužiteljice. Tuženik je u vrijeme trajanja braka radio kao varioc / bravar, te je mjesečno zarađivao oko 5.000,00 švicarskih franaka, dok je tužiteljica bila zaposlena kod više različitih poslodavaca te su njena mjesečna primanja iznosila oko 3.800,00 švicarskih franaka. S obzirom da predmetne nekretnine predstavljaju bračnu stečevinu, tužiteljica smatra kako je ona suvlasnica ½ suvlasničkog dijela predmetnih nekretnina. Slijedom naprijed navedenog, tužiteljica predlaže da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom će se utvrditi da je ona vlasnica predmetnih nekretnina i nekretnina opisanih u točki 1. ovog obrazloženja presude u ½ dijela.

2.Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu tužiteljice. Tuženik priznaje navode o sklapanju braka, ali poriče da su prije toga stranke tri godine živjele u izvanbračnoj zajednici. Inače njihova bračna zajednica je prestala prije više od 15 godina. Odlučno se poriče da su stranke bilo što od nekretnina kupovale zajedničkim sredstvima. Posebno se poriče da su nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kupljene zajedničkim sredstvima i da iste čine bračnu stečevinu. Sve utužene nekretnine, dakle kako one iz z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] tako i one iz z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kupio je i izgradio tuženik iz svojih vlastitih sredstava odnosno iz svoje ušteđevine u iznosu od 400.000,00 CHF koju je stekao prije nego što je uopće upoznao tužiteljicu. Naime, on je već 1967. godine otišao raditi u inozemstvo, najprije u Austriju, potom u Njemačku i na kraju u Švicarsku. To znači da je od 1967. do 1994. godine, kada je sklopio brak s tužiteljicom, u inozemstvu radio preko 27 godina. Za to vrijeme uvijek je kao bravar i varilac imao više nego dobru zaradu ne samo iz redovnog nego i dopunskog rada.

Tužitelj je cijelo vrijeme nakon sklapanja braka radio i zarađivao višestruko više od tužiteljice, a usto je i plaćao porez na svoja i njena primanja. Dok je tuženik svoj novac stečen za vrijeme bračne zajednice koristio za zadovoljavanje životnih potreba obitelji, tužiteljica je svoju zaradu uglavnom slala svojim roditeljima i izvanbračnom djetetu u Bosnu i Hercegovinu.Slijedom navedenoga tuženik se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, te predlaže isti odbiti.

3. Tuženik je na ročištu održanom kod ovoga suda 17. lipnja 2024. naveo da u svrhu mirnog rješenja spora priznaje tužiteljici pravo vlasništva u ½ dijela na predmetnim nekretninama, dok joj ne priznaje pravo vlasništva u ½ dijela na nekretninama upisanima u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].

Obzirom da je tuženik priznao tužiteljici pravo suvlasništva na ½ dijela u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], sud je za taj dio tužbenog zahtjeva donio presudu na temelju priznanja broj: P Ob - 269/2023-18 od 29.01.2025.

4. Tužiteljica je na raspravi održanoj 04.03.2026. specificirala tužbeni zahtjev obzirom na promjene u zemljišnoj knjizi na način da isti glasi: „Utvrđuje se da je tužiteljica MK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], sada na adresi [adresa], 9320 Arbon, Švicarska, vlasnik nekretnina upisanih u k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], čkbr. [katastarska čestica], broj D.L. 21 Kračinovac, Oranica sa 1760 m2, čkbr. [katastarska čestica], broj D.L. 21, [adresa], dvor, gospodarska zgrada, M [adresa] sa 2305 m2, te čkbr. [katastarska čestica] broj D.L. 21 [adresa], oranica 1500 m2, sveukupne površine 5565 m2 i to u ½ dijela temeljem bračne stečevine, stečene za vrijeme trajanja bračne zajednice sa tuženikom FK, rođ. **.**.1944. [adresa], te je tuženik FK, rođ. **.**.1944. [adresa] dužan trpjeti i dozvoliti tužiteljici MK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], sada na adresi [adresa], Švicarska da se na temelju ove presude pred Općinskim sudom u Virovitici, Zemljišnoknjižnom odjelu Virovitica upiše kao vlasnica ½ suvlasničkog dijela nekretnine upisane u k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], čkbr. [katastarska čestica], broj D.L. 21 Kračinovac, Oranica sa 1760 m2, čkbr. [katastarska čestica], broj D.L. 21, [adresa], dvor, gospodarska zgrada, [adresa] sa 2305 m2, te čkbr. [katastarska čestica] broj D.L. 21 [adresa], oranica 1500 m2, sveukupne površine 5565 m2, a što će u protivnom zamijeniti ova presuda po pravomoćnosti, sve to u roku od 15 dana.“

5.Tijekom postupka izveden je dokaz uvidom u: zk izvadak za zk ul: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 6 i 7), zk izvadak za zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 8 spisa), građevnu dozvolu Virovitičko – podravske županije, Ureda za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša od 20.03.1998. (list 42 i 143), potvrdu glavnog projekta Virovitičko – podravske županije, Ureda za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša od 20.03.1998. od 21.10.2010. (list 44-146), lokacijsku dozvolu Virovitičko – podravske županije, Ureda za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša od 31.12.1996.(list 147-149), lokacijsku dozvolu Virovitičko – podravske županije, Ureda za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša od 09.10.2009. (list 150 - 154), uporabnu dozvolu Ureda državne uprave u Virovitičko – podravskoj županije, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo od 11.06.2007. (list 155 i 156).

Izveden je dokaz saslušanjem tužiteljice (list 102 i 103, te 164), tuženika (list 123 i 124), te svjedoka DK (list 114 i 115), BK (list 125), PK (list 125 i 126), CK (list 126).

Sud nije izvodio dokaz očevidom i građevinskim vještačenjem obzirom je tužiteljica od istog dokaza odustala.

Sud nije uzeo u obzir dokaze dostavljene na njemačkom jeziku imajući u vidu odredbu čl.6 i 104. Zakona o parničnom postupku koje propisuju da se parnični postupak vodi na hrvatskom jeziku i uz uporabu latiničnog pisma ako za uporabu u pojedinim sudovima nije zakonom uveden koji drugi jezik ili koje drugo pismo. Stranke i drugi sudionici u postupku upućuju sudu svoje tužbe, žalbe i druge podneske na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

6.Dokazi izvedeni tijekom postupka ocijenjeni su u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku.

7. Nakon cjelokupno provedenog dokaza sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

8.Prije svega, kod donošenja odluke o predmetu spora primijenjene su odredbe Zakona o imovinskim odnosima bračnih drugova ("Narodne novine", broj 23/1950, 11/1978), Osnovni zakon o braku (Službeni list FNRJ br. 29/1946, 36/1948, 44/1951, 18/1955, Službeni list SFRJ br. 12/1965, Narodne novine br. 52/1971, 11/1978), Zakon o braku i porodičnim odnosima („Narodne novine“, broj 11/1978, 27/1978, 45/1989, 59/1990, 25/1994, 162/1998), te Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15) i ("Narodne novine", broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23) koji idu u vrijeme bračne zajednice te stjecanja bračne stečevine bili na snazi.

9.Odredbom čl. 1. Zakona o imovinskim odnosima bračnih drugova propisano je da imovina koju su bračni drugovi stekli radom u toku braka je njihova zajednička imovina (čl. 10. Osnovnog zakona o braku) i s njom upravljaju i raspolažu zajednički i sporazumno.

Odredbom čl. 277. Zakona o braku i porodičnim odnosima propisano je da imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, ili potječe iz te imovine, njihova je zajednička imovina, dok je odredbom čl. 284. istoga zakona propisano da stranke mogu sporazumno podijeliti zajedničku imovinu tako da odrede suvlasničke dijelove u čitavoj ili u jednom dijelu imovine, ili na pojedinoj stvari, a čl. 287. istoga zakona da u slučaju utvrđivanja suvlasničkih dijelova od strane suda, udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje se prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine.

Odredbom članka 249. st. 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 103/15,) propisano je da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, ako nisu drukčije ugovorili.

Odredbom članka 36. st. 3. Obiteljskog zakona propisano je da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, ako nisu drukčije ugovorili.

10.Iz iskaza tužiteljice proizlazi da je zajednica između tuženika nje prestala u siječnju 2023., razvedeni su odlukom švicarskog suda, da su njih dvoje za vrijeme trajanja braka stekli imovinu koja uključuje i nekretnine na adresi [adresa]. Prvo su kupili zemlju, na kojoj su sagradili halu i u njoj je bila jedna soba u kojoj su boravili, te da su nakon toga krenuli raditi kuću, a nakon toga garaže i kupili su ostalu zemlju. Nadalje navodi da im je kuću radio DK, a napravio ju je da bude kao starački dom. Zemlja je kupljena 1995., a hala na njoj je izgrađena 1997. Navodi da su tu zemlju kupili od jednog čovjeka iz tog mjesta, te da su tuženik i ona oboje u to vrijeme radili , vjenčali su se 1994. i imali su od rada novce s kojima si kupili tu zemlju, te da je za gradnju hale tuženik je digao kredit u Švicarskoj u iznosu od 500.000,00 franaka koji je potom uložio u Australiji u vrijednosne papire koji su se odnosili na jednu benzinsku pumpu kako bi ostvario dodatne prihode kroz pasivnu kamatu i onda su oni taj kredit nastavili otplaćivati idućih 10 godina, a oboje su to plaćali od svoje plaće. Tuženik nije dobio prije nikakve novce od svojih roditelja niti je imao bilo kakvo nasljedstvo niti ušteđevinu, već da je on tek unazad sedam godina nasljedstvo od svojih roditelja i to kuću u [adresa] koja je prodana, a on je od toga dobio 4.000,00 EUR i još 5.000,00 EUR na ime nasljedstva od drugog brata i to je bilo 2018. Nadalje navodi da su tuženik i ona za vrijeme trajanja naše bračne zajednice cijelo vrijeme radili, imali su dobra primanja, a da je ona još i radila dodatno poslove "na crno". Nadalje navodi da je dvorište u kojem se nalazi hala je iznajmljeno zajedno sa halom jednom radniku iz Srbije još prije deset godina, te da FK prima naknadu za taj najam, da zna da prima 1.000,00 EUR svaki mjesec, te da je FK uvijek radio što je htio i nije joj davao te novce. Iza te hale nalaze se još tri oranice i njih je dao u zakup jednom radniku, ne zna za koji iznos, pretpostavlja da je 1.000,00 EUR godišnje, a da je ona njemu rekla da bi trebali dijeliti taj novac, ali ju je on odbio. Prije čovjeka iz Srbije halu su iznajmili jednoj firmi, tako da se ništa u toj hali otkad je napravljena nije gradilo niti uređivalo. Nadalje navodi da su prvo kupili zemlju na kojoj se nalazi hala, to je bilo 1995., a hala je napravljena 1997., nakon toga su nastavili kupovati ostale parcele, sjeća se da su završili i gradnju kuće i hale i tad su kupili tri parcele u tom periodu. To je sve bilo napravljeno i kupljeno s novcima dobivenim od našeg rada. Nitko od tuženikovih članova obitelji nije pomagao oko te kupovine ili radova, te da su na kupovinu zemlje s halom i ostale tri parcele potrošili sigurno oko 1.000.000,00 franaka. Nadalje navodi da je živjela prije braka s KK dvije godine u Švicarskoj, to je bilo prije 1994., te je te dvije godine radila neprijavljeno "na crno". Prije nego što su kupili nekretninu u [adresa], niti tuženik, a niti ona, niti njihovi članovi obitelji nisu imali nekretnine na području [adresa]. Tuženik i ona imaju troje djece, CK koja je rođena 1995., BK koji je rođen 1996. i najmlađi sin PK koji je rođen 2000. CK i BK su dolazili kada se gradilo u [adresa] i oni se toga svega sjećaju, te su čak i stavljali svoje ruke na temelje da ostane otisak za sjećanje, te da oni mogu potvrditi sve ovo što je rekla. Nadalje navodi da su ona i tuženik bili 30 godina u braku. Od toga on je radio 15 godina, a 15 godina je bio u mirovini. On je znao odlaziti u Hrvatsku gdje bi bio po mjesec dana, a onda bi dolazio u Švicarsku i pokupio novce od djece i nje i vratio se opet u Hrvatsku, te da je ona cijelo vrijeme plaćala sve režije, a on je imao prijavljeno prebivalište u [adresa] sve dok nije saznala da ima drugu ženu i odlučila tražiti razvod braka i prestat ga financirati. Navodi da je tuženik za vrijeme trajanja njihovog braka čuvao svoju mirovinu, a trošio je njezine novce, a da je ona vodila cjelokupnu materijalnu brigu oko njihove djece, ali i skrb. Točno je da je ona slala svoju zaradu roditeljima i izvanbračnom djetetu u Bosni i Hercegovini, a on njoj nije za to davao novce, te da to što je ona slala je bilo od njene zarade koju je ostvarila radom na crno. Nadalje navodi kako tuženik također ima dvoje djece iz prijašnjeg braka, a za jedno dijete je sudskom odlukom iz Švicarske bio obvezan plaćati uzdržavanje, a drugo dijete je u [adresa], te da je tuženik dao lažne navode, da je on možda i imao neke novce, ali misli da je to sve utrošio u kamione jer je imao oko 10-15 kamiona koje je čuvao u garaži u Švicarskoj, a koja mu je potom izgorjela 2015. -2016. On je inače bio škrt, nije dao da se troši njegov novac, a poznato joj je od njegovih kolega da je imao plaću u visini od 5.000,00 franaka, te da kada su kupovali zemlju i halu dogovor je bio da se njenim novcima plate režije i sve što je potrebno za kuću, a ostatak je on uzimao iz skupljao i s time se onda kupovala zemlja. On njoj nije davao uvid u svoju karticu niti je ona mogla s njegovim novcima raspolagati, ali on je koristio sve njezine novce. On je radio jedno vrijeme u istoj firmi kao i ona, oboje su radili prekovremeno i to su ti jedini dodatni poslovi koje on ističe. Nadalje navodi kako je on sa tim prekovremenim zaradio plaću u iznosu od 10.000,00 franaka, ali to je bilo svega dva – tri mjeseca tako dok je ona u to vrijeme zaradila oko 7.000,00 franaka, i da je on taj dio koji je raspolagao i sa svojim i s njezinim novcima, s time da je njezine novce trošio na sve i s njime je plaćao i poreze, odnosno ona je bila ta koja je plaćala režije i sve što je bilo potrebno. Dok je on bio u mirovini, ona je njemu slala novce, plaćala sve režije za nekretnine u [adresa] i u Švicarskoj, pa joj nije jasno o kakvoj on to ušteđevini govori, pogotovo jer je on za vrijeme braka također plaćao uzdržavanje za dvoje djece.Na raspravi održanoj 04.03.2026. tužiteljica je navela kako u cijelosti ostaje kod iskaza kojeg je u ovom predmetu dala na ročištu 26. veljače 2025. Nadalje navodi da nekretninu upisanu u zk.ul. sada broj 3705 su tuženik i ona stekli za vrijeme trajanja braka zajedničkim radom i njihovim zajedničkim sredstvima, te da i prije njhove rastave koja je bila 2023. godine je tuženik iz Švicarske odlaz io u ovu nekretninu, uzimao njihov novac i tamo navodno nešto ulagao, te je jednom prilikom njen sin otišao u tu nekretninu, našao tuženika sa drugom ženom, i tuženik uopće nije ništa uložio, osim onog što su oni zajednički ulagali tijekom braka. Nadalje navodi da ona nije u posjedu navedene nekretnine od njihove rastave, s tuženikom nije uspjela dogovoriti podjelu, niti da uđe u suposjed te nekretnine kao suvlasnica, s tuženikom se ne može dogovoriti ništa oko toga, te da da pri kupnji te nekretnine koju su zajedno kupili, prvo su kupili zemljište, a onda su oni zajednički na tom zemljištu izgradili hale, kuću, a iza kuće se nalazi i jedna velika oranica.

11.Iz iskaza tuženika proizlazi da on ne zna koje godine su kupljene čestice koje su sada predmet spora, navodi da je uglavnom kupljeno prije rata, i to sa novcem koje je on već ranije imao ušteđeno jer je već 20 godina prije bio u Njemačkoj. Misli da je 1990. -te kupio predmetne nekretnine, a da je gradnja bila jedno pet-šest godina kasnije. Navodi da je gradio halu iz svojih vlastitih sredstava, te da je za gradnju hale bio podignut kredit, da je to bilo dok je bio u braku i da je on novce investirao u Australiju. Navodi da nije bio prije zaključenja braka u emotivnoj vezi s tužiteljicom tužiteljica je bila izbjeglica, bila je kod njega, nije imala što jesti on se sažalio, te da je za vrijeme trajanja braka za troškove koji su se ticali nekretnina koje su predmet spora, on plaćao troškove režija i to odlascima u općinu, te da je dao halu u najam nekom čovjeku na vrijeme "dok bude išlo", a čovjek je otišao. Nadalje navodi da je imao zakonsku obvezu uzdržavanja za jedno dijete u Švicarskoj, te da je svjedok DK sve to gradio, te da je svjedoku plaćao na način da je svjedok na papiriću napisao neki iznos za građenje i tuženik bi mu to platio. Navodi da tužiteljica ništa svjedoku nije plaćala jer ona nije imala odakle platiti. Tužiteljica je za vrijeme braka radila, ali je sve svoje novce slala u Bosnu za uzdržavanje djeteta i roditelja. Na očitovanje o tome što je svjedok DK u iskazu rekao da je gradnja hale bila u razdoblju od 2007. do 2018., a tuženik je naveo u svom iskazu da je nekretninu kupio prije braka 1990., a gradio par godina poslije kupnje, tuženik navodi da DK je gradio kuću, a ne halu. Halu je gradila firma Nemet iz Orahovice, te je prvo naveo da se ne sjeća kada je brak prestao a nakon toga na ponovljeni upit suca navodi 2023. Nadalje navodi da je tužiteljica njemu slala neke novce putem Wester Uniona, samo jednom zato što su mu pokrali građu pa nije imao novaca, a nije mogao trčati u Švicarsku po novce pa mu je ona poslala, te da je za vrijeme braka on plaćao socijalno osiguranje, osiguranje za auto, troškove struje, vode, režije, porez, da tužiteljica nije imala od čega, te da je on tijekom trajanja braka imao 4 do 5 tisuća franaka, a da je dodatno radio i zarađivao do dugo u noć, te da je tužiteljica nekad imala plaću, a nekad nije. Radila je no on joj je morao davati novce. Tužiteljica je za vrijeme braka nešto naslijedila, no sve je dala izvanbračnom sinu, a on je naslijedio prije nekih deset godina i to je podijelio sa tri brata. Nadalje navodi da je svoju pension kasu podigao kad je počeo graditi kuću i sve je dao u kuću, a tužiteljica nije svoje podigla. Na upit suca otkud tužiteljici novac u pension kasi ako je tijekom rada, kako je tuženik ranije iskazao, bila bez novaca i on joj morao davati novac, tuženik je naveo da ne zna da je krala te da je i od njega krala.

12.Iz iskaza svjedoka DK proizlazi da poznaje MK i KK jer je radio za njih u razdoblju od 10-12 godina, te se sjeća da je to bila u početku livada na adresi [adresa] u [adresa], te da je on gradio sve sam počevši od kuće, ha le, zidova, ograde, podruma, bazena. Bila je ugovorena predaja ključa u ruke. To je bilo u razdoblju od 2007. do negdje 2018., te da je njemu novac davao preko firme koju sam imao otvorenu FK, a kada nije imao novaca govorio mu je da ide u [adresa] kod MK po novce, te da je MK znala dolaziti jednom do dva puta godišnje, a kada je kuća bila završena, ona je selila stvari, a oni su se bazirali na gradnju hale. Nadalje navodi da ne zna kako su kupili livadu na kojoj je sve to izgrađeno, ali zna da sam se razbolio 2019. i da je unazad sad dvije godine, dakle oko 2023. sreo KK koji mu je rekao da je prodao poljoprivredno zemljište koje je kupio sa MK i da je za to dobio oko 40.000,00 EUR. To je prodao susjedu K, a riječ je o parceli veće površine koja je bila malo dalje od njihove kuće. FK je uglavnom preko zime bio u Švicarskoj, a po ljeti je bio u Hrvatskoj. On je bio u mirovini, a MK je bila ta koja je radila, te da on nema saznanja da je on imao bilo kakve kamione. Navodi da je njemu FK govorio da je novce za gradnju hala i kuće dobio na lotu, te da mu je pričao da je imao tri gradilišta u Mađarskoj u Sigetvaru, kuću u [adresa] i u [adresa] nekakvu nekretninu. Imao je još i kuću u [adresa], nju mu je pokazivao na slikama, te da zna da je FK imao jedan stari plavi kombi, a MK je cijelo vrijeme radila u [adresa], FK je otkad ga znam cijelo vrijeme bio u mirovini. Pored nekretnine na kojoj je on izgradio kuću i halu nalazila se još jedna nekretnina na kojoj je FK napravio manju halu koju je iznajmio firmi iz Srbije. Na toj hali se ništa ni gradilo niti uređivalo. Nadalje navodi kako ne zna za režije, ali zna da je FK znao govoriti kad bi potrošio novce da mora reći MK da mu pošalje preko Western Uniona novce, te da mu je teško reći koliki je iznos izgradnje svih građevine na predmetnoj nekretnini. Tada se gradilo kada materijal nije bio skup, ali može reći da je sam bazen iznosio oko 23.000,00 EUR, te da je u toj kući sve kvalitetno napravljeno, oko kuće su podignuti zidovi, stavljen je i kulir, ograda. Međutim, kako sad vidi dosta kuća propada.

13.Iz iskaza svjedoka BK proizlazi da ne zna točno tko je kupio zemlju, hala je građena prije nekih 25 godina, a kuća je građena prije jedno 15 godina otprilike. Halu i kuću su skupa gradili obadvoje, te da ne zna tko je gradio halu jer je bio još malo dijete, a kuću je gradio DK. Nadalje navodi da je njegova majka koliko se on sjeća uvijek radila, dobivala je plaću za svoj rad. Nadalje navodi da dok su bili djeca za njih se brinula nekad dadilja, nekad od tate sestra, a nekad od polubrata žena, te da ne zna tko je podmirivao režije i troškove života, ali koliko se sjeća novcem su uvijek bili zajednički, te da se sjeća toga da je majka katkad radila više poslova u isto vrijeme, te da su dogovore s dadiljom i osobama koje su ih čuvale obavljali i majka i otac, ne zna točno. Nadalje navodi da je tata bio u Hrvatskoj s majstorima, da su oni isto dolazili na gradilište, što se tiče novaca da misli da su to zajednički novci, da to nisu pare samo od nekoga.

14.Iz iskaza svjedoka PK proizlazi da ne zna puno da je bio mali, te da misli da je bilo prije nekih 20 godina, da su živjeli u hali i onda je počela gradnja kuće, te da ne zna otkud novac za kupnju nekretnine i gradnju hale i kuće, da je njegova majka tijekom trajanja braka radila, bila je zaposlena u restoranu, čistila je, prala suđe, dobivala je plaću za svoj rad, ne zna kolika joj je bila plaća. Navodi da kada se on rodio je tata već bio u mirovini, a ne zna koliku je prije imao plaću, te se ne sjeća kad su hala i kuća izgrađeni, misli da je to izgrađeno iz zajedničkih sredstava (novaca), te ne zna tko je podmirivao režije, troškove života, osiguranje, porez, a da dok su bili sami oni djeca pazili su jedni na druge brat sestra i on.

15.Iz iskaza svjedoka CK proizlazi da ne zna točno kad je bila kupnja nekretnine, bili su djeca, tata je gradio halu, oni djeca su stavili otiske na halu pri gradnji, a kasnije je došla kuća, to je sve bilo u braku, te da kada je bila u školovanju za svoj zanat za frizerku i ona je dala nešto malo, pomagali su svi, te da su u ljeto na ferju pomagali, još na mobitelu ima fotografije iz 2013. kako se mali brat vozi oko hale. Nadalje navodi da su i mama i tata obadvoje zaradili za kuću i za halu, da je mama radila na svom poslu dok je trajala gradnja te da je u nekom razdoblju znala pored redovnog posla raditi i vikendom kao ispomoć u restoranu. Navodi da je tata uvijek radio dok nije otišao u penziju, nikad nije bio bez posla, te da su obadvoje plaćali struju, vodu, osiguranje za auto, porez. Tata je bio više u Hrvatskoj, došao bi u Švicarsku i tada bi i mama dala novce da pomogne gradnju te da je mama davala i novce svome izvanbračnom sinu u Bosni i Hercegovini, a za sve to je tata znao, a i tata je nekad dao novce.

16.Iz građevne dozvole izdane od Virovitičko – podravske županije, Ureda za prostorno uređenje, stambeno – komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša od 20.03.1998. proizlazi da je ista izdana EK kojom mu se odobrava gradnja gosp.građevine (garaže i skladišta), u [adresa] na zemljištu čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

17.Iz potvrde glavnog projekta Virovitičko – podravske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i zaštitu okoliša od 21.10.2010. proizlazi da se istom utvrđuje da je glavni arhitektonski – građevinski projekt TD:02/09 od prosinca 2009. izrađen po Liton građenje d.o.o. iz Zagreba, za izgradnju gospodarske zgrade u [adresa] na zemljištu čkbr. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] izgrađen u skladu s lokacijskom dozvolom klasa:UP/I-350- 05/09-01/17, urbroj:2189/1-10/8-09-7 od 09.10.2009. izdanoj po Upravnom odjelu za prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i zaštitu okoliša Virovitičko podravske županije te odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji, propisa donesenih na temelju toga Zakona i drugih propisa.

18.Iz cjelokupno provedenog dokaznog postupka proizlazi da su tužitelj i tužena nekretninu sada upisanu u zk. ul. broj br. [broj ZK uloška], čkbr. [katastarska čestica], broj D.L. 21 Kračinovac, Oranica sa 1760 m2, kbr. 497/2, broj D.L. 21, [adresa], dvor, gospodarska zgrada, [adresa] sa 2305 m2, te kbr. 497/6 broj D.L. 21 [adresa], oranica 1500 m2, sveukupne površine 5565 m2 stekli zajedničkim radom i sredstvima tijekom trajanja njihove bračne zajednice pa navedena nekretnina sukladno naprijed citiranim člancima Zakona o imovinskim odnosima bračnih drugova, Osnovnim zakonom o braku, Zakonom o braku i porodičnim odnosima te Obiteljskog zakona predstavlja njihovu bračnu stečevinu i to svakog u ½ dijela. Navedeno proizlazi iz materijalne dokumentacije priložene u spisu te iz iskaza tužiteljice i svjedoka kojim iskazima je sud poklonio vjeru jer su isti u suglasju, te su životni, logični i uvjerljivi. Nasuprot toga, tuženik tijekom postupka nije predložio provedbu niti jednog dokaza kojima bi dokazao svo je navode iznesene u odgovoru na tužbu i u daljnjem tijeku postupka. Slijedom navedenog valjalo je usvojiti tužbeni zahtjev tužiteljice specificiran na raspravi održanoj 04.03.2026. sve kako je odlučeno u toč. I. izreke ove presude.

19. O troškovima postupka Sud je odlučio temeljem odredbe čl. 366. Obiteljskog zakona u svezi s odredbom članka 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku i u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN br. 138/23 u tekstu: Tarifa). Obzirom da je u cijelosti usvojen tužbeni zahtjev tužiteljice, tužiteljica ima pravo na naknadu troškova ovog parničnog postupka koji su joj u smislu odredbi članka 155. Zakona o parničnom postupku bili potrebni i opravdani, a Sud je kao potrebne i opravdane troškove tužiteljice istoj dosudio trošak sastava tužbe u iznosu od 1.500,00 EUR sukladno Tbr. 7.toč.1.Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, i 138/23 dalje: Tarifa), trošak sastava podneska od 27.02.2024. u iznosu od 1.500,00 EUR sukladno Tbr. 8.toč. 1. Tarife, trošak zastupanja na ročištu održanom 17.06.2024. u iznosu od 1.500,00 EUR, sukladno Tbr. 9.toč.1.Tarife, trošak sastava podneska od 21.06.2024. u iznosu od 1.500,00 EUR sukladno Tbr. 8.toč. 1. Tarife, trošak zastupanja na ročištu održanom 12.12.2024. u iznosu od 1.500,00 EUR, sukladno Tbr. 9.toč.1.Tarife, trošak zastupanja na ročištu održanom 26.02.2025. u iznosu od 1.500,00 EUR, sukladno Tbr. 9.toč.1.Tarife, trošak zastupanja na ročištu održanom 23.04.2025. u iznosu od 1.500,00 EUR, sukladno Tbr. 9.toč.1.Tarife, trošak zastupanja na ročištu održanom 17.07.2025. u iznosu od 1.500,00 EUR, sukladno Tbr. 9.toč.1.Tarife, trošak zastupanja na ročištu održanom dana 04.03.2026. u iznosu od 1.500,00 EUR, sukladno Tbr. 9.toč.3.Tarife, uvećano za pripadajući PDV na navedene iznose u iznosu od 337,50 EUR sukladno Tbr.46 Tarife, te za sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 331,81 EUR i na presudu u iznosu od 663,61 EUR, odnosno u sveukupnom iznosu od 14.832,92 EUR, uvećano za zatezne kamate tekuće na taj iznos od 16.03.2026. - kao od dana donošenja presude pa do isplate sukladno čl. 29. Zakona o obveznim odnosima, sve kako je odlučeno u toč. II. izreke ove presude.

U Bjelovaru, 16. ožujka 2026. godine.

SUDAC:

Jasmina Drageljević

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, računajući od dana objave iste presude, nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi ovome sudu u tri istovjetna primjerka.