Poslovni broj: P-2053/2024-19

Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Šibenik, Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, OIB: 29399232217, po sucu Silvani Klisović, u pravnoj stvari tužiteljice: IV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po odvjetnicima iz ZOU Crnogaća & Crnogaća u Šibeniku protiv tuženice: REPUBLIKA HRVATSKA zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, Građansko-upravni odjel, Stjepana Radića 81, Šibenik, OIB: 52634238587, radi utvrđenja prava vlasništva i ispravka uknjižbe, nakon održane i zaključene glavne rasprave dana 11. veljače 2026.g., u nazočnosti punomoćnika stranaka, a na ročištu održanom povodom objave presude dana 16. ožujka 2026.g.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica: IV, OIB: [osobni identifikacijski broj], isključivi vlasnik dijela kat. čest. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] površine 169 m2, označenog likom omeđenim slovima: A-B-C-D-E- A rezerviranog broja kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], sukladno skici mjesta očevida vještaka mjernika ĐV ing. geod. od dana 15. prosinca 2025. godine, koja skica mjesta očevida je sastavni dio ove presude.

II. Ovlašćuje se tužiteljica: IV, OIB: [osobni identifikacijski broj], da temeljem ove presude, po provedenoj parcelaciji nekretnine sukladno utvrđenju iz toč. I. izreke ove presude i po provedenom upisu novoformirane nekretnine nastale tako izvršenom parcelacijom u zemljišnim knjigama, zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva nekretnine oznake: kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] na svoje ime za cijelo (1/1), uz istodobni izbris istog prava za cijelo s imena: REPUBLIKA HRVATSKA.

Obrazloženje:

1. Tužiteljica u tužbi i tijekom raspravljanja navodi da je predmet ovog postupka nekretnina koja je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Šibeniku, zk odjel [adresa], označena kao kat. čest. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], pašnjak, površine 702444 m2 i to u dijelu kako je označeno na geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja izrađenog po GROMATIC KR d.o.o., TV, mag. ing. geod. et geoinf. iz siječnja 2022. godine, koji dio je označen slovnim oznakama: C-D-I-H-J-C ukupne površine 169 m2 (rezerviranog broja 19574/100). Na čitavoj matičnoj nekretnini da je upisana kao vlasnica tuženica Republika Hrvatska te takva uknjižba u predmetnom dijelu da nije istinita budući da je stvarna vlasnica predmetnog dijela upravo tužiteljica za cijelo. Tužiteljica navodi da je pravo vlasništva predmetne nekretnine stekla nasljeđivanjem iza smrti oca pok. EV pok. ĐV kao i dosjelošću. Navedeni prednik tužiteljice da je preminuo **.**.1996., te da je iza njegove smrti od strane Općinskog suda u Šibeniku doneseno rješenje o nasljeđivanju pod poslovnim brojem O-11/97 te je navedena nekretnina kao kompleks više čestica koje čine jednu jedinstvenu cjelinu zavedena pod imenom „zemlja zvana „Plećine“ s maslinama“. Predmetni dio da čini cjelinu zajedno s nekretninama koje su na ranije navedenom geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja označene kao: dio kat. čest. [katastarska čestica] površine 114 m2, dio kat. čest. [katastarska čestica] površine 70 m 2 i kat. čest. [katastarska čestica] površine 126 m 2 za cijelo, te da je na navedenim nekretninama za cijelo upisana kao vlasnica upravo tužiteljica. Predmetni kompleks u naravi da predstavlja maslinik koji je uredno ograđen sa svih strana i koje se od pamtivijeka nalazi u posjedu tužiteljice, samostalno i preko njenih prednika, a navedeni prednik tužiteljice da je upisan za cijelo na katastru na kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] obje K. O. [katastarska općina] koje s predmetnim dijelom predmetne nekretnine čine neodvojivu cjelinu od pamtivijeka. Predmetnu nekretninu tužiteljica te njezini prednici da koriste pošteno od pamtivijeka na način da je na istoj uređeni ograđeni maslinik koji tužiteljica redovito obrađuje te je predmetna nekretnina u cijelosti ograđena suhozidom. Navedeni vlasnički posjed predmetne nekretnine da je neometan od pamtivijeka. Tužiteljica navodi se prije pokretanja ovog postupka obratila tuženici sa zahtjevom za mirno rješenje spora od dana 15. ožujka 2022. godine, a na koji Zahtjev tuženica da nije pozitivno odgovorio pa su time ispunjene nužne zakonske pretpostavke za pokretanje ovog postupka, te navodi da je slijedom svega navedenog, jasno da tužiteljica ima pravni interes utvrditi se vlasnicom predmetne nekretnine i uskladiti zemljišnoknjižno stanje sa stvarnim stanjem pa predlaže da sud donese presudu kojom će prihvatiti kao osnovan tužbeni zahtjev tužiteljice, pobliže opisan u izreci ove presude.

2. Tuženica Republika Hrvatska zastupana po zamjeniku zakonskog zastupnika protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu postavljenom u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a čini nespornim da je tužiteljica podnijela zahtjev za mirno rješenje spora na koji je odgovoreno negativno, to iz razloga što da iz dokaza priloženih tužbi ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva, budući da u historijatu tužbe se navodi da bi tužiteljica pravo vlasništva predmetne nekretnine stekla nasljeđivanjem, a njeni prednici dosjelošću, međutim navedeno da ne proizlazi iz dostavljenih dokaza. Budući da tužiteljica svojim navodima nije dovela u sumnju upis prava vlasništva predmetne nekretnine na imenu ove tuženice, niti priložila dokaze koji bi upućivali da je uknjižba prava vlasništva kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na imenu ove tuženice pogrešna predlaže tužbeni zahtjev tužiteljice odbiti kao neosnovan.

3. U dokaznom postupku izvedeni su dokazi pregledom i čitanjem zemljišnih knjiga za K. O. [katastarska općina], geodetskog situacijskog nacrta stvarnog stanja izrađenog po GROMATIC KR d.o.o., TV, mag. ing. geod. et geoinf. iz siječnja 2022. godine, broj elaborata 15/2022, potvrde rezervacije brojeva katastarskih čestica br. [katastarska čestica] izdane od RH Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Šibenik, rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda Šibenik O-11/97 iza pok. EV, posjedovnog lista broj 487, očevidom na mjestu spora dana 6.11.2025.g., nalaza i mišljenja vještaka mjernika ĐV od 22.12.2025.g., te saslušanjem svjedoka FV, HV i JV.

4. Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.

5. Predmet spora je dakle, zahtjev tužiteljice da se utvrdi da je isključivi vlasnik dijela kat. čest. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] površine 169 m2, označenog likom omeđenim slovima: A-B-C-D-E-A rezerviranog broja kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], sukladno skici mjesta očevida vještaka mjernika ĐV ing. geod. od dana 15. prosinca 2025. godine, koja skica mjesta očevida je sastavni dio ove presude.

6. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odedbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (u nastavku: ZPP), u postupku je utvrđeno da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

7. Naime, očevidom na mjestu spora utvrđeno je da se pokazana nekretnina identificira kao dio čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], da predmetna nekretnina predstavlja dvije veće kamene vlačice u kojima se zatiče dvije jako stare masline po širini debla skoro jedan metar, vjerojatno starije od 100 godina, da se u prvoj vlačici uz rečenu maslinu nalazi i stablo bajama, a u drugoj uz maslinu nalaze se ostaci stare smokve. Ovaj dio predmetne nekretnine prikazan je na geodetskom snimku stvarnog stanja iz siječnja 2022. godine izrađen po geodetskoj tvrtki GROMATIC CR d.o.o. iz Zlatar Bistrice, podružnica [adresa] od geodeta TV, a koja predmetna nekretnina označena je u tom snimku slovima C-J-H-I-D-C u površini od 169 m2. Sa sjeverne strane predmetne čestice prolazi asfaltni put koji je odvojen od čestice starim kamenim suhozidom, a ostatak nekretnine je uređen kamenim vlačicama, što je sve i prikazano u skici mjesta očevida od 15. prosinca 2025.g.

8. Pregledom Izvatka iz zemljišne knjige za K. O. [katastarska općina] utvrđeno je da je kao vlasnik predmetne nekretnine narodnog naziva Vrh Plećine uknjižena tuženica, dok u posjedovnom listu egzistira upis prednika tužiteljice EV pok. ĐV.

9. Iz iskaza saslušanog svjedoka UV sina pok. I, rođenog 1949. godine, proizlazi da mu je apsolutno poznat predmet ovog spora budući je međaš sa tužiteljicom a s kojom je i u srodstvu drugo koljeno, a ona da je ovu nekretninu stekla nasljedstvom od svog oca EV a on od svog oca ĐV. Dugi niz godina da je obitelj tužiteljice u posjedu ove nekretnine, a na kojoj su i sadili masline koje su stare i preko 250 godina. Možda tu ima i koja smokva ali se to više ne beru dok se masline održavaju i beru. Inače prije tih maslina su tu bili vinogradi i odvajali su se vlačicama koje se i sada vide na terenu. iskazuje da mu nije poznato da bi itko ometao obitelj tužiteljice i nju samu u posjedu i vlasništvu ove nekretnine, a ova zemlja da je narodnog imena "Plećina"., koja da je ograđena i točno se zna da je obitelji tužiteljice.

10. Svjedok FV, sin pok. EV, rođen 1954. godine, iskazuje u bitnom isto što iskazuje ranije saslušani svjedok, s tim da dodaje da je otac oporučno ovu nekretninu ostavio upravo njegovoj sestri, ovdje tužiteljici, i ona da to drži u posjedu i obrađuje masline i nikad da ih nitko nije u tome ometao.

11. Svjedok Đ (Mile) Marinov, sin pok. T, rođen 1969. godine, iskazuje jednako kao i gore saslušani svjedoci i drugo nema što kazati.

12. Pregledom Rješenja o nasljeđivanju ovog suda pod posl.br. O-11/97 od 22. rujna 1997.g. iza smrti EV rođenog 1919.g., a umrlog 1996.g., razvidno je da njegovu ostavštinu sačinjavaju nekretnine upisane u K. O. [katastarska općina], te da je za zemlju zvanu Plećina, s maslinama, ovdje predmetnu, njegovim nasljednikom proglašena upravo tužiteljica.

13. Ocjenom ovako izvedenih dokaza, kako pojedinačno, tako u njihovoj ukupnosti (čl. 8. ZPP) ovaj sud smatra da su prednici tužiteljice predmetnu nekretninu stekli dosjelošću, a tužiteljica nasljeđivanjem.

14. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem te stvari kroz zakonom određeno vrijeme. Pravni učinci dosjelosti nastupit će po samom zakonu čim se ispune sve pretpostavke stjecanja putem dosjelosti, pri čemu se zahtijeva ispunjavanje određenih pretpostavki, prije svega da stjecatelj ima posjed određene kvalitete (dovoljno je poštenje posjeda) i da posjed traje zakonom određeno vrijeme (kao i da stvar koja je predmet dosjedanja bude sposobna biti predmetom stjecanja u vlasništvo putem dosjelosti kao i da je stjecatelj sposoban tu stvar steći u vlasništvo dosjelošću). Pitanje poštenja, odnosno savjesnosti posjeda, po prirodi stvari, ovisi o činjeničnim utvrđenjima svakog konkretnog slučaja prema kojima se zaključuje o kvaliteti posjeda potrebnoj za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

15. U konkretnom slučaju za razrješenje odnosa između stranaka ima se primjenjivati mjerodavno pravo koje je bilo na snazi u vrijeme nastanka tih odnosa, dakle, pravna pravila Općeg građanskog zakonika, koja se primjenjuju na temelju članka 4. Zakona o nevažnosti propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije ("Službeni list" FNRJ broj 86/1946).

16. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. bivšeg OGZ-a za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti zahtijevao se zakonit, pošten i istinit posjed, s time da onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja. Odredba identičnog sadržaja nalazi se i u članku 28. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine broj 6/80, 36/90 i 53/91 dalje: ZOVO), i u članku 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 dalje: ZV).

17. Dakle, sukladno navedenom pravnom pravilu pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću uvijek je bio pošten (savjestan) posjed, dok prema članku 18. stavku 3. ZV-a, posjed je pošten odnosno savjestan ako posjednik koji ga je stekao nije znao, niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Dakle, poštenje posjeda se pretpostavlja, presumira, ali čim posjednik sazna da mu ne pripada pravo na posjed njegov posjed gubi kvalitetu poštenog posjeda i postaje od tog trenutka nepošteni posjednik.

18. Tako i u ranijem razdoblju, sukladno odredbama OGZ-a, također se pretpostavljalo poštenje odnosno savjesnost posjednika, a tko tvrdi drukčije dužan je u postupku to i dokazati.

19. Tuženica u ovom postupku nije dokazala da bi prednici tužiteljice i tužiteljca bili nepošteni posjednici, pa ovaj sud ocjenjuje da su prednici tužiteljice predmetnu nekretninu stekli dosjelošću, a tužiteljica nasljeđivanjem iza pokojnog oca, pa da tužiteljica, još po svojim prednicima, ima valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva, a kako je na temelju iskaza svjedoka, kojim iskazima ovaj sud nije imao razolga ne pokloniti vjeeru, utvrđeno da su prednici tužiteljice koristili spornu nekretninu od davnina, na istoj sadili smokve I masline, kao I vinograd, to kraj takvog stanja stvari, ovaj sud zaključuje da su prednici tužiteljice bili u kvalificiranom posjedu sporne nekretnine dulje od 40 godina prije 6. travnja 1941. g., te da je tužiteljica istu stekla nasljeđivanjem, zbog čega je njezin tužbeni zahtjev valjalo usvojiti i presuditi kao u izreci ove presude.

20. Odluka o parničnom trošku je izostala budući isti nije potraživan.

U Šibeniku, 16. ožujka 2026. godine

Sudac :

Silvana Klisović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe drugostupanjskom Županijskom sudu u roku od 15 dana. Rok za žalbu za stranku kojoj je presuda uručena na ročištu na kojem je ista objavljena, počinje teći od dana održanog ročišta na kojem je presuda objavljena, odnosno, uručena. Za ostale stranke rok za žalbu teče od dana primitka pismenog otpravka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, pismenim putem, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

DN-a: sadržana na zapisniku ročišta na kojem je presuda objavljena

.