REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj: Gž-255/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu po sutkinji Mirjani Šebalj Meglajec kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja TK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Slobodanu Drači, odvjetniku u Puli, protiv protustranke ĐK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicama Irene Zustović i Ingrid Zustović Batelić, odvjetnicama u Labinu, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, od 13. siječnja 2026., poslovni broj: R1-352/2025-4, 16. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba predlagatelja, ukida se rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, od 13. siječnja 2026., poslovni broj: R1-352/2025-4, te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:

„I Određuje se prekid ovog izvanparničnog postupka.

II Predlagatelj se sa svojim zahtjevom radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica], te zgr. 93/1 i zgr 93/2, sve k. o. [katastarska općina], upućuje na parnicu.

III Predlagatelj je dužan u roku od 15 dana od dana dostave ovog rješenja pokrenuti postupak na koji je upućen.

IV. Ako predlagatelj ne pokrene postupak u danom mu roku, smatrati će se da je povukao prijedlog.“

2. Protiv navedenog rješenja predlagatelj je pravovremeno podnio žalbu zbog svih zakonom propisanih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. točke 1. -3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; - dalje: ZPP).

2.1. U žalbi navodi da su on i protustranka zemljišnoknjižni suvlasnici svatko u ½ dijela suvlasništva predmetnih nekretnina koje su stekli nasljeđivanjem iza svojih pravnih prednika što među njima nikada nije bilo sporno i što proizlazi i iz zemljišnoknjižnog stanja na dan podnošenja prijedloga i žalbe , pa da je nesporno da je suvlasnik u ½ dijela predmetnih nekretnina, pri čemu se poziva na članak 8. stavka 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 63/19, 128/22, 155/23, 127/24; - dalje: ZZK), te članak 230. stavka 1. i 3. ZPP-a. Navodi i da mu pravo suvlasništva nikada nitko nije osporio, pa tako niti protustranka, kako u odnosu na imovinu u RH, tako i u odnosu na imovinu u R Srbiji, na kojoj da su također suvlasnici i koju su stekli po istom osnovu. Naposlijetku ističe da budući da mu protustranka, kao knjižnom suvlasniku osporava pravo vlasništva odnosno upisanog ½ suvlasničkog dijela, da je prvostupanjski sud nepravilno postupio kada je njega uputio u parnicu, umjesto protustranku koja osporava njegovo nesporno pravo suvlasništva od ½ dijela.

2.2. Predlaže da se žalba uvaži i pobijano rješenje preinači na način da se protustranka uputi na pokretanje parnice, podredno da se predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, te da mu se prizna trošak žalbe.

3. Žalba je osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi, utvrđeno je da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju članka 365. stavka 2. u vezi s člankom 381. ZPP -a, primjenom članka 43. stavka 1. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine” broj 59/23; - dalje: ZIP). Međutim, prilikom donošenja pobijanog rješenja ostvaren je žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, što za posljedicu ima i pogrešnu primjenu materijalnog prava.

5. Predmet ovog postupka je razvrgnuće suvlasništva na nekretninama označenim kao k. č. br. [katastarska čestica], te zgr. 93/1 i zgr 93/2, sve upisane u k. o. [katastarska općina], na kojima su predlagatelj i protustranka upisani kao suvlasnici i to svatko od njih u ½ dijela.

6. Prvostupanjski sud je donio pobijano rješenje uz obrazloženje da je protustranka u odgovoru na prijedlog istakla da je samovlasnica predmetnih nekretnina, te da obzirom da je sporno vlasništvo, da između stranaka postoji spor, pri čemu se pozvao na odredbu članka 27. stavka 1. i 2. ZIP-a.

7. Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je predlagatelj zatražio izvanparnično razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina pobliže označenih pod točkom II izreke pobijanog rješenja, na kojima je upisan kao suvlasnik u ½ dijela, tako da je u odnosu na nekretnine označene kao k. č. br. zgr. [katastarska čestica] i zgr 93/2, k. o. [katastarska općina] predložio diobu uspostavom etažnog vlasništva, a ako nije moguća, onda civilnu diobu, dok je u odnosu na preostale nekretnine predložio geometrijsku diobu, a ako nije moguća, civilnu diobu. Utvrđeno je i da je protustranka u odgovoru na prijedlog navela da iako su ona i predlagatelj u zemljišnim knjigama upisani kao suvlasnici, da je ona isključiva vlasnica kuće i ostalih nekretnina u k. o. [katastarska općina], da je u predmetnu kuću izvršila ulaganja, pa da stoga osporava predlagatelju suvlasništvo, a podredno veličinu suvlasničkog udjela na kući, da predlagatelj nije u posjedu predmetnih nekretnina, zatim da je postojao dogovor u obitelji da će imovina njihovih roditelja u [adresa] (dva stana) pripasti predlagatelju, a predmetna imovina odnosno nekretnine u [adresa], da će pripasti njoj, koje nekretnine da joj je majka odlučila darovati vezano uz čega je dala punomoć odvjetniku, da je izvedenim građevinskim radovima na kući znatno povećala njezinu vrijednost, pa da je zbog izvedenih radova njen suvlasnički dio znatno veći od upisane ½ dijela, te da bez obzira što ugovor o darovanju predmetnih nekretnina nikada nije proveden u zemljišnim knjigama, da je stekla vlasništvo nekretnina u cijelosti.

7.1. Na navedeni podnesak protustranke odnosno odgovor na prijedlog, predlagatelj nije imao mogućnost očitovati se jer mu isti sud nije niti dostavio prije donošenja pobijanog rješenja, već mu je dostavljen tek sa pobijanim rješenjem, slijedom čega nije jasno jesu li i koje od činjenica navedene u odgovoru na prijedlog sporne među strankama.

8. Člankom 27. stavka 1.-4. ZIP-a propisano je:

„(1) Ako u postupku u kojemu sudjeluju dvije ili više stranaka dođe do spora o pravu čije rješenje ovisi o utvrđivanju spornih činjenica, sud će prekinuti izvanparnični postupak i uputiti predlagatelja na parnični postupak ili drugi postupak pred nadležnim sudom ili drugim tijelom.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka sud će odrediti rok u kojemu predlagatelj ili druga stranka trebaju pokrenuti postupak na koji su upućeni. Ako predlagatelj ne pokrene postupak u određenom roku, smatrat će se da je povukao prijedlog, a ako to ne učini druga stranka, smatrat će se da nema spora o pravu radi čijeg rješavanja je upućena na parnicu ili drugi postupak, osim ako ovim Zakonom ili drugim zakonom koji sadrži odredbe o izvanparničnom postupku nije drukčije određeno.

(3) Ako se u slučaju iz stavka 1. ovoga članka sve stranke s time suglase, sud može spor riješiti u izvanparničnom postupku utvrđivanjem spornih činjenica.

(4) Ako među strankama nema spora o bitnim činjenicama, već o pravu koje se temelji na tim činjenicama, sud će u izvanparničnom postupku odlučiti o spornom pravu.“

9. Zemljišnoknjižni izvadci koje je predlagatelji dostavio u spis predmeta kao dokaz da su stranke suvlasnici predmetnih nekretnina i to svatko od njih u ½ dijela, predstavlja javnu ispravu sukladno odredbi članka 230. stavka 1. ZPP-a kojom je propisano da isprava koju je u propisanom obliku izdalo državno tijelo u granicama svoje nadležnosti, te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna ili fizička osoba u obavljanju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenom na zakonu (javna isprava), dokazuje istinitost onog što se u njoj dokazuje, dok je u stavku 3. propisano da je dopušteno dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena.

9.1. Budući da je zemljišnoknjižni izvadak javna isprava sukladno odredbi članka 230. stavka 1. ZPP-a, a da je protustranka osporila pravo suvlasništva odnosno suvlasničke udjele predlagatelja koji su upisani u zemljišnoj knjizi, tada je prema odredbi članka 230. stavak 3. ZPP-a na protustranci teret dokaza da su suvlasnički dijelovi stranaka, drugačiji od onih koji su upisani u zemljišnu knjigu.

9.2. Stoga kod nesporne činjenice da su stranke ovog postupka upisane u navedenim suvlasničkim dijelovima u zemljišnoj knjizi, osnovano predlagatelj ističe da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio odredbu članka 27. stavka 1. i 2. ZIP-a, s polazišta presumpcije istinitosti zemljišnoknjižnog upisa (članak 8. stavka 2. ZZK-a).

10. Obzirom da je prvostupanjski sud prilikom donošenja pobijanog rješenja zanemario razloge iz odgovora na prijedlog protustranke zbog kojih ista osporava suvlasništvo i/ili suvlasničke udjele predlagatelja, odnosno nije ih analizirao niti obrazložio, a uz to nije omogućio predlagatelju da se prije donošenja pobijanog rješenja o navodima protustranke očituje, ostalo je nejasno na temelju kojih činjenica sud utvrđuje da se radi o sporu o pravu koje ovisi o utvrđivanju spornih činjenica, pa uzimajući u obzir da članak 23. ZIP-a propisuje ovlast izvanparničnog suda na provođenje dokaza, da članak 24. ZIP-a daje ovlast sudu na slobodnu ocjenu dokaza, kao i da članak 27. stavka 3. i 4. ZIP-a daje ovlasti sudu sporne činjenice utvrditi u izvanparničnom postupku te ocijeniti postoji li osporeno pravo na temelju nespornih činjenica, to je u konkretnom slučaju preuranjen zaključak prvostupanjskog suda da između stranaka postoji spor o činjenicama o kojima ovisi pravo suvlasnika na određene suvlasničke udjele i da je sporno su/vlasništvo na svim predmetnim nekretninama.

11. Slijedom navedenog na temelju odredbe članka 380. točke 3. ZPP-a u vezi s člankom 44. stavka 1. i 4. ZIP-a, valjalo je uvažiti žalbu predlagatelja, ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

12. U nastavku postupka prvostupanjski sud će pozvati predlagatelja da se očituje o navodima protustranke iz odgovora na prijedlog radi utvrđivanja jesu li i koje točno činjenice navedene u odgovoru na prijedlog sporne među strankama, strankama će ostaviti primjerni rok radi očitovanja jesu li suglasne da sud utvrđivanjem spornih činjenica spor riješi u predmetnom izvanparničnom postupku, a u slučaju daljnjih nejasnoća iste će raspraviti na ročištu, nakon čega će jasno utvrditi koje su činjenice sporne između stranaka i je li o njima ovisi pravo na razvrgnuće suvlasničke zajednice na predmetu diobe, sve dodatno iz razloga što je odredbama članka 14. stavka 1. i članka 16. stavka 3. ZIP-a propisana aktivna uloga koju sud mora imati u izvanparničnom postupku, te ocijeniti postoje li razlozi za prekid postupka i upućivanje predlagatelja na parnični postupak radi razvrgnuća sukladno odredbi članka 27. stavka 1. ZIP-a ili razlozi za upućivanje protustranke na pokretanje parničnog postupka sukladno odredbi članka 27. stavka 2. ZIP-a, a daljnje će postupati sukladno zakonu. Ukoliko bude utvrđeno da postoji spor o veličini suvlasničkih udjela dužan je usmjeriti daljnje postupanje primjenom članka 27. stavka 2. ZIP-a, odnosno upućivanjem na pokretanje parničnog postupka one stranke koja tvrdi da su suvlasnički udjeli stranaka drugačiji od onih koji proizlaze iz upisa u zemljišnoj knjizi.

13. O žalbenom trošku predlagatelja, temeljem odredbe članka 166. stavka 3. ZPP-a prvostupanjski sud odlučiti će u konačnoj odluci.

Slavonski Brod, 16. ožujka 2026.

Sutkinja

Mirjana Šebalj Meglajec