Poslovni broj: Us I-3008/2025-9

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Upravni sud u Splitu, po sucu toga suda Studenku Vuleti, sucu pojedincu, uz sudjelovanje sudske zapisničarke Nataše Rogošić, u upravnom sporu tužitelja DZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po opunomoćeniku Matija Bartol, odvjetniku u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 224, protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova, Policijska uprava zagrebačka, III. policijska postaja Zagreb, Dubrava 137, Zagreb, radi protjerivanja iz Europskog gospodarskog prostora - Republike Hrvatske, nakon neposredne i javne rasprave zaključene 26. veljače 2026. godine u odsutnosti uredno pozvanih stranaka, 16. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev kojim se traži poništenje rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, III. policijske postaje Zagreb, KLASA: NK-UP/I-216-04/25-01/5132, URBROJ:511-19-29-25-2 od 19. studenog 2025. godine i da se predmet vrati na ponovni postupak.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog tužitelja za odgodu izvršenja rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, III. policijske postaje Zagreb, KLASA: NK-UP/I- 216-04/25-01/5132, URBROJ:511-19-29-25-2 od 19. studenog 2025. godine do pravomoćnog okončanja upravnog spora.

Obrazloženje

1. U pravodobnoj tužbi protiv rješenja tuženika, NK-UP/I-216-04/25-01/5132, URBROJ:511-19-29-25-2 od 19. studenog 2025. godine tužitelj je u bitnom naveo: da je tužiteljev poslodavac dana 02. lipnja 2025. godine podnio zahtjev za ukidanjem dozvole za boravak i rad tužitelja. Nakon navedenog da tužitelj uslijed objektivnih okolnosti (gubitak radnog mjesta, ne mogućnosti pronalaska novog poslodavca u kratkom roku, nepoznavanja jezika i pravnog sustava), nije uspio u propisanom roku regulirati svoj status; da se osporenim rješenjem utvrđuje da tužitelj nezakonito boravi u [adresa] od 29. kolovoza 2025. godine, odnosno sveukupno 83 dana, pa da se stoga protjeruje iz RH-e i određuje rok od 7 dana za dragovoljno napuštanje EGP-a, te izriče zabrana ulaska i boravka u EGP-u u trajanju od 2 godine, te prijeti prisilnim udaljenjem; da se u obrazloženju rješenja navodi da su uzete u obzir duljina boravka, starosna dob, zdravstveno stanje, obiteljske i gospodarske prilike, socijalna i kulturna integracija u Republici Hrvatskoj i veze stranca s državom podrijetla, ali da se ne opisuje koje su to konkretne okolnosti u pogledu tužitelja, niti na koji način cijenjene; da tužitelj nije evidentiran kao počinitelj kaznenih djela, niti je navedeno da je predstavljao opasnost za javni poredak i sigurnost; da je tužiteljev boravak prvotno bio zakonit, temeljem odobrenog boravka i rada, a da su nepravilnosti nastupile u relativno kratkom razdoblju u kojem nije uspio urediti status; da je tuženik povrijedio odredbe Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj: 47/09. i 110/21, dalje ZUP-a) osobito članak 10. (načelo materijalne istine, članak 30. i 51. (obveza utvrđivanja svih odlučnih činjenica i saslušanja stranke), jer nije dovoljno i cjelovito utvrdio sve okolnosti relevantne za odluku o protjerivanju; da se osporeno rješenje u bitnome svodi na zaključak da tužitelj nezakonito boravi u [adresa] 83 dana, bez da je detaljno razjašnjeno od kojeg točno datuma boravak postaje nezakonit (da rješenje sugerira da je nakon 08. 04. 2025. nastavio neprekidno nezakonito boraviti, iako mu je dozvola vrijedila do 28. kolovoza 2025. godine), utvrđeno je li tužitelj poduzimao radnje za uređenje statusa (traženje novog poslodavca, prikupljanje dokumentacije, savjetovanje s nadležnim tijelima), ispitao ima li tužitelj u RH-oj određene obiteljske, ekonomske, socijalne ili druge veze koje bi upućivale za izbor blaže mjere; da navedeno proturječno i nedostatno činjenično stanje onemogućuje sudsku kontrolu zakonitosti, pa da osporeno rješenje treba poništiti; da osporeno rješenje ne sadrži jasno obrazloženje odlučnih činjenica i pravnih razloga, čime je povrijeđen članak 98. stavak 5. ZUP-a; da je tuženik pogrešno primijenio odredbe Zakona o strancima ("Narodne novine", broj: 133/20, 114/22,151/22. i 40/25), osobito članak 182, 190. i 192 te članak 6. ZUP-a; da su protjerivanje tužitelja i zabrana ulaska u trajanju od dvije godine izrečeni isključivo zbog relativno kratkog razdoblja nezakonitog boravka (83 dan) prema navodu tuženik), i to nakon razdoblja zakonitog boravka temeljem odobrenog rada; da Zakon o strancima predviđa i blaže mjere (rješenje o povratku, kraći rok za dobrovoljni odlazak bez značajne zabrane ulaska), čijom bi se primjenom mogao postići legitimni cilj uskraćivanja boravka bez težih posljedica za tužitelja; da se tuženik nije očitovao zašto blaže mjere ne bi bile dovoljne; da određivanjem zabrane ulaska u trajanju od 2 godine nije individualizirana mjera jer se zabrana mogla izreći u trajanju od 3 mjeseca; da se u osporenom rješenju samo formalno navodi da nije utvrđena nikakva zaštita od protjerivanja iz članka 191 Zakona o strancima, bez ikakvog obrazloženja, čime je povrijeđena navedena odredba te članak 35. i 56. Ustava RH-e. Predloženo je da se u upravnom sporu sasluša tužitelja. Tužbenim zahtjevom je zatraženo je da se poništi osporeno rješenje tuženika i da se predmet vrati tuženiku na ponovni postupak. Tužbom je zatraženo da sud donese rješenje o odgodnom učinku tužbe tako da se odgodi izvršenje osporenog rješenja tuženika do pravomoćnog dovršetka ovog upravnog spora. Navodi se da bi izvršenjem osporenog rješenja prije nego sud ispita zakonitost osporenog rješenja, a da eventualni povoljan ishod upravnog spora ne bi mogao u potpunosti sanirati posljedice protjerivanja, zbog prekida poslovnih veza, onemogućavanja ponovnog dolaska i troškova. Istodobno da ne postoji pretežit javni interes za žurno izvršenje osporenog rješenja, budući da tužitelj nije osuđivan, ne tereti se za kaznena djela i da nije utvrđeno da predstavlja prijetnju javnom poretku ili nacionalnoj sigurnosti. U Tužbi je popisan trošak za sastav tužbe u iznosu 1.000,00 eura uvećano za PDV-a.

2. Rješenjem Suda od 12. prosinca 2025. godine tužiteljeva tužba dostavljena je tuženiku te je isti pozvan da dostavi odgovor na tužbu zajedno sa spisom koji se odnosi na predmet spora tj. na osporeno rješenje tuženika, nakon čega je tuženik sudu dostavio odgovor na tužbu sa spisom. U odgovoru na tužbu tuženik je u bitnom ostao kod obrazloženja osporenog rješenja. Vezano za tužbeni navod kojim se traži donošenja rješenja kojim se odgađa izvršenje osporenog rješenja do pravomoćnog okončanja upravnog spora i da je osporeno rješenje poništi tuženik ističe da je postupak za donošenje rješenja pokrenut i proveden po zahtjevu tužitelja, sukladno svim pravilima upravnog postupka, a temeljem članka 184. stavak 1. Zakona o strancima ("Narodne novine", broj: 40/25, kojim je propisano da državljaninu treće zemlje koji nezakonito boravi prestaje zakoniti boravak, slijedom čega je osporeno rješenje utemeljeno na zakonu; da je potpuno i točno utvrđeno činjenično stanje na temelju kojega je donesena zakonita odluka, obzirom da su činjenice i okolnosti utvrđene na temelju vlastite izjave tužitelja koje su u provedenom ispitnom postupku i evidentirane u Zapisniku, sastavljenom sukladno članku 76. i 51. Zakona o općem upravnom postupku; da je osnovan tužbeni navod da je tužitelj u Republiku Hrvatsku doputovao u svrhu zaposlenja; da je u postupku utvrđeno da je tužitelj u RH-u ušao zakonito dana 04. prosinca 2024. godine temeljem "D" vize izdane temeljem dozvole za rad kod poslodavca "Jeti Tour" d.o.o. za vrijeme od 24. rujna 2024. do 28. kolovoza 2025. godine na radnom mjestu vodoinstalatera, a koja dozvola za boravak i rad je tužitelju odobrena od strane Policijske postaje Trogir; da je kod navedenog poslodavca radio do 02. lipnja 2025. godine kada je poslodavac podnio zahtjev za ukidanjem dozvole za boravak i rad; da je tužitelj nakon ukidanja dozvole za boravak i rad nastavio boraviti u [adresa]-oj, nezakonito, sve do dana zatjecanja 14. studenog 2025. godine, odnosno da je nezakonito u RH-oj boravio ukupno 83 dana; da je provedenom postupku utvrđeno da tužitelj: 1. nije na kratkotrajnom boravku, 2. nema valjano odobrenje za privremeni boravak, dugotrajni boravak ili stalni boravak, 3. nema pravo na zakonit boravak sukladno propisu kojim se uređuje međunarodna zaštita, 4. nije državljanin treće zemlje iz članka 58. stavka 6., članka 62. stavka 2., članka 90. stavka 5., članka 92. stavka 5.i 6., članka 103.b stavka 2., članka 106. stavka 3., 4. i 8., članka 126. stavka 4., članka 130. stavka 3., članka 133.stavka 4., članka 135.a stavka 10. i 11., članka 135.d stavka 6.i 7., članka 156. stavka 5. u dijelu koji se odnosi na osobe iz stavka 1. točke 6.7. i 8. toga članka i članka 160. stavka 3. ovoga Zakona, 5. se kreće izvan područja na kojem mu je ograničeno kretanje na temelju bilateralnog međunarodnog ugovora, 6. nije obuhvaćen programom mobilnosti iz članka 73. stavka 5. ili 74. stavka 3. i 12. ovoga Zakona, slijedom čega proizlazi da tužitelj nezakonito boravi u [adresa]; da je u provedenom postupku utvrđeno da je tužitelj nezakonito boravio kao stranac u RH-oj sukladno članku 183. stavak 1. vezano sa člankom 55. stavkom 2. podstavkom 2.3.i 4. Zakona o strancima; da tužiteljeva prava ni na koji način nisu onemogućena; da je postupak vođen na jeziku koji tužitelj razumije, da je u postupku se tužitelj izjasnio da je suglasan da se saslušanje provede na engleskom jeziku, a da je tužitelju omogućeno da iznese sve činjenice koje su od značaja za postupak što je tužitelj i potvrdio svojim potpisom na sačinjenom Zapisniku, na koji nije imao primjedbi.

3. Osporenim rješenjem tuženika, KLASA: NK-UP/I-216-04/25-01/5132, URBROJ:511-19-29-25-2 od 19. studenog 2025. godine među ostalim je određeno da se tužitelj protjeruje iz Republike Hrvatske i da mu se određuje zabrana ulaska i boravka u EGP-u u trajanju od dvije godine računajući od dana napuštanja EGP-a odnosno RH.

4. Na raspravi od 26. veljače 2026. godine stranke nisu pristupile iako je poziv za raspravu opunomoćeniku tužitelja a isti nije opravdao izostanak. Tuženik je podneskom dostavljenim prije rasprave opravdao izostanak, navodeći da nije u mogućnosti pristupiti na raspravu. Kako uredno pozvane stranke nisu pristupile a nije bilo razloga za odgodu ročište je održano bez stranaka i rasprava je zaključena temeljem stanja spisa.

Sud je na ročištu odbio prijedlog iznijet u tužbi da se tužitelja sasluša u upravnom sporu jer je ocijenjeno da je saslušanje tužitelja nepotrebno i da se s obzirom na stanje spisa i raspoložive dokaze može donijeti pravilna i zakonita odluka bez saslušanja.

5. U dokaznom postupku pregledana je tužba, osporeno rješenje tuženika od 19.studenog 2025. godine, odgovor na tužbu, te je pregledan cio sudski spis i spis tuženika dostavljen uz odgovor na tužbu.

6. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Predmet upravnog spora je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika, KLASA: NK-UP/I-216-04/25-01/5132, URBROJ:511-19-29-25-2 od 19. studenog 2025. godine.

Sporno je prvenstveno da li je postupak donošenja predmetnog rješenja tuženika, proveden zakonito i da li su u postupku donošenja rješenja počinjene neke postupovne povrede na štetu tužitelja.

8. Člankom 190. stavak 1. Zakona o strancima ("Narodne novine", broj: 133/20, 114/22,151/22. i 40/25, je propisano da se državljanin treće zemlje može protjerati ako nije napustio EGP-a odnosno Republiku Hrvatsku u roku koji je određen rješenjem. Člankom 183. stavak 1. točka 2. Zakona o strancima propisano je da državljanin treće zemlje nezakonito boravi ako: 1. nije na kratkotrajnom boravku, 2. nema valjano odobrenje za privremeni boravak, dugotrajni boravak ili stalni boravak, 3. nema pravo na zakonit boravak sukladno propisu kojim se uređuje međunarodna zaštita, 4. nije državljanin treće zemlje iz članka 58. stavka 6., članka 62. stavka 2., članka 90. stavka 5., članka 92. stavka 5.i 6., članka 103.b stavka 2., članka 106. stavka 3., 4. i 8., članka 126. stavka 4., članka 130. stavka 3., članka 133.stavka 4., članka 135.a stavka 10. i 11., članka 135.d stavka 6.i 7., članka 156. stavka 5. u dijelu koji se odnosi na osobe iz stavka 1. točke 6.7. i 8. toga članka i članka 160. stavka 3. ovoga Zakona, 5. se kreće izvan područja na kojem mu je ograničeno kretanje na temelju bilateralnog međunarodnog ugovora, 6. nije obuhvaćen programom mobilnosti iz članka 73. stavka 5. ili 74. stavka 3. i 12. ovoga Zakona, slijedom čega proizlazi da tužitelj nezakonito boravi u [adresa];

Člankom 192.stavak 1. Zakona o strancima propisano je da će se rješenjem o protjerivanju utvrditi da državljanin treće zemlje nezakonito boravi u [adresa] ili da mu prestaje zakoniti boravak u Republici Hrvatskoj i da je dužan napustiti EGP-a, odredit će se rok za dragovoljni odlazak i vrijeme u kojem mu je zabranjen ulazak u EGP i boravak u EGP-u, zaprijetit će se prisilnim udaljenjem ako ne napusti EGP-a i odrediti država u koju će se državljanina treće zemlje prisilno udaljiti. Stavkom 7. istog članka propisano je da se zabrana ulaska i boravka računa od napuštanja EGP-a, odnosno Republike Hrvatske u roku koji je određen.

9. Prema stanju spisa nespornim proizlazi da je tužitelj u Republiku Hrvatsku doputovao u svrhu zaposlenja i da je od ulaska u RH dana 04. prosinca 2024. godine temeljem "D" izdane temeljem dozvole za rad kod poslodavca "Jeti Tour" d.o.o. za vrijeme od 24. rujna 2024. do 28. kolovoza 2025. godine na radnom mjestu vodoinstalatera, budući da je tužitelju Policijske postaje Trogir izdala dozvolu za boravak i rad u RH.

10. Tužitelj je kod navedenog poslodavca zakonito radio do dana 02. lipnja 2025. godine kada je navedeni poslodavac podnio zahtjev za ukidanjem dozvole za boravak i rad, nakon čega tužitelj nema dozvolu za rad i boravak u RH. Nakon ukidanja dozvole za boravak i rad tužitelj je nastavio boraviti u [adresa], nezakonito, sve do dana zatjecanja 14. studenog 2025. godine, dakle, tužitelj je nezakonito boravio u [adresa] od dana 02. lipnja 2025. do 14. studenog 2025. godine, tj. nezakonito boravio u [adresa] boravio ukupno 83 dana.

11. Nakon što je dana 14. studenog 2025. godine tužitelj zatečen od strane policijskih u nezakonitom boravku u RH, tuženik je proveo postupak radi utvrđivanja svih činjenica bitnih za tužiteljev nezakoniti boravak u RH te je o istome dana 19. studenog 2025. godine sastavljen Zapisnik u kojem je uzeta izjava tužitelja o svim okolnostima tužiteljevog nezakonitog boravka.

12. Pregledom navedenog Zapisnika je vidljivo da se je uzimanje izjave od tužitelja provodilo na engleskom jeziku, budući da se u zapisniku navodi izjava tužitelja da govori hindu i engleski jezik a da je suglasan da se saslušanje provede na engleskom jeziku. Tužitelj je potpisao zapisnik bez primjedbi.

13. Iz Zapisnika proizlazi da je tužitelju omogućeno izjašnjavanja o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje ove upravne stvari te je tako na zapisnik uzeta tužiteljeva izjava u kojoj je on naveo: "U Republiku Hrvatsku, točnije Zagreb, doputovao sam avionom 04. 12.2024. godine kako bih radio kao vodoinstalater. Radio sam u Splitu oko 6 mjeseci nakon čega sam došao u Zagreb i pokušao pronaći novi posao. Ovdje sam boravio kod mojih sunarodnjaka i prijatelja i tražio novi posao međutim do sada nisam ništa pronašao. Htio bih se vratiti kući te je to sve što imam reći."

Također iz Zapisnika proizlazi da je tužitelj izjavio da shvaća da je je u nezakonitom boravku i da mu je žao i da će postupiti po rješenju i napustiti Republiku Hrvatsku i EGP. Zapisnik tj. navedenu izjavu tužitelj je potpisao bez primjedbi.

14. Slijedom sveg navedenog nespornim proizlazi da je u provedenom postupku utvrđeno da je tužitelj nezakonito boravio kao stranac u RH-oj sukladno članku 183. stavak 1. vezano sa člankom 55. stavkom 2. podstavkom 2.3.i 4. Zakona o strancima

15. Po ocijeni suda postupak protjerivanja tužitelja proveden zakonito, razmjerno cilju zaštite javnog interesa i nije na štetu tužitelja jer su u upravnog postupka u kojem je donijeto predmetno rješenje pored okolnosti iz članka 182. Zakona o strancima uzeo u obzir i okolnosti iz članka 191. istog Zakona. Također sud ocjenjuje da su u postupku pravilno utvrđene sve činjenice i okolnosti koje su bile bitne za rješavanje upravne stvari.

Istaknuti je da je tuženik u detaljnom odgovoru na tužbu se očitovao o svim pitanjima i prigovorima tužitelja, koje navode u cijelosti prihvaća sud, radi ekonomičnosti postupka nema potrebe da se istim navodima očituje i obrazlaže sud u presudi.

16. S obzirom da su činjenice i okolnosti koje su bitne za donošenje osporenog rješenja utvrđene temeljem izjave samog tužitelja koja izjava je provedenom ispitnom postupku i evidentirana u Zapisniku, sastavljenom sukladno članku 76. i 51. Zakona o općem upravnom postupku, pa je nesporno da je tužitelj nezakonito boravio u [adresa]-oj u navedenom razdoblju.

Naime, i sam tužitelj je svojom izjavom danom na zapisnik sastavljen od tuženika dana 19. studenog 2025. godine je potvrdio svoj nezakoniti boravak u RH, i da mu je žao i da će postupiti po rješenju, te je navedenu izjavu i sam Zapisnik tužitelj potpisao bez primjedbi.

17. Kako je u postupku donošenja rješenja potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje, te na utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenjene mjerodavne odredbe propisa, osporeno rješenje je zakonito.

Stoga, valjalo je, na temelju odredbe članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24, dalje, ZUS-a), odbiti tužbeni zahtjev tj. odlučiti kao u izreci presude.

18. Prijedlog za odgodu izvršenja rješenja tuženika nije osnovan.

19. Odredbom članka 42. stavak 1. ZUS-a propisano je da tužba nema odgodni učinak, osim kad je za to zakonom propisano. Stavkom 2. istog članka propisano je da sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu.

Stavkom 3. istog članka propisano je je da sud može na prijedlog stranke izdati privremenu mjeru ako je to nužno kako bi se izbjegla šteta koja bi se teško mogla popraviti, a privremena mjera nije protivna javnom interesu, niti bi se njome nanijela veća nenadoknadiva šteta protivnoj stranki. Stavkom 4. istog članka propisano je da o odgodnom učinku tužbe i privremenoj mjeri sud odlučuje rješenjem. Stavkom 5. istog članka propisano je da se protiv rješenja o odgodnom učinku i privremenoj mjeri može izjaviti žalba. Stavkom 6. istog članka propisano je da odgodni učinak tužbe i privremene mjere vrijede do pravomoćnog okončanja spora ili drugačije odluke suda. Dakle, tumačeći navedenu odredbu ZUS-a, sud u upravnom sporu može (ali ne mora) odlučiti da tužba odgađa izvršenje pojedinačne odluke javnopravnog tijela ako su ispunjene kumulativno ove pretpostavke: da bi izvršenjem pojedinačne odluke tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu.

20. U svom prijedlogu za odgodu izvršenja osporenog rješenja, tužitelj nije ničim dokazao (na određenom stupnju vjerojatnosti) da bi se izvršenjem navedenih rješenja njemu nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, obzirom da takvo što nije ničim potkrijepio i Sudu o istom dostavio dokaze. Kod odlučivanja o prijedlogu za odgodni učinak tužbe ne razmatra se osnovanost samog tužbenog zahtjeva.

21. Prema sadržaju odredbe članka 42. ZUS-a odgoda izvršenja pojedinačne odluke dopuštena je samo iznimno.

Razlog za odgodu izvršenja nije u činjenici da će izvršenjem rješenja tužitelju nastati kakva šteta, jer će ona uglavnom nastati svakim izvršenjem. Razlog za odgodu treba biti u činjenici da će nastati takva šteta koja se teško može popraviti. Kod odlučivanja o prijedlogu za odgodu izvršenja rješenja ne razmatra se meritum upravne stvari.

22. S druge strane odgoda izvršenje rješenja se ne smije protiviti javnom interesu. U konkretnom slučaju u javnom je interesu da se državljanina treće zemlje koji nezakonito boravi u [adresa]-o i nakon isteka dozvole boravka i nastavlja nezakoniti boravak iskazujući pritom upornost da nastavi sa nezakonitim boravkom i da bez odobrenja nadležnih tijela RH-e nastavi raditi i mijenjati poslodavce. Stoga, odgoda izvršenja osporenog rješenja, koje je po svojoj naravi pravna posljedica pravomoćne prekršajne osude, bi se protivilo javnom interesu.

23. U prijedlogu kojim se traži određivanje odgodnog učinka tužbe se navodi da u slučaju eventualnog uspjeha tužitelja u upravnom sporu se ne bi mogla sanirati posljedice izvršenja rješenja (protjerivanja), zbog prekida poslovnih veza, onemogućavanja ponovnog dolaska i troškova.

Međutim, ni u kojem slučaju ne radi o šteti koja se ne bi mogla popraviti, a koja bi tužitelju nastala izvršenjem osporenog rješenja, jer se radi o materijalnoj šteti, pa u slučaju da bi tužitelj i uspio u upravnom sporu da ima mogućnost da od tuženika traži naknadu štete sukladno mjerodavnim odredbama.

24. Radi navedenog sud je odbio prijedlog tužitelja za odgodu izvršenja rješenja tuženika, jer nisu ispunjeni uvjeti iz članka 42. st. 2. ZUS-a, te iz tog razloga odlučio kao u izreci ovog rješenja

25. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 147. st. 1. ZUS-a, kojim je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi svoje troškove, ako zakonom nije drukčije propisano, radi čega je zahtjev za naknadom troška, valjalo odbiti iz razloga jer je tužiteljev zahtjev odbijen, pa je slijedom navedenog riješeno kao u izreci pod točkom II. izreke.

U Splitu 16. ožujka 2026.

SUDAC

Studenko Vuleta

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja je dopuštena žalba na temelju odredbe članka 126. stavka 1. ZUS-a, u roku 15 dana od dana primitka njezina pisanog otpravka, koja se podnosi pisano ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu za Visoki upravni sud Republike Hrvatske, s time da ona odgađa izvršenje pobijane presude (članak126. stavak 6. ZUS-a odnosno članak 42. ZUS-a).

DNA:

- opunomoćeniku tužitelja Matija Bartol, odvjetniku u Zagrebu, Ulica grada

Vukovara 224,

- tuženiku, MUP, Policijska uprava zagrebačka, III. policijska postaja Zagreb, Dubrava 137, Zagreb,

- u spis.