REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] Đ 5

Poslovni broj: Us I-2528/2025-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Danici Vučinić, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Misirača, u upravnom sporu tužiteljice ĐD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po opunomoćenici Vesni Narančić, odvjetnici u Krapini, Trg Stjepana Radića 15, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, OIB: 95093210687, radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju, 16. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice radi poništenja rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, KLASA: UP/II-361-05/24- 26/321, URBROJ: 531-03-25-3 od 30. listopada 2025.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Istarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Odsjeka za prostorno uređenje i gradnju Pula, KLASA: UP/I-361-05/18- 06/428, URBROJ: 2163-18-06/9-24-3 od 23. svibnja 2024., odbijen je zahtjev tužiteljice za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu jednostavnu zgradu stambene namjene izgrađene na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

2. Tuženik je točkom 1. rješenja KLASA: UP/II-361-05/24-26/321, URBROJ: 531-03-25-3 od 30. listopada 2025., poništio rješenje Istarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Odsjeka za prostorno uređenje i gradnju Pula, KLASA: UP/I-361-05/18-06/428, URBROJ: 2163-18-06/9-24-3 od 23. svibnja 2024., dok je točkom 2. odbio zahtjev tužiteljice za donošenje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu jednostavnu zgradu stambene namjene izgrađene na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

3. Tužiteljica je ovom Sudu pravodobno podnijela tužbu kojom osporava zakonitost rješenja tuženika, te u bitnome navodi da se navedena ocjena dokaza u pobijanom rješenju temelji isključivo na interpretaciji DOF5/2011 snimci i Google Earth zračnih snimaka, bez provođenje očevida, vještačenja i saslušavanja stranke. U navedenoj pravnoj stvari da je potrebno utvrditi sporne činjenice u pogled vremena i načina gradnje predmetne građevine, te da je povrijeđeno načelo razmjernosti jer je automatizmom odbijen zahtjev tužiteljice bez sveobuhvatne dokazne analize i provođenja svih raspoloživih dokaza, kao da je i povrijeđeno pravo tužiteljice na pravično pstupane iz članka 29. Ustava RH i predlaže da se poništi rješenje tuženika.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog rješenja i predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije.

5. Podneskom od 5. ožujka 2026. tužitelja se očitovala na odgovor na tužbu tuženika i ističe kako tuženik u svom odgovoru na tužbu ne iznosi nikakve nove činjenice niti se upušta u pravno obrazloženje, već paušalno ostaje „kod navoda iz obrazloženja akta koji se osporava“ te predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva. Takav odgovor da ne otklanja niti jednu od bitnih povreda na koje tužiteljica ukazuje, zbog čega tužba ostaje u cijelosti osnovana. Smatra da činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno, da tijela nisu izvela ključne dokaze (očevid, vještačenje, saslušavanje tužiteljice), da je materijalno pravo pogrešno primijenjeno jer da zakon ne uvjetuje identičnost gabarita na dof5/2011, već dokaz postojanja osnovnog objekta prije 21. lipnja 2011., te da su povrijeđena načela razmjernosti i pravičnog postupanja, a odluke su donesene automatizmom, kao i da su povrijeđene odredbe Zakona o općem upravnom postupku. Osporeno rješenje da se temelji na zaključku da je „nedvojbeno“ utvrđeno vrijeme izgradnje samo na temelju tumačenja fotografija/ortofoto prikaza i mjerenja putem internetskog preglednika. U upravnoj stvari u kojoj je sporna odlučna činjenica (vrijeme i način građenja), takvo zaključivanje bez očevida, bez građevinskog/geodetskog vještačenja i bez saslušavanja tužiteljice da predstavlja pogrešan i neprihvatljiv standard utvrđenja činjenica. Posebno je problematično što tuženik u obrazloženju navodi da „nije potrebno izvoditi druge dokaze“ radi načela učinkovitosti i ekonomičnosti, međutim, učinkovitost ne može biti izgovor za propuštanje utvrđivanja materijalne istine, niti za uskraćivanje dokaznih prijedloga stranke. Tuženik da je osporenim rješenjem povrijedio i pravo na pravično postupanje (čl. 29. Ustava RH). Tuženik i prvostupanjsko tijelo da su pogrešno i nepotpuno utvrdili odlučnu činjenicu (vrijeme izgradnje) izvode iz vizualne interpretacije boja, sjena i oblika na ortofoto prikazima (dof5/2011, dof5/2014/16, dof5/2017/18, dof5/2019/20, dof5/2021/22, dof5/2022/23, dof5/2023/24) te iz Google Earth prikaza. Međutim, ortofoto snimke da su pomoćno sredstvo i njihov sadržaj ovisi o rezoluciji, kutu snimanja, osvjetljenju, vegetaciji, sezoni i obradi, pa izostanak jasne vidljivosti krovišta ili projekcije sjene da ne može automatski značiti nepostojanje objekta ili njegovo nepostojanje u relevantnom trenutku. U samom obrazloženju tuženika vidljivo je da se tijekom godina na istom položaju pojavljuju različiti prikazi (bijela površina, siva površina, crna površina – sjena stabala, tamnosivo krovište, obris krovišta), što potvrđuje da je stanje na snimkama promjenjivo i podložno pogrešnim interpretacijama. Tuženik zaključuje da se crveni pravokutnik (iz geodetskog snimka) ne poklapa s bijelim pravokutnikom vidljivim na dof5/2011 te iz toga izvodi da je predmetna zgrada izvedena „istočnije i sjevernije“ nakon dof5/2011. Takav zaključak da je izveden bez vještačenja i bez analize tehničkih parametara preklapanja (georeferenciranje, mjerilo prikaza, tolerancije, ortorektifikacija, pomaci uslijed projekcije i sl.). Bez stručne provjere nije moguće pouzdano utvrditi radi li se o različitim objektima, o istom objektu različito prikazanom ili o tehničkim odstupanjima u prikazu. Tuženik u obrazloženju da navodi mogućnost da je na dof5/2011 vidljiva kamp kućica ili pravokutni teren bez visine, te da je manji pravokutnik s projekcijom sjene objekt s visinom, dok veći pravokutnik „nema visinu niti projicira sjenu“. Takvo obrazloženje da samo po sebi pokazuje da se radi o procjenama i pretpostavkama, a ne o nedvojbeno utvrđenoj činjenici. U upravnom postupku u kojem stranka trpi iznimno ozbiljnu posljedicu (odbijanje ozakonjenja), tijelo da ne smije zasnivati odluku na pretpostavkama, osobito ne kada postoji realna mogućnost izvođenja očevida i vještačenja. Tužiteljica da je dostavila podatke DGU/geoportala o kućnom broju 4D u ulici Puntice, naselju Ližnjan. Iako kućni broj sam po sebi nije dokaz vremena izgradnje, on je element koji ukazuje da je objekt evidentiran u sustavu i da se radi o stvarnom, identificiranom objektu na terenu, što dodatno opravdava potrebu za neposrednim utvrđenjem činjenica (očevid) i stručnim vještačenjem prije donošenja konačnog zaključka o vremenu izgradnje. Tužiteljica ustraje na ključnom pravnom stavu iz tužbe: Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ne propisuje kao uvjet da objekt mora postojati u identičnim gabaritima na dof5/2011 snimci. Bitno je dokazati postojanje osnovnog objekta prije relevantnog datuma (21. lipnja 2011.), dok su naknadne promjene (npr. krovište, nadogradnje u okviru dopuštenih granica i sl.) pitanje koje se utvrđuje u konkretnom postupku i koje se ne smije isključiti automatizmom. Tuženik da pogrešno polazi od premise da svako odstupanje u vizualnom prikazu na dof5/2011 nužno znači da zgrada nije postojala te da se stoga „ne radi o zgradi iz čl. 2.“. Takva interpretacija je restriktivna, neusklađena sa svrhom zakona (legalizacija i uređenje postojećeg stanja) te protivna načelu razmjernosti, osobito kada tijelo nije provelo dokazni postupak koji bi utvrdio stvarno stanje na terenu i povijest građenja. Drugim riječima i kada postoji dvojba je li na dof5/2011 prikazan isti objekt (osnovni objekt) ili dio objekta, da tijelo mora izvesti dokaze radi utvrđenja materijalne istine, a ne a priori zatvoriti mogućnost ozakonjenja. Sudska praksa upravnih sudova Republike Hrvatske da jasno zauzima stav da se vrijeme izgradnje građevine ne može utvrđivati isključivo na temelju DOF snimki. Naime, DOF snimke da mogu predstavljati jedan od dokaza, ali ne mogu biti jedini i odlučujući dokaz, osobito u situacijama kada postoji mogućnost različite interpretacije snimaka.

6. U sporu je provedena rasprava na ročištu održanom 9. ožujka 2026. u prisutnosti opunomoćenice tužiteljice, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, čime je strankama, u smislu odredbe članka 6. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, u nastavku teksta: ZUS), omogućeno da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane, te o svim činjenicama i pravnim pitanjima odlučnim za rješavanje predmetnog spora.

7. Opunomoćenica tužiteljice ustrajala je kod svih navoda iz tužbe i tužbenog zahtjeva kao i podneska od 5. ožujka 2026. i smatra da je prvostupanjsko tijelo postupilo suprotno odredbama Zakona o gradnji i Zakona o općem upravom postupku, te da je pogrešno utvrdilo činjenično stanje, također napominje da se ne može rješenje donijeti samo na temelju dof snimke, a što da dokazuje i sudska praksa upravnih sudova, te dalje izlaže kao u tužbi.

8. U cilju ocjene zakonitosti osporavanog rješenja tuženika Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem su donesena osporavana rješenja tuženika, te uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta ovog upravnog spora. Sud nije smatrao da je u sporu potrebno provesti predložene dokaze iz podneska, ocijenivši te dokazne prijedloge suvišnima za rješavanje ovoga spora kraj činjenica koje su u ovom sporu nesporne, te činjenica koje su utvrđene uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnoga postupka i ovoga upravnog spora, a što će se u nastavku obrazložiti.

9. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

10. Odredbom članka 2. stavak 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ broj 86/12, 143/13, 65/17, 14/19, dalje: Zakon) nezakonito izgrađenom zgradom u smislu toga Zakona smatra se zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađene bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (DOF5/2011), na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže. Stavkom 2. istoga članka propisano je da se nezakonito izgrađenom zgradom u smislu toga Zakona smatra se i zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže, koja nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011 ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a o čemu tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina na zahtjev stranke izdaje uvjerenje.

11. Odredbom članka 20. stavak 4. Zakona, propisano je da se rješenje o izvedenom stanju nezakonito izgrađene zgrade može donijeti ako podnositelj zahtjeva otkloni nedostatak zbog kojeg se ne može ozakoniti zgrada (ukloni etažu ili drugi dio građevine, zatvori otvor na međi i sl.).

12. Odredbom članka 18. Zakona, propisano je da se rješenje o izvedenom stanju donosi za nezakonito izgrađenu zgradu koja se prema ovome Zakonu može ozakoniti, ako:

– su zahtjevu za donošenje rješenja priloženi dokumenti propisani ovim Zakonom,

– je arhitektonska snimka, odnosno snimka izvedenog stanja u skladu s izvedenim stanjem zgrade, ako se ista podnosi uz zahtjev,

– je plaćena naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru, odnosno prvi obrok naknade u slučaju obročne otplate iste.

13. Iz spisa predmeta upravnog postupka proizlazi da je tužiteljica 13. travnja 2018. podnijela zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za ozakonjenje nezakonito izgrađene zgrade opisane u izreci prvostupanjskog rješenja. Tom prilikom je priložila svu potrebnu dokumentaciju propisanu člankom 13. Zakona.

14. Izvršenim uvidom u kartu DOF5/2011, na poziciji predmetne zgrade nije ista vidljiva već je vidljiv manji bijeli pravokutni objekt, približnih dimenzija 5 x 2m, a uz navedeni objekt je vidljiva siva pravokutna površina približnih dimenzija 6 x 2,5 m, iz čega proizlazi zaključak da te dvije površine nisu identične i različitih su boja, te se na radi o jednom objektu nego o dvije zasebne susjedne površine. Na karti DOF5/2014/16 na istoj poziciji se vidljiv samo prethodno opisani objekt bijele boje površine bez pravokutnika sive površine, dok na karti DOF5/2017/18 nije vidljiv niti jedan o prethodno opisanih objekata, već je vidljiva samo crna površina (sjena stabala). Isto stanje je vidljivo i na kartama DOF5/2019/20, DOF5/2021/22, dok je na karti DOF5/2022/23 na istoj poziciji vidljivo tamno sivo krovište objekta sa visinom koji projicira zapadno padajuću stranu, a na karti DOF5/2023/24 je vidljiv obris krovišta.

15. Na Google Earth zračnoj snimci od 12. travnja 2025., vidljiva je predmetna zgrada čije se ozakonjenje traži, dok su na snimci od 31. prosinca 2011. vidljiva dva pravokutnika bijele boje s tim da manji pravokutnik nadvisuje susjedni pravokutnik i projicira na njega crnu zapadno i sjeverno padajuću sjenu. Zaključeno da se tu radi o kamp kućici obzirom da se u okruženju predmetno objekta nalaze kamp kućice koje iz zraka izgledaju isto ili vrlo slično kao i predmetni objekt. Slijedom svega navedenoga proizlazi da je predmetna zgrada u cijelosti izvedena nakon snimanja karte DOF5/2011, što proizlazi iz priloženog geodetskog snimka i to stranice istog koji sadrži preklop crvenom bojom ocrtanih dimenzija predmetne zgrade na kartu DOF5/2011, iz čega je vidljivo da se crveni pravokutnik ne poklapa sa bijelim pravokutnikom vidljivim na karti DOF5/2022, što znači da je zgrada koja se želi ozakoniti izvedena nešto istočnije i sjevernije od pravokutnika vidljivog na karti DOF5/2011.

16. Snimke Google Earth-a mogu se koristiti kao dokaz jer se radi o javno dostupnim podacima koje Sud prihvaća kao relevantno dokazno sredstvo. Naime, sukladno članku 49. stavak 5. ZUS dokazi su isprave, saslušanje stranaka, iskaz svjedoka, nalaz i mišljenje vještaka, očevid, ali i druga dokazna sredstva. Time se dopušta da se kao dokazi koriste i druga dokazna sredstva koja u ZUS nisu izričito propisana, pa stoga nema zapreke da se kao dokazno sredstvo u upravnom sporu koristi i snimak Google Earth-a, a na Sudu je da ocjeni njegovu dokaznu snagu sukladno članku 49. stavak 1. ZUS-a. U konkretnom slučaju snimci Google Earth-a odgovaraju činjenicama koje slijede i iz geodetskog snimka izvedenoga stanja nezakonito izgrađene zgrade na predmetnoj čestici, preklopljenog na DOF5/2011 pa stoga Sud taj dokaz ocjenjuje relevantnim za utvrđenje pravno odlučnih činjenica u ovom sporu.

17. Slijedom navedenog, s obzirom da su upravna tijela po stavu ovoga Suda pravilno utvrdila da prema stanju vidljivom na snimci DOF5/2011 zgrada koja bila sagrađena zaključno do 21. lipnja 2011. na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije imala potrebna svojstva koja Zakon propisuje kao uvjete ozakonjenja, to je pravilno tuženik ocijenio da u konkretnom slučaju nema uvjeta za ozakonjenje predmetne građevine.

18. Slijedom navedenog, proizlazi da je pobijano rješenje tuženika utemeljeno na pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju i pravilnoj primjeni materijalnog prava, pa je stoga na temelju članka 116. stavak 1. ZUS-a tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.

19. Prema odredbi članka 147. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Stavkom 2. istoga članka propisano je da se vrijednost predmeta spora smatra neprocjenjivom.

U Rijeci 16. ožujka 2026.

S u t k i nj a

Danica Vučinić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu (četiri primjerka), u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. Zakona o upravnim sporovima).

Dostaviti:

- opunomoćenici tužiteljice Vesni Narančić, odvjetnici u Krapini, Trg Stjepana Radića

- tuženiku Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb,

Ulica Republike Austrije 20