Republika Hrvatska
Općinski sud u Zadru
Zadar, Borelli 9
Poslovni broj: P-1874/2025-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
PRESUDA NA TEMELJU PRIZNANJA
Općinski sud u Zadru, po sucu Nediljki Dereta, u pravnoj stvari tužiteljice ŽU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanoj po punomoćniku Lovri Vitlovu, odvjetniku u Zadru, protiv tuženika EU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, izvan ročišta za glavnu raspravu, 16. ožujka 2026.
p r e s u d i o j e
Utvrđuje se prema tuženiku EU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da je tužiteljica ŽU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], stekla valjani pravni osnov za upis uknjižbe prava vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] Općinskog suda u Zadru za k. o. [katastarska općina], a što je tuženik dužan priznati te izdati tužiteljici valjanu tabularnu ispravu za upis uknjižbe prava vlasništva na njeno ime, a koju će u slučaju ne izdavanja zamijeniti ova presuda u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude.
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi od 22. rujna 2025. navodi da je stvarna vlasnica i faktična posjednica nekretnine označene kao č.z. 1717/131 k. o. [katastarska općina], u naravi stambena obiteljska kuća upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] Općinskog suda u Zadru za k. o. [katastarska općina]. Navedena nekretnina u zemljišnim knjigama vodi se na imenu tuženika EU, sina tužiteljice, međutim, takav upis nije valjan niti odgovara stvarnom stanju vlasništva i posjeda. Tužiteljica je tijekom 2010. godine predmetnu nekretninu darovala tuženiku, međutim, kako se predmeti ugovor u stvarnosti nije nikada realizirao stranke su predmetni ugovor raskinule 2014. godine. U predmetnom ugovoru predmetne nekretnina bila je označena dijelovima matičnih nekretnina obzirom da je u to vrijeme stanje katastara i zemljišne knjige bilo neriješeno. Iako je tužiteljica naknadno ponovno sa tuženikom sklopila Ugovor o darovanju isti, međutim, nikada nije realiziran, niti je kasnije tužiteljica predala posjed predmetne nekretnine tuženiku, jer sama i dan danas živi i boravi u predmetnoj nekretnini, pa tuženik nije mogao steći pravo vlasništva predmetne nekretnine naknadno, a kako je to pogrešno upisano u zemljišnim knjigama. Ukoliko bi se tuženik pozivao na kakvo daljnje darovanje, bilo usmeno ili pismeno tužiteljica napominje da bi takav ugovor u svakom slučaju bio ništetan jer bi bio sklopljen nakon početka primjene Zakona o javnom bilježništvu ("Narodne novine", broj 78/93, 29/94), a odredbom čl. 53. st. 1. toč. 3. toga Zakona je propisano da je za pravnu valjanost darovnih ugovora bez predaje stvari u neposredan posjed daroprimca potreban javnobilježnički akt. Samo bi prava predaja stvari mogla nadomjestiti takav nedostatak, no ne i uknjižba u zemljišnim knjigama. Valja istaći kako je i Ustavni sud Republike Hrvatske u brojnim odlukama (broj: U-III-891/2006 i U-III-849/2006 od 2. prosinca 2009., "Narodne novine" broj 154/09., broj: U-III-4277/2010 od 1. ožujka 2012., broj: U-III-409/2011 od 25. veljače 2015., www.usud.hr), zauzeo jasno i nedvojbeno stajalište, jednako kao i Vrhovni sud Republike Hrvatske, prema kojem ugovor o darovanju bez prave predaje treba biti sačinjen u formi sudskog zapisnika, odnosno javnobilježničkog akta sukladno članku 53. Zakona o javnom bilježništvu, a kada ugovor o darovanju nije sačinjen u propisanoj formi tada taj nedostatak može nadomjestiti samo prava predaja stvari, a ne i uknjižba u zemljišne knjige.
2. Sud je tuženiku dostavio tužbu na odgovor uz upozorenje na pravne posljedice nedavanja odgovora na tužbu (čl. 284. u svezi čl. 331.b Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 43/13, 89/14 i 19/19 - dalje: ZPP).
4. Tuženik je osobno podneskom od 10. prosinca 2025. priznao tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti.
5. Slijedom navedenog i na temelju članka 331. stavka 1. ZPP sud je bez daljnjeg raspravljanja donio presudu na temelju priznanja i odlučio kao u izreci.
U Zadru, 16. ožujka 2026.
Sudac
Nediljka Dereta
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda za nadležni Županijski sud, pisano u dovoljnom broju istovjetna primjerka za sud i suprotnu stranku. Presuda na temelju priznanja može se pobijati zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP ili zbog toga što je izjava o priznanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare.
D N A :1. Tužiteljici po punomoćniku
2. Tuženiku osobno
Nakon pravomoćnosti:
MF-Porezna uprava Zadar
