Republika Hrvatska

Trgovački sud u Splitu

Split, Sukoišanska 6

Poslovni broj: P-215/2025-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Splitu, po sutkinji Rajani Buljan, u pravnoj stvari tužitelja Adriatic Management d.o.o., Kaštel Lukšić, Put sv. Lovre od Ostroga 35, OIB: 61393698780, kojeg zastupa punomoćnica Jelena Čačić, odvjetnica u Zadru, protiv tuženika ŠV, vlasnika obrta [obrt], [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Minja Lalić, odvjetnica u Makarskoj, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 29. siječnja 2026. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja ČV, odvjetničke vježbenice kod Kruna Peronje, odvjetnika u Splitu, tuženika ŠV te punomoćnice tuženika Minje Lalić, odvjetnice u [adresa], na ročištu za objavu presude 16. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku ŠV, vlasniku obrta [obrt] da tužitelju ADRIATIC Management d.o.o. isplati iznos od 2.181,00 EUR-a, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od 5. travnja 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 (petnaest) dana, dok se zahtjev tužitelja odbija kao neosnovan za više zatraženu stopu od pet postotnih poena.

II Nalaže se tuženiku ŠV, vlasniku obrta [obrt] da tužitelju ADRIATIC Management d.o.o. naknadi trošak postupka u iznosu od 1.202,39 EUR-a, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od 16. ožujka 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 (petnaest) dana.

III Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja Adriatic Management d.o.o. za naknadu više zatraženih troškova postupka u iznosu od 34,13 EUR-a, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od 16. ožujka 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, kao i za više zatraženu kamatnu stopu od pet postotnih poena koja teče na dosuđeni trošak postupka od 1.202,39 EUR -a od 16. ožujka 2026. pa do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 14. travnja 2025. ovom sudu podnio tužbu protiv tuženika, radi isplate. Tužitelj u tužbi navodi kako je 5. srpnja 2024. došlo do pomorske nesreće na način da se tuženik, upravljajući brodom tipa Jeanneau Cap Camarat 9.0. WA, isplovljavajući s veza u gradskoj luci u [adresa], zabio u jahtu FG STAR, model Galeon 640, u vlasništvu tužitelja. Jahta tužitelja se u tom trenutku nalazila privezana u gradskoj luci te da je uslijed tog udara došlo do oštećenja jahte tužitelja. Tužitelj da je pretrpio materijalnu štetu. Nadalje, tužitelj navodi da su tužitelj i tuženik nakon štetnog događaja razmijenili osobne podatke i popunili obrazac za prijavu štete osiguranju tuženika. Međutim, tuženikovo osiguranje da je odbilo tužitelju naknaditi štetu jer tuženik nije imao ugovorenu policu koja bi pokrivala štetu nastalu sudarom. Stoga, tužitelj da je pozvao tuženika da mu on naknadi štetu. Tuženik da se oglušio na dopis tužitelja pa tužitelj predlaže da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom će naložiti tuženiku da tužitelju naknadi štetu u iznosu od 2.181,00 EUR-a. Tužitelj je predložio da sud u dokazne svrhe pregleda i pročita isprave i dokumentaciju koja je sadržana u spisu, da provede dokaz saslušanjem stranaka te svjedoka JV i EV. Visinu štete tužitelj dokazuje računom za popravak od Yacht centra Baotić d.o.o.

2. Sukladno odredbi članka 284. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine " broj 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023. – dalje: ZPP) tužba je tuženiku dostavljena na odgovor.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo kako nisu točni navodi iz tužbe o tome da je 5. srpnja 2024. došlo do pomorske nesreće na način da se tuženik upravljajući brodom tipa Jeanneau Cap Camarat 9.0. WA, isplovljavajući s veza u gradskoj luci u [adresa], zabio u jahtu FG STAR, model Galeon 640 u vlasništvu tužitelja koja se nalazila u gradskoj luci, pri čemu je došlo do oštećenja jahte tužitelja. Naime, tuženik navodi kako predmetni događaj ne predstavlja pomorsku nesreću nego da se može raditi samo o pomorskoj nezgodi koja se definira kao događaj povezan s radom broda, osim pomorske nesreće, koji je ugrozio ili bi, ako se ne poduzmu odgovarajuće radnje za sprječavanje ili ublažavanje neželjenih posljedica, mogao ugroziti sigurnost broda, osoba na brodu ili bilo koje druge osobe ili pomorski okoliš. Osim toga, tuženik navodi kako je netočno da se tuženik svojim plovilom "zabio" u jahtu tužitelja pri čemu je došlo do oštećenja jahte tužitelja.

4. Naime, tuženik navodi kako je plovilo tuženika predmetnog dana u Makarskoj luci bilo privezano pored drugog plovila. Tuženik da ne može sa sigurnošću tvrditi radi li se o plovilu tužitelja. Tuženik da je prilikom isplovljavanja odvezao svoj brod i lagano krenuo unatrag, ali da nije mogao uočiti da su djelatnici društva Makarska obala d.o.o. u njegovoj odsutnosti prilikom vezivanja brodova na susjedne vezove premještali konopce i isprepleli ih pa da je jedan od njih ostao pod morem zaglavljen ispod tuženikovog brodskog motora. Zbog toga je plovilo tuženika, kada je krenulo unatrag, bilo blago zaneseno i naslonilo se na susjedno plovilo. Nipošto da nije bilo govora o "zabijanju" kako se to navodi u tužbi. Na tom susjednom plovilu da se nalazio muškarac koji se predstavio kao zapovjednik broda JV. On da je pregledao svoje plovilo i naveo da na istome postoji manje oštećenje bočnog pleksiglasa za koje je vjerovao da nije bilo tu od ranije. Tuženik da je u dobroj vjeri JV dao na uvid svoj upisni list i osobnu iskaznicu te da je predložio da izvrše prijavu nadležnoj lučkoj kapetaniji. Tuženik i JV da su idućeg jutra (subota) otišli na lučku kapetaniju u [adresa] gdje su ustanovili da ispostava ne radi vikendom i da nezgodu mogu prijaviti najranije u ponedjeljak ujutro. JV da je tuženiku rekao da on mora isploviti te da će mu se javiti da izvrše prijavu barem unutar roka od 72 sata. Međutim, isti da se nikada nije javio tuženiku. Nadalje, tuženik ističe kako isti, op reza radi, osporava da bi brod koji je sudjelovao u štetnom događaju bio brod za kojeg je izdan račun broj 303-1-361 te spori da je šteta u visini postavljenog tužbenog zahtjeva nastala kao posljedica djelovanja tuženika.

5. Stoga, tuženik predlaže da sud nakon provedenog postupka odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan. Tuženik je predložio da sud u dokazne svrhe pregleda i pročita isprave i dokumentaciju koja je sadržana u spisu te da provede dokaz saslušanjem tuženika i svjedoka JV.

6. Tužitelj se podneskom od 6. kolovoza 2025. očitovao na navode tuženika iz odgovora na tužbu te je naveo kako se tuženik ne može pozivati na postupanje u dobroj vjeri jer da je isti htio retroaktivno izmijeniti datum nastanka štete kako bi sklopio novu policu osiguranja, a što je tužitelj odbio jer se radi o nezakonitom postupanju. Nadalje, tužitelj navodi da je iz popisa posade i putnika za brodicu u vlasništvu tužitelja vidljivo da je predmetnom jahtom u vrijeme nastanka štetnog događaja upravljao upravo zapovjednik JV, dok je druga brodica koja je u vlasništvu tužitelja imala drugog zapovjednika. Tužitelj navodi i da je druga brodica koja je u vlasništvu tužitelja znatno manja od oštećene jahte.

7. Predmet postupka je zahtjev tužitelja za naknadu štete u iznosu od 2.181,00 EUR-a, koja šteta je nastala na jahti u vlasništvu tužitelja FG STAR, model Galeon 640, uslijed štetnog događaja, udara plovila tipa Jeanneau Cap Camarat 9.0. WA, u vlasništvu tuženika, koji se dogodio 5. srpnja 2024. prilikom isplovljavanja plovila tuženika iz gradske luke u [adresa].

8. S obzirom da potraživanje tužitelja predstavlja zahtjev isplatu iznosa od 2.181,00 EUR-a, u konkretnom slučaju radi se o sporu male vrijednosti, sukladno odredbi članka 502. stavak 1. ZPP-a.

9. Naime, naprijed spomenutom odredbom članka 502. stavak 1. ZPP -a propisano je da su u postupku pred trgovačkim sudovima sporovi male vrijednosti oni sporovi u kojima se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi svotu od 6.630,70 EUR-a.

10. Člankom 461. stavak 3. ZPP-a propisano je da je postupak u sporovima male vrijednosti pisani postupak, dok iz stavka 4. istog članka proizlazi da će sud u postupcima u sporovima male vrijednosti održati ročište ako to smatra potrebnim radi provođenja dokaznog postupka ili ako barem jedna od stranaka podnese takav obrazloženi prijedlog.

11. S obzirom na to da su stranke predložile održavanje ročišta, a ročište je trebalo održati radi utvrđivanja činjenica koje su među strankama bile sporne, sud održao ročište u ovoj pravnoj stvari.

12. U dokazne svrhe ovaj sud je pregledao i pročitao isprave i dokumentaciju sadržanu u spisu i to: fotografije broda (list 6 spisa), prijavu štete iz osiguranja plovila br. 21126511522od 28. listopada 2024. (listovi 7-8 spisa), osobnu iskaznicu ŠV (list 9 spisa), upisni list broda tužitelja Galeon (listovi 10-14 spisa), ponudu za popravak štete br. 25-0100-000140 od 5. veljače 2025. (list 15 spisa), odgovor Wiener osiguranja br. BRO/7001153172 od 30. listopada 2024. (list 16 spisa), opomenu – poziv na plaćanje tuženiku od 20. veljače 2025. (listovi 17 -19 spisa), upisni list broda tuženika (list 20 spisa), račun za povratak br. 303-1-361 od 28. ožujka 2025. (list 21 spisa), izvadak iz sudskog registra za trgovačko društvo ADRIATIC Management d.o.o. (listovi 31-33 spisa), popis posade broda FG STAR (list 38 spisa), popis posade broda FGstar Mini (list 39 spisa), ovjereni prijevod prijave štete s engleskog jezika (listovi 40-45 spisa), ovjereni prijevod odgovora osiguranja s engleskog jezika (listovi 46-49 spisa), ovjereni prijevod računa s engleskog jezika (listovi 50-53 spisa), račun za ovjereni prijevod (list 54 spisa) te je proveden dokaz saslušanjem svjedoka JV i tuženika ŠV.

13. Tužitelj je predlagao da sud, pored tih dokaza, izvede i dokaz saslušanjem zastupnika po zakonu tužitelja ZV te svjedoka EV. Ovaj sud je takav dokazni prijedlog tužitelja odbio kao nepotreban iz razloga što su sve odlučne činjenice važne za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari utvrđene ocjenom isprava sadržanih u spisu, kao i izvođenjem dokaza saslušanjem tuženika i svjedoka JV koji imaju neposredna saznanja o štetnom događaju. Stoga, kako zastupnik po zakonu tužitelja i svjedok EV, imaju prebivalište u inozemstvu, izvođenje dokaza njihovim saslušanjem bi dovelo nepotrebnog odugovlačenja postupka te bi bilo u suprotnosti s načelom ekonomičnosti. Osim toga, iz navoda tužitelja niti ne proizlazi da zastupnik po zakonu tužitelja ima neka neposredna saznanja o štetnom događaju. Izvođenje dokaza saslušanjem svjedoka EV je predloženo na okolnost da je došlo do udara broda tuženika u brod tužitelja. Međutim, među strankama nije ni sporno da je došlo do kontakta između plovila tuženika i plovila tužitelja. Stoga, izvođenje tih dokaza nije bilo potrebno.

14. Tužbeni zahtjev je osnovan.

15. Među strankama nije sporno da tužitelj tvrdi da je 5. srpnja 2024. došlo do pomorske nesreće na način da se tuženik upravljajući brodom tipa Jeanneau Cap Camarat 9.0. WA, isplovljavajući s veza u gradskoj luci u [adresa], zabio u jahtu FG STAR, model Caleon 640 u vlasništvu tužitelja koja se nalazila privezana u gradskoj luci pri čemu je došlo do oštećenja jahte.

16. Nadalje, nije sporno ni to da tužitelj tvrdi da su tužitelj i tuženik razmijenili osobne podatke i popunili obrazac za prijavu štete osiguranju tuženika.

17. Nije sporno među strankama ni to da tuženik nije imao ugovorenu policu osiguranja koja bi pokrivala štetu koja je nastala sudarom pa da je osiguranje odbilo naknaditi tužitelju štetu, kao ni to da je tužitelj pozvao tuženika da mu on naknadi prouzročenu štetu.

18. Među strankama nije sporno da tužitelj od tuženika potražuje iznos od 2.181,00 EUR-a, kao ni to da se tuženik oglušio na dopis tužitelj kojim je pozvan da mu naknadi štetu.

19. Među strankama nije sporno ni to da je JV zapovjednik broda tužitelja, kao ni to da su tuženik i JV nakon štetnog događaja išli izvršiti prijavu štete Lučkoj kapetaniji.

20. Sporno je među strankama je li tuženik prouzročio štetu na plovilu tužitelja te u vezi s tim je li dužan tužitelju naknaditi štetu. Visina štete među strankama nije sporna. Tuženik je sporio samo da se račun kojeg je tužitelju izdalo trgovačko društvo Yacht centar Baotić d.o.o. odnosi na brod koji je sudjelovao u štetnom događaju.

21. Odredbom članka 1045. stavak 1. ("Narodne novine" broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 155/2023.

– dalje: ZOO) propisano je da je onaj tko drugome prouzroči štetu, dužan naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

22. Odredbom članka 1046. ZOO-a propisano je kako je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

23. Naime, pretpostavke odgovornosti za štetu podrazumijevaju subjekte obveznog odnosa (štetnika i oštećenika), štetnu radnju štetnika, štetu, uzročnu vezu (kauzalni neksus) i protupravnost štetne radnje (povreda neke pravne norme).

24. Odgovornost za štetu nastaje samo ako je štetna radnja protupravna, a štetna radnja je svaki čin ili propust štetnika koji uzrokuje štetu na strani oštećenika.

25. S obzirom da ZOO ne daje definiciju protupravnosti, određenje pojma protupravnosti je potrebno potražiti u pravnoj teoriji.

26. Protupravnost u objektivnom smislu se u pravnoj teoriji definira kao povreda nekog pravnog pravila pozitivnog pravnog poretka, povredu pravnog propisa odnosno povredu pravne norme.

27. Pod protupravnošću se u sudskoj praksi najprije misli na protivnost štetnikova ponašanja nekom zakonskom pravilu pa bi štetna radnja bila protupravna ako je protivna zakonu, drugom propisu ili općem aktu.

28. Stoga, kako bi se utvrdilo postoji li odgovornost tuženika za štetu tužitelju bilo je potrebno utvrditi jesu li ispunjene pretpostavke odgovornosti za štetu.

29. Aktivno legitimiran za podnošenje tužbe za naknadu štete je onaj kome je nastala šteta, dok je pasivno legitimiran onaj tko je svojom radnjom prouzročio štetu oštećeniku.

30. Kao što je već ranije navedeno, među strankama tijekom postupka nije bilo sporno to da je prilikom isplovljavanja plovila u vlasništvu tuženika iz gradske luke u [adresa] došlo do zanošenja istog i kontakta tog plovila s plovilom tužitelja. Tužitelj u tužbi navodi da se radilo o udaru, dok je tuženik tvrdio da se radilo o naslanjanju plovila tuženika na plovilo tužitelja. Međutim, bez obzira na to je li se radilo o udaru, ili naslanjanju, nesporno je da je došlo do kontakta između plovila.

31. Tužitelj je tijekom postupka tvrdio da je uslijed tog kontakta došlo do oštećenja pleksiglasa na plovilu tužitelja, kao i da je popravak te štete koštao 2.181,00 EUR-a. Stoga, tužitelj od tuženika u ovom postupku potražuje naknadu štete upravo u tom iznosu.

32. Svjedok JV, zapovjednik na brodu FG STAR, model Galeon 640, u vlasništvu tužitelja, je u svom iskazu naveo da se on nalazio na brodu tužitelja 5. srpnja 2024. te da je čuo udarac. Brod tuženika da je tada udario u brod tužitelja te da je uslijed tog udara na brodu tužitelja napukao pleksiglas. On da je od tuženika uzeo upisni list, podatke o osiguranju te da je fotografirao njegovu osobnu iskaznicu. Odmah da je nazvao Lučku kapetanije, međutim, kako nikoga nije mogao dobiti, isti da se s tuženikom dogovorio da ujutro odu zajedno na Lučku kapetaniju kako bi oni napravili uviđaj. Tada da im je rečeno da uviđaj mogu napraviti tek sljedeći tjedan. Tužitelju da je to bilo neprihvatljivo jer je brod imao dogovoren charter pa da je tužitelj obavijestio osiguranje tuženika. Svjedok je u svom iskazu naveo da je do sudara brodova došlo zbog toga što je u moru bila vezana bova koja je bila slabo vidljiva te da je brodu tuženika onemogućeno kretanje i da je zbog toga došlo do udara. Šteta da je nastala na desnoj strani broda tužitelja. Isti je u svom iskazu naveo da tuženik nije ispunio podatke za prijavu štete jer se ne ispunjava prijava nego da se razmijene podaci o osiguranju plovila i fotografira osobna iskaznica, što je sve i napravljeno.

33. Tuženik je u svom iskazu naveo da se štetni događaj dogodio 5. srpnja 2024. oko 18:00 sati. On da je dobio poziv od strane Makarske obale d.o.o. da pomakne svoje plovilo koje se nalazilo na vezu u gradskoj luci u [adresa]. Isti navodi da je on uplatio brod i odvezao ga, ubacio za vožnju unatrag, izbacio iz brzine te da je prilikom isplovljavanja došlo do pomicanja cijelog broda u desno. Isti navodi da nije došlo do udara sa provom, kao i da je njegov brod imao bokobrane, kao i da nije čuo nikakav udarac. Do njega da je tada došao gospodin JV i pitao ga je li došlo do udara. Nakon toga su pregledali brodove i utvrđeno je da na brodu tužitelja postoji ogrebotina veličine nokta na palcu. On da nije znao je li ta šteta nastala uslijed dodira njegovog broda s brodom tužitelja te da je rekao gospodinu JV da je voljan da se pozove Lučka kapetanija da se utvrdi njegova eventualna krivnja. U dobroj vjeri da je dao osobnu iskaznicu, dozvolu za upravljanje i upisni list. Isti je naveo da on ne zna je li došlo do štete prilikom isplovljavanja te da je zbog toga inzistirao da se ode na Lučku kapetaniju, međutim, gospodin JV je rekao da on ne može ići u ponedjeljak jer ima charter i mora ići s brodom u Split.

34. Ovaj sud iskaz svjedoka JV ocjenjuje u potpunosti kao logičnog, životnog i uvjerljivog, dok iskaz tuženika ocjenjuje kao vjerodostojnog u dijelu u kojem je isti iskazivao o tome na koji način je došlo do kontakta između plovila tužitelja i tuženika, kao i razloga zbog kojih šteta nije prijavljena Lučkoj kapetaniji. Naime, iskaz tuženika je u tom dijelu sukladan navodima svjedoka JV koje je ovaj sud ocijenio kao vjerodostojne. Međutim, ovaj sud nije povjerovao iskazu tuženika u dijelu u kojem isti navodi da ne zna jesu li oštećenja koja su on i JV uočili nakon kontakta između broda tuženika s brodom tužitelja nastala upravo uslijed udara broda tuženika u brod tužitelja. Naime, da se ne radi o oštećenjima koja su nastala u tom štetnom događaju, zasigurno tuženik ne bi pristao tužitelju dati upisni list, osobnu iskaznicu kao i dozvolu za upravljanje, niti podatke o osiguranju, niti bi s JV išao prijavljivati štetu Lučkoj kapetaniji sljedeći dan i dogovarao se o nekom drugom danu kada će prijaviti tu štetu . Po ocjeni ovog suda, upravo uslijed udara broda tuženika prilikom isplovljavanja iz luke 5. srpnja 2024. je došlo do oštećenja broda tužitelja, pri čemu su na brodu tužitelja nastala upravo ona oštećenja koja su navedena u računu za popravak trgovačkog društva Yacht centar Baotić d.o.o. Naime, iz dokaza koji su provedeni tijekom postupka proizlazi da tuženik nije sporio niti štetu, niti štetni događaj dok je smatrao da će prouzročenu štetu naknaditi osiguranje, međutim, nakon što je utvrđeno da tuženik nema važeću policu osiguranja iz koje bi tužitelj mogao naplatiti štetu, isti sada pokušava izbjeći odgovornost za nastalu štetu.

35. Stoga, kako iz svih dokaza proizlazi da je upravo uslijed udara broda tuženika u brod tužitelja, koji se dogodio 5. srpnja 2024., došlo do oštećenja pleksiglasa na desnoj strani broda tužitelja, tuženik kao osoba koja je odgovorna za taj udar je dužan tužitelju naknaditi nastalu štetu. Naime, do štete je došlo upravo prilikom isplovljavanja broda tuženika iz gradske luke u [adresa] kada je došlo do zanošenja tog broda i udara istog u brod tužitelja koji se nalazio na vezu. Po ocjeni ovog suda, na brodu tužitelja je nastala upravo šteta na pleksiglasu, a koju štetu je neposredno nakon štetnog događaja uočio i tuženik prilikom pregleda broda sa zapovjednikom broda tužitelja JV. Visina štete utvrđena je uvidom u račun Baotić Yacht Centar broj 303-1-361 od 28. ožujka 2025. iz kojeg proizlazi da je brodu tužitelja izmijenjen panel. Uvidom u predmetni račun je utvrđeno da je isti plaćen 31. ožujka 2025.

36. Stoga, kako je radnjom tuženika prouzročena šteta na plovilu tužitelja, tuženik je tu štetu dužan tužitelju i naknaditi. Tuženik tijekom postupka nije osporavao visinu štete nego je isticao da visina štete koja je navedena u tužbenom zahtjevu ne može predstavljati štetu koja je nastala uslijed štetnog događaja. Ovaj sud takve navode tuženika ocjenjuje kao paušalne i usmjerene isključivo na izbjegavanje obveze naknade prouzročene štete tužitelju. Isto tako, navode tuženika o tome da se račun možda odnosi na neki drugi brod u vlasništvu tužitelja sud ocjenjuje kao neosnovane. Naime, tužitelj je u spis dostavio podatke iz kojih proizlazi da je JV u vrijeme štetnog događaja bio ukrcan upravo na brodu Galeon ship, za čiji popravak je izdan račun Baotić Yacht Centra, a sam tuženik je u svom iskazu naveo da je nakon udara njegovog broda u brod tužitelja do njega došao upravo JV.

37. Prema tome, uzimajući u obzir sve naprijed navedeno, tuženiku je naloženo da tužitelju naknadi štetu iznosu od 2.181,00 EUR-a, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od 5. travnja 2025, po stopi koja je člankom 29. stavak 2. ZOO-a, određena za ostale odnose.

38. Zahtjev tužitelja je odbijen kao neosnovan za više zatraženu stopi od pet postotnih poena. Naime, obveza naknade štete ne predstavlja obvezu iz trgovačkog ugovora pa tužitelju pripadaju zatezne kamate po stopi koja je člankom 29. stavak 2.

ZOO-a određena za ostale odnose.

39. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom I. izreke.

40. Tužitelj je postavio zahtjev za naknadu troškova postupka.

41. Kako je tužitelj u cijelosti uspio sa tužbenim zahtjevom, odluka o troškovima postupka donesena je sukladno odredbi članka 154. stavak 1. ZPP -a kojom je propisano da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci i njezinu umješaču nadoknaditi troškove izazvane vođenjem postupka, u svezi s odredbama članaka 164. stavak 1. ZPP-a i 155. stavak 1. ZPP-a.

42. Odredbom članka 164. stavak 1. ZPP-a propisano je da o naknadi troškova odlučuje sud na određen zahtjev stranke, bez raspravljanja, dok iz stavka 2. istog članka proizlazi da je stranka dužna u zahtjevu određeno navesti troškove za koje traži naknadu.

43. Odredbom članka 155. stavak 1. ZPP-a propisano je da će sud prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti, osobito vodeći računa o pravilima ovoga Zakona koja za pripremanje glavne rasprave određuju upućivanje podnesaka i jedno pripremno ročište te jedno ročište za glavnu raspravu.

44. Po ocjeni ovog suda, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora, tužitelju je valjalo priznati 100 bodova za sastavljanje tužbe (Tbr. 7.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023. – dalje: Tarifa), 100 bodova za sastavljanje podneska od 6. kolovoza 2025. (Tbr. 8.1. Tarife) te po 100 bodova za zastupanje na ročištima koja su održana 17. listopada 2025. i 29. siječnja 2026. (Tbr. 9.1. Tarife). Dakle, tužitelju je valjalo priznati ukupno 400 bodova. Kako vrijednost boda iznosi 2,00 eura (Tbr. 54. Tarife), tužitelju je valjalo priznati ukupno 800,00 EUR-a, uvećano za 25% PDV-a (200,00 EUR-a), odnosno sveukupno 1.000,00 EUR-a.

45. Pored tog iznosa, tužitelju je priznat i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 34,13 EUR-a i presudu u visini od po 68,26 EUR-a, sukladno Tar. br. 1. stavak 1. i Tar. br. 2. stavak 1. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" 37/2024.), kao i trošak prijevoda dokumentacije u iznosu od 100,00 EUR-a. Naime, tužitelj je u spis dostavio račun sudskog tumača iz kojeg proizlazi da je trošak prevođenja dokumentacije plaćen 100,00 EUR-a pa je istome trebalo priznati taj trošak jer se radi o troškovima koji su bili potrebni za vođenje postupka.

46. Dakle, tužitelju je valjalo priznati ukupan trošak postupka u iznosu od 1.202,39 EUR-a.

47. Sukladno članku 151. stavak 3. ZPP-a, tužitelju je na dosuđeni trošak postupka priznata i zakonska zatezna kamata koja je određena člankom 29. stavak 2. ZOO-a za ostale odnose. Zahtjev tužitelja odbijen je kao neosnovan za više zatraženu stopu zateznih kamata od pet postotnih poena. jer obveza naknade troškova postupka ne predstavlja obvezu iz trgovačkog ugovora.

48. Zahtjev tužitelja odbijen je kao neosnovan za više zatraženi trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 34,13 EUR-a, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama. Naime, kako iz stanja spisa proizlazi da je tužitelj platio sudsku pristojbu za tužbu u iznosu od 34,13 EUR-a, a koliko je i iznosila obveza plaćanja sudske pristojbe jer je ista plaćena prilikom podnošenja tužbe, istom je valjalo priznati trošak sudske pristojbe za tužbu u tom iznosu umjesto u iznosu od 68,26 EUR-a.

49. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom II. i III. izreke.

U Splitu 16. ožujka 2026.

Sutkinja

Rajana Buljan

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

Presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP -a, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP-a (članak 467. stavak 1. ZPP-a).

Dostaviti:

- tužitelju po punomoćnici Jeleni Čačić, odvjetnici u Zadru

- tuženiku po punomoćnici Minji Lalić, odvjetnici u Makarskoj

- u spis