Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26D

Poslovni broj: Gž-137/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, po sutkinji Tanji Novak-Premec, U pravnoj stvari tužiteljice LC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Merima Ibrahimović, odvjetnica u Zajedničkom odvjetničkom uredu Goran Veljović, Merima Ibrahimović, Ivana Bilić Komparić, Vladimir Veljović i Alan Alagić iz Pule, Dobrilina 9, protiv tuženice HC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i tuženika ĐC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], oboje zastupani po punomoćnici Vesni Škare Ožbolt, odvjetnici u Zagrebu, Masarykova 10, radi smetanja posjeda, odlučujući povodom žalbe tuženika izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Gospiću od 15. prosinca 2025. poslovni broj: Psp-15/2022-54, 16. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tuženika te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Gospiću poslovni broj: Psp-15/2022-54 od 15. prosinca 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem pod točkom I. i II. izreke suđeno je:

"I. Utvrđuje se da su tuženici HC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ĐC, L, [adresa] smetali tužiteljicu LC, [adresa], L 166A, OIB: [osobni identifikacijski broj] u posljednjem mirnom posjedu dijela kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] što je tužiteljica saznala 28. lipnja 2022. na način da su kosili i balirali pokošeno sijeno na dijelovima kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji su na skici lica mjesta stalnog sudskog vještaka Zdravka Pavelića označeni žutom bojom pa se tuženicima zabranjuje svako takvo ili slično buduće smetanje tužiteljičina posjeda, sve u roku od 8 dana, pod prijetnjom ovrhe.

II. Utvrđuje se da su tuženici HC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ĐC, L, [adresa] smetali tužiteljicu LC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u posljednjem mirnom posjedu dijela kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] što je tužiteljica saznala 12. kolovoza 2023. na način da su kosili sijeno na dijelovima kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji su na skici lica mjesta stalnog sudskog vještaka Zdravka Pavelića označeni žutom bojom pa se tuženicima zabranjuje svako takvo ili slično buduće smetanje tužiteljičina posjeda, sve u roku od 8 dana, pod prijetnjom ovrhe.".

Pod točkom III. izreke naloženo je tuženicima solidarno naknaditi tužiteljici prouzročeni parnični trošak u iznosu od 2.771,67 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjskog rješenja do isplate.

2. Navedeno rješenje pravodobnom žalbom pobijaju tuženici u cijelosti zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (odluka o trošku nije žalbeni razlog). Predlažu usvojiti žalbu, ukinuti prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje pred drugim sucem, a podredno preinačiti rješenje i odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba tuženika nije osnovana.

5. Polazeći od predmeta spora određenim tužbenim zahtjevom za posjedovnu zaštitu od samovlasnog smetanja na dijelovima nekretnine kčbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje su izvršili tuženici na način da su kosili i balirali pokošeno sijeno na dijelovima te nekretnine koji su na skici mjesta stalnog sudskog vještaka Zdravka Pavelića označeni žutom bojom (iscrtano žutim crtama), a što je tužiteljica saznala 28. lipnja 2022. i 12. kolovoza 2023., a vezano za koje smetanje je tužiteljica podnijela dvije tužbe time da je postupak pod posl.br. Psp-11/2023 spojen na predmetni postupak (Psp-15/2022), prvostupanjski sud je osnovanost zahtijevane posjedovne zaštite utemeljio na ocjenom provedenih dokaza - uviđajem na spornoj nekretnini, geodetskim vještačenjem u svrhu identifikacije predmeta spora, saslušanjem svjedoka RC, UC, MC, GC, TC, VC, SC, ŽC, FC, IC, KC, MC i PC, saslušanjem stranaka, kao i čitanjem presude istog prvostupanjskog suda posl.br. P -282/2016 od 13. listopada 2023. te uvidom u predmete posl.br. Psp-10/2019 i Psp-8/2020 utvrđenim činjenicama:

- da je na uviđaju tužiteljica pokazala dijelove kčbr. [katastarska čestica] za koje tvrdi da je smetana u posjedu košnjom trave te da je sudski vještak te dijelove nekretnine označio žutom bojom u skici lica mjesta sačinjenoj 17. ožujka 2023. dostavljenoj uz nalaz i mišljenje od 12. travnja 2023., a koja ukupna površina iznosi 8225 m2

- da se sudski vještak u očitovanju na istaknute primjedbe stranaka na skicu lica mjesta u svezi razlika u površinama od 1062 m2 u odnosu na skicu lica mjesta iz 2019. sačinjene u predmetu posl.br. P-282/2016 u pravnoj stvari tužiteljice protiv više tuženika radi utvrđenja prava vlasništva, izjasnio da su u skici lica mjesta iz 2019. uključene i površine puta dok su u skici sačinjene u ovom predmetu prikazane površine kčbr. [katastarska čestica] za koje tužiteljica tvrdi da je smetana u posljednjem mirnom posjedu

- da je presudom posl.br. P-282/2016-179 od 13. listopada 2023. utvrđeno da je tužiteljica LC dosjelošću stekla pravo vlasništva dijela nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji dio nekretnine je na skici lista mjesta od studenog 2019. izrađenoj po stalnom sudskom vještaku geodetske struke Zdravku Paveliću označen kao tužiteljičin dio II od 6301 m2 i tužiteljičin dio I od 1439 m2 te je tužiteljica temeljem te presude po njezinoj pravomoćnosti, ovlaštena izvršiti cijepanje kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sukladno navedenoj skici, a što su tuženici u tom postupku uključujući i tuženicu HC u tom postupku četvrtotuženicu, svi kao nasljednici pok. ĆC, dužni trpjeti i dati suglasnost na provedbu parcelacijskog elaborata

- da je naprijed navedena presuda ukinuta rješenjem Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž-4599/2023-4 od 11. studenog 2025. i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje

- da su u predmetu posl.br. Psp-10/2019 parnične stranke LC u svojstvu tužiteljice te HC i SC u svojstvu tuženika 5. prosinca 2019. sklopili sudsku nagodbu kojom su se tuženici obvezali ukloniti metalni poklopac na bunaru na dijelu kčbr. 979 k.o. [adresa]

- da je rješenjem prvostupanjskog suda pos.br. Psp-8/2020-16 od 1. veljače 2021. utvrđeno da su tuženici HC i SC smetali tužiteljicu LC u posljednjem mirnom posjedu dijela kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to onog dijela koji se nalazi na zapadnom dijelu navedene čestice i koji je smješten ispod bunara gledano u smjeru istoka na način da su kosili predmetni dio kčbr. [katastarska čestica], prolazili tim istim dijelom automobilom i pješke te pomaknuli drvene kolce koji su bili postavljeni na početak tužiteljičinog posjeda na kčbr. [katastarska čestica] gdje predmetna čestica graniči sa kčbr. [katastarska čestica] i to na početak onog dijela gdje su bili vidljivi tragovi kotača automobila pa je tuženicima naložena uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo prije čina smetanja i zabranjeno svako takvo ili slično smetanje tužiteljičina posjeda ubuduće

- da ukupna ocjena svih iskaza saslušanih svjedoka nesporno pokazuje da je tužiteljica imala neprekinuti, dugotrajni, mirni i zakoniti posjed dijelova čestica prikazanih na skici vještaka iz 2019.

- da su tuženici 2022. i 2023. samovlasno ušli u posjed sporne nekretnine te kosili i balirali sijeno bez odobrenja tužiteljice čime su je smetali u posljednjem mirnom posjedu

- da je tuženik Nebojša Dragaš 2022. i 2023. kosio predmetne dijelove nekretnine kčbr. [katastarska čestica] u posjedu tužiteljice po nagovoru tuženice HC.

5.1. Iz aspekta materijalnopravnog stajališta prvostupanjski sud polazi od odredbe članka 20. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99 – odluka USRH, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17 – ispravak pročišćenog teksta – dalje u tekstu: ZV) prema kojoj tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedu uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed, zatim odredbe članka 21. stavka 1. istog Zakona prema kojem koga drugi samovlasno smeta u posjedu bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda te odredbe članka 22. stavka 2. ZV prema kojem će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja dok je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete, pa kako iz utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da su tuženici u sporno vrijeme 2022. i 2023. smetali tužiteljicu u posljednjem mirnom posjedu u skici mjerničkog vještaka označenim dijelovima nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da su kosili i balirali pokošeno sijeno, a uz utvrđenje da je tužiteljica tužbe za smetanje posjeda podnijela u rokovima propisanim člankom 21. stavkom 3. ZV, na temelju članka 21. stavka 1. ZV i sukladno članku 22. stavku 1. ZV usvaja tužbeni zahtjev i pobijanim rješenjem utvrđuje da su tuženici smetali tužiteljicu u posljednjem mirnom posjedu dijela kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] što je tužiteljica saznala 28. lipnja 2022., odnosno 12. kolovoza 2023. na način da su kosili i balirali pokošeno sijeno na dijelovima kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji su na skici lica mjesta stalnog sudskog vještaka Zdravka Pavelića označeni žutom bojom te im zabranjuje svako takvo ili slično smetanje ubuduće.

6. Ovaj drugostupanjski sud je prije svega ispitao pobijano rješenje primjenom članka 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje u tekstu: ZPP) u vezi članka 348. istog Zakona, s aspekta bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP te je utvrđeno da donošenjem pobijanog rješenja nije ostvarena ni jedna od navedenih bitnih povreda na koje se u žalbenom postupku pazi po službenoj dužnosti.

7. Nije ostvarena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP koju ističe žalba djelomičnim citiranjem zakonskog obilježja te bitne povrede jer izreka presude ne proturječi razlozima rješenja, pobijano rješenje sadrži dostatne, jasne i neproturječne razloge o odlučnim činjenicama te ti razlozi nisu proturječni ni sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika, a niti prvostupanjsko rješenje sadrži nedostatke zbog kojih se ne bi moglo ispitati.

7.1. Protivno navodim žalbe prvostupanjski sud je na uviđaju na licu mjesta održanim 17. ožujka 2023. upravo prema pokazivanju tužiteljice utvrdio dijelove nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u kojim dijelovima tužiteljica tvrdi da je smetana u posljednjem mirnom posjedu, a što je prisutni sudski vještak Zdravko Pavelić ing.geod. i prikazao u sačinjenoj skici lici mjesta od 17. ožujka 2023. u površini iscrtanoj žutim crtama u ukupnoj površini od 8225 m2, a koja skica je priložena uz njegov nalaz i mišljenje od 12. travnja 2023. (list 89 i 90 spisa). Činjenica da su dijelovi te nekretnine koji su predmet posjedovne zaštite istovjetni dijelovima te nekretnine za koje tužiteljica tvrdi da su u njezinom vlasništvu i koji su prikazani u skici geodetskog vještaka sačinjenoj u predmetu istog prvostupanjskog suda posl.br. P-282/2016 u kojem postupku tužiteljica zahtijeva utvrđenje svog prava vlasništva, ne čine nezakonitim provedeni dokaz geodetskim vještačenjem na kojem se ne bi mogla temeljiti sudska odluka, a niti je stoga prvostupanjska presuda opterećena nedostacima zbog kojih se ne bi mogla ispitati. Posljedično, a imajući u vidu očitovanje sudskog vještaka na primjedbe stranaka prema kojem je skicu lica mjesta snimao GPS uređajem u prisutnosti suda, stranaka u postupku i svjedoka, a prema pokazivanju tužiteljice o smetanju posjeda dijelova nekretnine (list 111 spisa), nije povrijeđeno niti načelo kontradiktornosti kao ni pravo tuženika na pošteno suđenje. S tim u vezi valja još navesti da je na uredovanju na licu mjesta 17. ožujka 2023. prvostupanjski sud pozvao tužiteljicu da pokaže dijelove sporne nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za koje tvrdi da je smetana u njihovom posjedu, a sudski vještak je pozvan da kontrolira pokazivanje tužiteljice nakon čega će se u posebnom pisanom nalazu i mišljenju očitovati je li tužiteljica na današnjem očevidu pokazala da je smetana u posjedu dijelova predmetne nekretnine kako su prikazani na skici lica mjesta iz studenog 2019. iz predmeta P-282/2016, a koja skica je priložena uz tužbu i nalazi se na listu 11 spisa. Imajući u vidu da je u tužbi tužiteljica tvrdila da su je tuženici košnjom trave i baliranjem sijena smetali upravo na dijelu nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je u njezinom mirnom posjedu, a koji dijelovi su označeni na skici lica mjesta od strane stalnog sudskog vještaka Zdravka Pavelića u predmetu posl.br. P-282/2016, to se ne može zaključiti da zadatak vještaka n ije bio utvrditi na kojim dijelovima predmetne nekretnine je izvršeno smetanje već samo provjeriti da li se pokazivanje tužiteljice podudara sa ranijom skicom kako to tvrde tuženici u žalbi. Iz provedenog dokaza uviđajem na licu mjesta kao i utvrđenog činjeničnog stanja temeljenog na skici geodetskog vještaka te cjelokupnog provedenog dokaznog postupka, ne proizlazi da je prvostupanjski sud odluku o smetanju temeljio na vlasničkoj skici i presudi koja je u međuvremenu ukinuta, a niti je stoga obrazloženje proturječno i pravno neprihvatljivo kako to zaključuju tuženici u žalbi.

8. Obrazlažući žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja tuženici navode da sud nije utvrdio odlučnu činjenicu gdje je konkretno došlo do smetanja posjeda već da je umjesto toga prihvatio tezu da je košnja sama po sebi smetanje bez razlikovanja dijelova nekretnine, bez utvrđenja međe i bez razgraničenja dopuštenog korištenja od navodnog smetanja pri tome smatrajući da košnja kao radnja sama po sebi ne dokazuje smetanje posjeda osobito kad nije utvrđeno čiji je posjed na kojem je dijelu nekretnine smetan odnosno tko je bio posljednji mirni posjednik.

9. Protivno naprijed iznesenim navodima prvostupanjski sud utvrdio je posljednji mirni posjed tužiteljice dijelova nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označenim u skici očevida geodetskog vještaka žutim iscrtanim linijama, čin smetanja košnjom tih dijelova nekretnina i baliranjem sijena od strane tuženika koju činjenicu je tuženik ĐC učinio nespornom još u odgovoru na tužbu navodeći da je kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pokosio, a zatim i balirao na usmeni zahtjev tuženice HC, a isto proizlazi i iz stranačkog iskaza tužene HC.

10. Ovaj sud u cijelosti prihvaća činjenično stanje utvrđeno po prvostupanjskom sudu koje nije dovedeno u sumnju žalbenim navodima tuženika pa posljedično nije ostvaren ni žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava koji tuženici obrazlažu i navodima da je prvostupanjski sud primjenom članka 21. i 22. ZV pogrešno izjednačio posjed s tvrdnjom o vlasništvu te pružio zaštitu neodređenom i apstraktnom "posjedu svega", a iz kojih navoda proizlazi da pogrešnu primjenu materijalnog prava temelje na pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju.

11. Protivno takvim navodima prvostupanjski je sud utvrdio postojanje svih odredbom članka 21. stavka 1. i 3. i člankom 22. stavkom 1. i 2. ZV propisanih pretpostavki za zahtijevanu posjedovnu zaštitu pa su takve žalbene tvrdnje protivne po prvostupanjskom sudu utvrđenom činjeničnom stanju i u protivnosti sa stanjem spisa predmeta.

12. Iz naprijed navedenih razloga nije ostvaren ni jedan od žalbenih razloga radi kojih tuženici pobijaju prvostupanjsko rješenje, pa kako nisu ostvareni ni žalbeni razlozi na koje drugostupanjski sud u žalbenom postupku pazi po službenoj dužnosti, to je ovaj sud na temelju članka 368. stavka 1. u vezi članka 438. i članka 381. ZPP odbio žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrdio pobijano rješenje uključujući i odluku o troškovima postupka koju tuženici pobijaju posljedično pobijanju odluke o glavnoj stvari ne navodeći konkretne razloge osporavanja, a da na temelju članka 365. stavka 2. ZPP drugostupanjski sud u odluci o troškovima postupka ne pazi po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava.

U Varaždinu 16. ožujka 2026.

Sutkinja

Tanja Novak-Premec