REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1128/2022-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji tog sutkinji Ivani Galić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ĆĐ iz [adresa], Ć 6, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Borni Okroša, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Grgić i Partneri d.o.o., Zagreb, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 16. veljače 2026. u prisutnosti tužiteljice osobno, zamjenika punomoćnika tužitelja Danijela Hanik, odvjetnika i punomoćnice tuženika Ivane Grgić Zovko, odvjetnice, dana 16. ožujka 2026. godine

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 isplatiti tužiteljici ĆĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 1.421,39 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 15.11.2019. do isplate, kao i naknaditi tužiteljici parnični trošak ovog postupka u iznosu od 1.564,67 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16.03.2026. do isplate, s tim da se stopa zakonske zatezne kamate za razdoblje do 31.12.2022. određuje za svako polugodište uvećanjem za tri postotna poena prosječne kamate stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, a koju prosječnu kamatnu stopu za referentno razdoblje utvrđuje Hrvatska narodna banka, od 01.01.2023. do 29.12.2023. određuje se za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužiteljica s dijelom tužbenog zahtjeva kojim od tuženika zahtjeva isplatu iznosa od 38,56 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 15.11.2019. pa do isplate.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom parničnog troška ovog postupka.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi od 21.04.2022. navodi da je dana 06.09.2019. oko 13:25 sati došlo do prometne nezgode u Zagrebu, u Draškovićevoj ulici, koju nezgodu je prouzrokovalo vozilo reg. oznake [registarska oznaka], marke Mazda 6, kojim je upravljao ĐĐ na način da je udario u stražnji dio vozila reg. oznake [registarska oznaka] u kojem se kao vozač nalazila oštećena. U navedenoj prometnoj nezgodi, tjelesne ozljede zadobila je tužiteljica ĆĐ. Gore navedeno vozilo, krivac za predmetnu prometnu nezgodu reg. oznake [registarska oznaka] bilo je na dan nezgode 06.09.2019. obvezno osigurano kod osiguravajućeg društva Euroherc osiguranje d.d. U gore navedenoj nezgodi tužiteljica je zadobila tjelesne ozljede, a koje su povrede narušile tjelesno i duševno zdravlje oštećene, sukladno čl. 19. st. 2. ZOO-a. Tužiteljica je nakon predmetnog događaja potražila hitnu liječničku pomoć u KBC Sestre Milosrdnice, Klinika za traumatologiju, a daljnje liječenje je nastavila sukladno uputama liječnika. Tužiteljici su dijagnosticirane povrede navedene u liječničkoj dokumentaciji koja se prilaže, a posebice distensio mm. Paravertebralium cervicalium i laesio musculi regionis colli. Razlogom navedenog štetnog događaja tužiteljica je pretrpjela neimovinsku štetu u vidu intenzivnih i dugotrajnih bolova, primarnog i sekundarnog straha, duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti, a nakon završetka liječenja tužiteljica će morati ulagati pojačane napore u životu i radu. Na temelju naprijed navedenog, te temeljem priložene medicinske dokumentacije, cijeneći odredbe iz čl. 19. i 1100. Zakona o obveznim odnosima, tužiteljica potražuje naknadu štete s osnova povrede prava osobnosti i to prava na tjelesno i duševno zdravlje i to: za pretrpljene duševne bolove zbog smanjene životne aktivnosti, za pretrpljene fizičke bolove, za pretrpljeni strah i za tuđu pomoć i njegu tijekom liječenja, na iznos naknade štete od 11.000,00 kn. Tužiteljica ističe kako se obratila tuženiku u mirnom postupku i to dana 15.11.2019.g., nakon čega je tuženik kao nesporno isplatio tužiteljici iznos od 5.000,00 kn. Po mišljenju tužiteljice isplaćeni iznos je nedostatna naknada pretrpljene neimovinske i imovinske štete, stoga tužiteljica umanjujući tužbeni zahtjev za isplaćeni iznos, no nadalje potražuje od tuženika iznos od ukupno 11.000,00 kn. Slijedom svega naprijed navedenog tužiteljica u tužbi predlaže donošenje presude kojom se nalaže tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 11.000,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 15.11.2019. pa do isplate, te joj naknaditi i parnične troškove sa zakonskom zateznom kamatom.

2. Tužiteljica u podnesku od 10.02.2023. navodi da sukladno odredbama Zakona o uvođenju Eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, tužiteljica tužbeni zahtjev uređuje i precizira dvojno (kune/eur) te predlaže donošenje slijedeće presude: ''Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., Ulica Grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, platiti tužiteljici ĆĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] I. iznos od 11.000,00 kn / 1459,95 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 15.11.2019. godine do 31.12.2022. godine prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 dana.

II. te joj naknaditi i parnične troškove sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 dana.''

3. Tuženik u odgovoru na tužbu od 23.02.2023. navodi da priznaje kao neprijepornu činjenicu da se dana 21.10.2021. godine dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo reg. oznake [registarska oznaka] za koje je vlasnik u trenutku nezgode imao kod tuženika sklopljen – temeljem članka 22. stavak 1). Zakona o obveznim osiguranjima u prometu1 (dalje u tekstu: ZOOP) – ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti za štetu koju uporabom vozila može nanijeti trećim osobama zbog: a) tjelesne ozljede, b) smrti, c) narušavanja zdravlja i d) uništenja ili oštećenja stvari. Tuženik ističe da su točni navodi tužbe da je tuženik isplatio tužiteljici nespornu isplatu naknade cjelokupne štete u visini od 5.000,00 kn / 663,61 EUR. Osporava utuženi tijek kamata. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev preko primjerenog iznosa.

4. Na ročištu od 16.02.2026. tuženik je predloži tužbeni zahtjev odbiti preko primjerenog iznosa uz naknadu parničnog troška tuženiku za zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate.

5. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u Europsko izvješće o prometnoj nezgodi od 06.09.2019. (list 5 spisa), medicinsku dokumentaciju tužiteljice (list 6 – 13 spisa), odštetni zahtjev tužiteljice upućen tuženiku 15.11.2019. (list 14 – 15 spisa) i liječničku potvrdu za tužiteljicu izdanu od strane njezinog izabranog liječnika opće medicine dr.sc. EĐ, dr. med. od 11.10.2023. (list 51 spisa). Sud je proveo medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Žarku Rašiću od 13.04.2025. (list 55 – 56 spisa), te je vještaka dr. Rašića saslušao na ročištu od 16.02.2026. (list 68 spisa). Sud je saslušao tužiteljicu osobno (list 68 – 69 spisa).

6. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz pojedinačno, kao i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, a temeljem odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), te primjenjujući materijalno pravo na tako utvrđeno činjenično stanje, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice postavljen u tužbi (iskazan u hrvatskim kunama), odnosno u podnesku od 10.02.2023. (iskazan u valuti EUR) djelomično osnovan.

7. Sud je temeljem svog ovlaštenja iz čl. 220. st. 2. i čl. 292. st. 4. ZPP-a na pripremnom ročištu od 22.09.2023. (list 46 spisa) odbio dokazni prijedlog tuženika da se izvrši uvid u zdravstveni karton tužiteljice, jer se tužiteljica tome usprotivila. Naime, zdravstveni karton tužiteljice sadrži osobne podatke o zdravlju i liječenju tužitelja, te tužiteljica temeljem odredbi čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti prava pacijenata (''Narodne novine'' broj 169/04 i 37/08), čl. 1. st. 1. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (''Narodne novine'' broj 42/18) i odredbi Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka, objavljena u SL EU L119) ima pravo na zaštitu svojih osobnih podataka.

8. Među strankama nije sporna aktivna i pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja - prometne nezgode od 06.09.2019. u kojoj je tužiteljica ozlijeđena kao vozač osobnog vozila, kao niti odgovornost osiguranika tuženika za nastanak predmetnog štetnog događaja, a isto proizlazi i iz Europskog izvješća o prometnoj nezgodi od 06.09.2019. (list 5 spisa), pa sud temeljem odredbe čl. 221. st. 1. ZPP-a na ove okolnosti nije provodio daljnje dokaze, te se isto neće posebno obrazlagati. Stoga, tuženik je temeljem odredbi čl. 1045. st. 1., čl. 1046., čl. 1072. st. 1., čl. 965., čl. 1100. i čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22,156/22 i 155/23 – dalje: ZOO) dužan naknaditi tužiteljici svu prouzročenu neimovinsku i imovinsku štetu koju je tužiteljica pretrpjela u prometnoj nezgodi od 06.09.2019.

9. Uvidom u odštetni zahtjev tužiteljice upućen tuženiku 15.11.2019. (list 14 – 15 spisa) sud je utvrdio da se tužiteljica, zastupana po punomoćniku odvjetniku, s odštetnim zahtjevom, koji je upućen tuženiku dana 15.11.2019., obratila tuženiku, zahtijevajući naknadu štete iz predmetnog štetnog događaja.

10. Među strankama nije sporno da je tuženik tužiteljici prije ovog spora isplatio iznos od 5.000,00 kn, odnosno sada 663,61 EUR (primjenom fiksnog tečaja konverzije koji iznosi 7,53450 kuna za 1,00 EUR).

11. Među strankama je sporan opseg neimovinske štete, te imovinske štete s naslova tuđe pomoć i njege, pa je sud na ove okolnosti izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju tužiteljice (list 6 – 13 spisa) i u liječničku potvrdu za tužiteljicu izdanu od strane njezinog izabranog liječnika opće medicine dr.sc. EĐ, dr. med. od 11.10.2023. (list 51 spisa), sud je proveo medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Žarku Rašiću od 13.04.2025. (list 55 – 56 spisa), te je vještaka dr. Rašića saslušao na ročištu od 16.02.2026. (list 68 spisa), te je sud saslušao tužiteljicu osobno (list 68 – 69 spisa).

12. U svom pisanom nalazu i mišljenju od 13.04.2025. stalni sudski vještaak dr. Žarko Rašić, spec. kirurg (list 55 – 56 spisa) navodi da je tužiteljica je stradala u predmetnom štetnom događaju od 06.09.2019. kada je zadobila istegnuće mišića vratne kralješnice. Nakon odgovarajuće inicijalne dijagnostičke obrade, provedena je konzervativna terapija. Provedena je fizikalan terapija. Kod tužiteljice su fizički bolovi jakog intenziteta, trajnog karaktera bili sumarno 1 dana, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 5 dana. Bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 30 dana. Povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjen je životnih aktivnosti. Tužiteljica je trpjela tzv. primarni strah (tj. strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja), koji je bio kratkotrajan i jakog intenziteta, kao i sekundarni strah (tj. strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija) jačeg intenziteta u trajanju od 2 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 6 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 15 dana. U navedenom štetnom događaju zadobivena ozljeda istegnuće mišića vrane dovela je do smanjenja životnih aktivnosti trajno od 2%, te se očituje u ograničenoj pokretljivosti vratnog dijela kralješnice, te povremenim bolovima kod dužeg stajanja, hodanje penjanja po stepenicama, kod većih fizičkih naprezanja. Pri ocjeni smanjenja životnih aktivnosti uzeta je u obzir životna dob tužitelja te degenerativne promjene vratnog segmenta kralješnice, vezana za životnu dub tužiteljice. Navedene degenerativne promjene niti ne moraju biti zabilježene u zdravstvenom kartonu, te se navedena ocjena od 2% odnosi se na predmetni štetni događaj. Nakon predmetnog štetnog događaja tužiteljici je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 15 dana po 2 sata dnevno, te još 7 dana po 1 sat dnevno ta uobičajene kućanske poslove, pomoć pri odlasku na tržnici trgovinu i slično. Liječenje tužiteljice je završeno tj. stanje se stabiliziralo nakon kontrola fizijatra i neurologa dana 25.10.2019.

13. Tuženik nije imao primjedbi na provedeno medicinsko vještačenje, dok je tužiteljica istome prigovorila u podnesku od 02.10.2025. u bitnome navodeći da u cijelosti prigovara predmetnom nalazu i mišljenju. Tužiteljica smatra da je ocjena bolova, straha, te smanjenja životnih aktivnosti preniska, te se istoj protivi. Tužiteljica smatra da je ocjena smanjenja životne aktivnosti preniska, obzirom da je i u Orijentacijskim medicinskim tablicama za procjenu smanjenja životne aktivnosti navedeno kako za ozljedu kakvu je pretrpila tužiteljica postotak smanjenja životne aktivnosti ne bi trebao biti manji od 5%, a imajući u vidu i sve osobitosti konkretnog slučaja, životnu dob tužiteljice (rođena 1973. godine) i zanimanje. Ozljede zadobivene u predmetnom štetnom događaju i njihove posljedice tužiteljica će još dugo osjećati i one joj predstavljaju ograničenje u svakodnevnom životu i radu kao nastavnici u školi. U predmetnoj nezgodi tužiteljica je zadobila trzajne tjelesne od kojih se više mjeseci liječila, te je u tijeku liječenja bila izložena brojnim invazivnim i neugodnim pregledima, terapijama i obradama. Sve navedeno bi trebalo biti obuhvaćeno smanjenjem životne aktivnosti, a posebno uzimajući u obzir intenzitet i trajanje fizičkih bolova, vrstu i lokalitet ozljeda, trajanje liječenja, neugodnosti tijekom liječenja u vidu potrebe mirovanja, uzimanja analgetika, bolničko liječenje, provođenja fizikalne terapije, te kontrole kod liječnika različitih specijalnosti, koji je obzirom na to prenizak. Ocjena boli i straha kako je utvrđeno u nalazu i mišljenju vještaka nisu razmjerni težini ozljeda koje je tužitelj pretrpio, a ovo posebno cijeneći i lokalitet ozljeđivanja. Tužiteljica navodi kako vještak nije posebno cijenio utvrđenu dužinu, trajanje i intenzitet duševnih i fizičkih bolova, dužinu i način liječenja, vrstu i oblik medicinskih intervencija, kao i vrstu i intenzitet pretrpljenog straha. Nadalje, u smislu odredbe 1100. ZOO-a svrha pravične novčane naknade jest ublažiti i osjećaj neugode koju oštećenik trpi te donekle pridonijeti naknadi izgubljenog zadovoljstva u ljudskom životu, pa je potrebno uzeti u obzir i cijeniti činjenicu da je nedvojbeno nelagodno odlaziti liječniku, čekati u čekaonicama, ne moći obavljati poslove i aktivnosti na koje je osoba navikla te biti ovisan o pomoći drugih osoba. Zadobivene ozljede i posljedice ozljeda zasigurno će utjecati na kvalitetu života tužiteljice i ubuduće. Ističe i kako je tužiteljica razlogom predmetne ozljede obavila dugotrajnu i opsežnu fizikalnu terapiju.

14. Radi usmenog obrazlaganja svog nalaza i mišljenja, te radi očitovanja na primjedbe tužiteljice sud je vještaka dr. Rašića saslušao na ročištu od 16.02.2026. (list 68 spisa), te je on tom prilikom naveo: ''Ja sam prije današnjeg ročišta proučio primjedbe tužiteljice iz podneska od 02.10.2025. te se na iste očitujem kako slijedi:

Nakon uvida u podnesak tužiteljice gdje se prigovara nalazu i mišljenju vještaka navodim sljedeće. Nesporno je da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila ozljedu vratne kralježnice u vidu istegnuća mišića vrata te je tužiteljica uslijed zadobivene ozljede trpila određene neugode kao što je navela u svom podnesku. Bilo je potrebno mirovanje, primjena analgetika, kontrole kod nadležnih liječnika, fizijatra, kirurga, neurologa. Također je učinila i RTG pretragu kao i EMNG ruku. To su dijagnostičke pretrage koje su izazvale određenu nelagodu kod tužiteljice. Uzimajući u obzir postojeću medicinsku dokumentaciju, tijek i način liječenja tužiteljice, smatram da je na odgovarajući način procijenjeno trajanje i intenzitet bolova kao i straha. Bolovi i strah iskazuju se sumarno, dakle životno je jasno da bolovi odnosno strah ne traju u kontinuitetu 24 sata. Tužiteljica je od dijagnostičkih pretraga učinila RTG vratne kralježnice gdje nije nađen prijelom, te EMNG ruku gdje nisu opisane radikularne lezije odnosno oštećenja živčanih vlakana koji izlaze iz vratne kralježnice. Nađen je u navedenoj pretrazi početni sindrom karpalnog kanala obostrano, dakle pritisak na živac medijanus koji se nalazi u području ručnog zgloba i navedeni pritisak nije posljedica predmetnog štetnog događaja. U svom podnesku tužiteljica navodi da u svakodnevnom životu postoje ograničenja u radu kao nastavnica u školi navodim da sa kirurškog aspekta se ne procjenjuje radna sposobnost nego opća životna sposobnost tužiteljice.'' Na posebna pitanja punomoćnika tužiteljice vještak dr. Rašić je odgovorio: ''Na pitanje da li sam uzeo u obzir činjenicu da je tužiteljica stradala u prometu, pa da joj sudjelovanje u prometu eventualno izaziva nelagodu, te da li to eventualno utječe na moju ocjenu straha, navodim da sam u pisanom nalazu bio upoznat da je tužiteljica stradala u prometnoj nesreći. No, međutim u medicinskoj dokumentaciji ne postoje zapisi o psihičkim smetnjama, teškoćama ili tegobama koji bi bili vezani za svakodnevno sudjelovanje u prometu.''

15. Nakon saslušanja vještaka tužiteljica nije imala daljnjih primjedbi na provedeno medicinsko vještačenje. Sud provedeno medicinsko vještačenje prihvaća u cijelosti, jer je liječnik vještak dr. Rašić svoj nalaz i mišljenje izradio stručno, savjesno, objektivno, na temelju sve raspoložive medicinske dokumentacije tužiteljice koja prileži spisu i na temelju kliničkog pregleda tužiteljice kod vještaka, a prilikom saslušanja je detaljno, precizno i argumentirano odgovorio na sva pitanja tužiteljice i suda, te je na taj način sve primjedbe tužiteljice otklonio kao neosnovane

16. Sud je saslušao tužiteljicu osobno ((list 68 – 69 spisa), te je njezin iskaz analizirao, te usporedio sa sadržajem pregledane dokumentacije i provedenom medicinskom vještačenju u ovom predmetu. Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazu tužiteljice, jer je ona iskazivala jasno, logično i u cijelosti suglasno sadržaju pregledane dokumentacije i provedenom medicinskom vještačenju u ovom predmetu.

17. Cijeneći ovako utvrđene činjenice i to posebno trajanje i intenzitet fizičkih bolova i straha, te vrstu ozljede koju je zadobila, sud nalazi da je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti u vidu povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje, čime joj je nastala neimovinska šteta, a sve temeljem čl. 19. st. 2. u vezi s čl. 1046. ZOO. Prilikom odmjeravanja pravične novčane naknade tužiteljici, sukladno odredbama čl. 1100 st. 1. i 2. ZOO-a, sud je vodio računa o lokalitetu i vrsti ozljede koju je zadobila tužiteljica, o jačini i trajanju pretrpljenih fizičkih boli i straha, o zaostalom trajnom smanjenju opće životne i radne aktivnosti u omjeru od 2 %, o svim manifestacijama tog trajnog smanjenja opisanim u nalazu i mišljenju vještaka, kao i onima koje je tužiteljica opisala u svom iskazu, kao i da se dosuđivanjem naknade tužiteljici ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Također, sud je vodio računa i o okolnostima stradavanja tužiteljice (ozlijeđena u prometnoj nesreći, kada je na njezino vozilo kojim je upravljala kao vozač naletjelo drugo vozilo) i liječenja tužiteljice (koje je opisano u nalazi i mišljenju liječnika vještaka).

18. Prema ocjeni ovog suda, svaki od elemenata o kojima ovisi visina pravične novčane naknade mogu i sami za sebe dovoljan razlog koji opravdava dosuđivanje tužiteljici pravične novčane naknade. Stoga je radi pravilne ocjene visine pravične novčane naknade u ovom konkretnom slučaju sud ocijenio koji bi iznos pravične novčane naknade pripao tužiteljici da je svaki od navedenih kriterija samostalna osnova za dosudu takve naknade zbog povrede prava osobnosti. Cijeneći kako je tužiteljici uslijed ozljeđivanja smanjena opća životna i radna aktivnosti u omjeru od 2 %, sa svim manifestacijama tog trajnog smanjenja opisanim u nalazu i mišljenju vještaka, kao i onima koje je tužiteljica opisala u svom iskazu, sud je utvrdio da tužiteljici po osnovi duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti kao samostalne osnove za dosudu pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti pripada naknada u iznosu od 400,00 EUR. Cijeneći intenzitet i trajanje pretrpljenih fizičkih bolova, vrstu i lokalitet ozljeda, te način liječenja, sud je utvrdio da tužiteljici po osnovi pretrpljenih fizičkih bolova kao samostalne osnove za dosudu pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti pripada naknada u iznosu od 800,00 EUR. Cijeneći vrstu i intenzitet pretrpljenog straha, te duljinu njegova trajanja, sud je utvrdio da tužiteljici po osnovi pretrpljenog straha kao samostalne osnove za dosudu pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti pripada naknada u iznosu od 700,00 EUR. Dakle, tužiteljici zbog povrede prava osobnosti u vidu povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje, odnosno na ime naknade neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.900,00 EUR (=400,00 EUR + 800,00 EUR + 700,00 EUR).

19. Na temelju nalaza i mišljenja liječnika vještaka, sud je utvrdio da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega u ukupnom trajanju od 37 sati, dok iz iskaza tužiteljice proizlazi da su joj pomagali članovi obitelji, besplatno. Sud, temeljem svog ovlaštenja iz čl. 223. st. 1. i čl. 223.a ZPP-a, a jer bi drugačije utvrđivanje njegove visine bilo skopčano s nerazmjernim teškoćama, smatra da je primjerena cijena jednog sata tuđe pomoći i njege iznos od 5,00 EUR, a imajući u vidu domicil tužiteljice i raspoloživost radne snage za ovu vrstu poslova. Stoga temeljem odredbe čl. 1095. st. 1. i čl. 1085. st. 1. i 3. ZOO-a sud je utvrdio da je primjerena naknada tužiteljici s osnova naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu iznos od 185,00 EUR (= 37 sati x 5,00 EUR).

20. Dakle, a kako je gore obrazloženo, sud je utvrdio da tužiteljici na ime naknade neimovinske štete i naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu pripada ukupan iznos od 2.085,00 EUR (=1.900,00 EUR + 185,00 EUR). No, kako je tuženik tužiteljici s ovog osnova već isplatio iznos od 663,61 EUR (ovo je nesporno), to je sud iznos od 2.085,00 EUR umanjio za već isplaćeni iznos od 663,61 EUR, pa je sud utvrdio da tužiteljici stoga pripada pravična novčana naknada s naslova pretrpljene neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 1.421,39 EUR, pa je sud tužiteljici ovaj iznos i dosudio, odlučivši kao u izreci ove presude u točci I glede ovog dijela zahtjeva tužiteljice, dok je sud iz istih razloga, a kao neosnovan u ovom dijelu, odnosno kao previsoko postavljen odbio dio zahtjeva tužiteljice s naslova naknade neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu 38,56 EUR (a što predstavlja razliku između postavljenog zahtjeva u iznosu od 1.459,95 EUR i dosuđenog iznosa od 1.421,39 EUR), odlučivši kao u izreci ove presude u točci II. glede ovog dijela zahtjeva tužiteljice

21. Kako je sud utvrdio da se tužiteljica odštetnim zahtjevom od 15.11.2019. obratila tuženiku sa zahtjevom da joj naknadi pretrpljenu štetu, to je sud tužiteljici primjenom odredbi čl. 29. st. 1., čl. 1086. i čl. 1103. ZOO-a i odredbi čl. 2. st. 1. toč. 1. i čl. 12. st. 1. i 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (''Narodne novine'' broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 i 155/23 – dalje: ZOOP) na dosuđeni iznos naknade neimovinske štete i imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege od 1.421,39 EUR dosudio i zakonsku zateznu kamatu tekuću od dana 15.11.2019. (kako je tužiteljica i zatražila) do isplate, odlučivši kao u izreci ove presude u točci I. glede ovog dijela zahtjeva tužiteljice.

22. Sud je o visini stope zatezne kamate u izreci ove presude u točci I odlučio sukladno odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a, jer se radi o "ostalim" odnosima.

23. Kako tužiteljica nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi, to je tuženik temeljem odredbi čl. 154. st. 5., čl. 155. i 164. st. 1. - 4. ZPP-a dužan naknaditi tužiteljici prouzročeni parnični trošak ovog postupka. Tužiteljici je priznat kao potreban i dosuđen trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 53,09 EUR, trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 199,08 EUR, te trošak zastupanja tužiteljice po punomoćniku odvjetniku. Trošak zastupanja tužiteljice po punomoćniku odvjetniku odmjeren je sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore, a imajući u vidu vrijednost predmeta spora. Trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku priznat kao potreban i dosuđen tužiteljici se sastoji od: troška sastava odštetnog zahtjeva od 15.11.2019. (Tbr. 32/1), sastava tužbe (Tbr.7/1), sastava podneska od 06.06.2023. (Tbr.8/1), te zastupanja na ročištima od dana 22.09.2023. i 16.02.2026. (Tbr. 9/1) sve od po 100 bodova za svaku radnju, te za sastav podneska od 10.02.2023. (Tbr. 8/4) od 25 bodova, što ukupno iznosi 525 bodova. Uz vrijednost jednog boda s paušalom od 2,00 EUR, to ukupno iznosi 1.050,00 EUR. Uz PDV od 25% u iznosu od 262,50 EUR, to iznosi 1.312,50 EUR. Uz priznati trošak vještačenja i sudske pristojbe, to ukupno iznosi 1.564,67 EUR, te je upravo taj iznos tužiteljici sud dosudio s naslova naknade parničnog troška. Sud je tužiteljici temeljem odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a i čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24 - dalje: OZ) dosudio zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos naknade parničnog troška tekuće od donošenja ove presude do isplate. Stoga, sud je odlučio kao u izreci ove presude u točci I. glede naknade parničnog troška tužiteljici.

24. Primjenom odredbe čl. 154. st. 6. ZPP-a sud tužiteljici nije dosudio naknadu za sastav podneska od 02.10.2025. (koji je sastavljen 30.09.2025.) kao niti trošak pristupa vještaka na ročište u iznosu od 33,18 EUR, a jer u istom podnesku tužiteljica iznosi primjedbe na provedeno medicinsko vještačenje, a trošak pristupa vještaka na ročište je nastao radi pozivanja vještaka na ročište da se očituje na primjedbe tužiteljice, a tužiteljica nije uspjela dokazati osnovanost svojih primjedbi na provedeno medicinsko vještačenje.

25. Kako tužiteljica nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi, to je sud primjenom odredbe čl. 154. st. 5. ZPP-a odbio tuženikov zahtjev za naknadom parničnog troška ovog postupka, odlučivši kao u izreci ove presude u točci III.

U Zagrebu, dana 16. ožujka 2026.

Sutkinja

Ivana Galić

Uputa o pravu na podnošenje pravnog lijeka:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 dana računajući od dana objave iste, odnosno u slučaju iz čl. 335. st. 11. ZPP-a od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, za županijski sud, pisanim podneskom u 4 primjeraka.

DNA:

1. Pun. tužiteljice – uz rješenje nalog tužiteljici za plaćanje sudske pristojbe na ovu presudu u iznosu 53,09 EUR

2. Pun. tuženika