Poslovni broj: Ovr-968/2026-4
REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Zlataru
Stalna služba u Zaboku
Zabok, Matije Gupca 22
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, po sucu Nadi Mohač, u predmetu osiguranja predlagatelja osiguranja: 1. SV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], s boravištem u [adresa], 2. VV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], s boravištem u [adresa] i 3. društva MVM-KOMAR d.o.o., OIB: 45654318065, [adresa], koje zastupa punomoćnik Ivo Farčić, odvjetnik u Zagrebu, Baštijanova 2A, protiv protivnika osiguranja ZV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva Terešak & Partneri d.o.o., Zagreb, Kaptol 15 , radi određivanja privremene mjere, dana 13. ožujka 2026., bez održavanja ročišta
r i j e š i o j e
I. Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagatelja osiguranja, koji glasi: " Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja i to tražbine za utvrđenje ništetnosti ugovora o kupoprodaji nekretnine od 20. kolovoza 2020. te uspostave prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja u korist 3. predlagatelja – MVM-KOMAR d.o.o., određuje se privremena mjera zabrane protivniku osiguranja ZV, OIB [osobni identifikacijski broj] da otuđi ili optereti nekretninu k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], upisanu u z. k. ul. [broj ZK uloška] pri ZK odjelu Općinskog suda u Zlataru – Stalna služba Zabok. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba Zabok da u zemljišnoj knjizi upiše zabilježbu zabrane otuđenja i opterećenja navedene nekretnine u korist predlagatelja osiguranja. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi pred ovim sudom pod poslovnim brojem P-480/2025."
II. O zahtjevu predlagatelja osiguranja za naknadu troškova postupka osiguranja odlučit će se u predmetu poslovni broj: P-968/2025.
Obrazloženje
1. 1. Pod poslovnim brojem P-968/2025 kod ovog suda je zaprimljena tužba tužitelja, ovdje predlagatelja osiguranja protiv tuženika, ovdje protivnika osiguranja, radi utvrđenja ništetnim ugovora o kupoprodaji od 20. kolovoza 2020., sklopljenog između tužitelja – društva MVM-KOMAR d.o.o., kao prodavatelja i tuženika ZV, kao kupca. Tužbenim zahtjevom je također zatraženo da se Zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda naloži brisanje prava vlasništva tuženika ZV na nekretnini čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te uspostava zemljišnoknjižnog stanja koje je prethodilo upisu prava vlasništva u korist tuženika, s ponovnim upisom prava vlasništva za korist društva MVM-KOMAR d.o.o. Tužitelji su 20. studenoga 2025. u navedenom parničnom predmetu podnijeli prijedlog za određivanje privremene mjere, a kako se o tom prijedlogu odlučuje prema pravilima ovršnog postupka, sud je prijedlog izdvojio iz parničnog predmeta te je isti upisan u upisnik ovršnih predmeta pod gornjim poslovnim brojem.
1. 2. U prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelji osiguranja su naveli da vjerojatnost njihove tražbine proizlazi iz dokumentacije priložene uz tužbu, a osobito iz geodetskog elaborata parcelacije i dostavnica iz upravnog postupka, iz kojih isprava proizlazi da su predlagatelji osiguranja dali suglasnost protivniku osiguranja da provede parcelaciju, ali isključivo u opsegu dogovorenom međom strankama, odnosno da se može prodati dio nekretnine, ali ne i put /dvorišni pristup/ , funkcionalni prostor koji koristi MVM-KOMAR d.o.o., da je protivnik osiguranja, iako je imao dopuštenje provoditi postupak parcelacije, postupio izvan okvira danog dogovora jer je iz elaborata vidljivo da je u novu parcelu uključio i pristupni put te dio dvorišta koji su nužni za redovno obavljanje djelatnosti MVM-KOMAR d.o.o., da je protivnik osiguranja potpisivao dostavnice u svoje osobno ime kao investitor, ali i u ime MVM-KOMAR d.o.o., pa im je time onemogućio pravovremeni uvid u grafički dio elaborata iz kojeg bi bilo jasno da je zahvatio više nego što je dopušteno dogovorom , da su predlagatelji tek po dovršetku parcelacije dobili na potpis kupoprodajni ugovor u kojem se nalaze samo oznake čestice i kvadrature, zbog čega su, polazeći od povjerenja u protivnika osiguranja kao direktora, vjerovali da je provedeno ono što je bilo dogovoreno ali ne i put, da parcelacija kojom se formira čestica bez pristupa javnom putu predstavlja postupanje suprotno prisilnim propisima (Zakon o prostornom uređenju, Pravilnik o geodetskim elaboratima), a pravni posao koji se temelji na takvoj parcelaciji je ništetan sukladno članku 322. st. 1. Zakona o obveznim odnosima i da je protivnik osiguranja svojim postupanjem zlouporabio povjerenje i ovlasti direktora, postupajući istodobno u vlastitu korist i protiv interesa društva, što je razlog zbog kojeg je protiv njega podnesena i kaznena prijava.
1. 3. Predlagatelji osiguranja tvrde da su time učinili vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine za utvrđenje ništetnosti kupoprodajnog ugovora, što predstavlja prvu pretpostavku iz članka 346. st. 1. Ovršnog zakona.
1. 4. Nadalje, predlagatelji osiguranja su naveli su saznali da je protivnik osiguranja već započeo aktivnosti u vezi s prodajom predmetne nekretnine te da su zaprimljene usmene informacije o interesima potencijalnih kupaca, što dodatno potvrđuje opasnost od otuđenja. Daljnjim uvidom su utvrdili da protivnik osiguranja putem oglasnika www.nekretnine.hri agencije AMG nekretnine nudi na prodaju obiteljsku kuću površine 233 m² na adresi [adresa], što po svim obilježjima (lokacija, površina, opis, godina gradnje, izgled objekta) odgovara nekretnini koja je predmet parnice, tj. k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. No iz oglasa nije vidljivo da protivnik osiguranja dijeli dvorište i zajednički pristup s društvom MVM- KOMAR d.o.o., koje na istoj lokaciji obavlja svoju gospodarsku djelatnost te da između stranaka traje spor o samom posjedu dvorišta. Predlagatelji osiguranja tvrde da takvim oglašavanjem protivnik osiguranja prikazuje nekretninu kao samostalnu, nespornog vlasništva, iako u stvarnosti postoji aktivni spor i neuređeni odnosi oko posjeda dvorišnog prostora koji je funkcionalno i operativno nužan za MVM -KOMAR d.o.o. Naveli su da je protivnik osiguranja do sada na druge načine pokušavao opstruirati poslovanje predlagatelja osiguranja MVM-KOMAR d.o.o i to postavljanjem ograde što je rezultiralo sporom oko posjeda ili strateškim parkiranjem automobila kako bi onemogućio prolaz kamionima do ulaza u MVM Komar d.o.o. bez obzira na trajanje posjedovnog spora. Tvrde da je otuđenje predmetne nekretnine sljedeći korak protivnika osiguranja, koji bi mogao izravno ugroziti redovno obavljanje djelatnosti MVM-KOMAR d.o.o., budući da se dvorišni prostor i pristupni put koriste za kretanje vozila, utovar i istovar robe, servisni pristup i nesmetano funkcioniranje poslovnog procesa. Tvrde da oglas stoga jasno potvrđuje namjeru protivnika osiguranja da otuđi nekretninu tijekom trajanja parnice i spora o posjedu, što predstavlja ozbiljan element hitnosti. Predlagatelji osiguranja zaključno navode da sve navedeno pokazuje da postoji aktualna i neposredna opasnost da bi otuđenjem ili opterećenjem nekretnine protivnik osiguranja onemogućio ili znatno otežao ostvarenje tražbine predlagatelja osiguranja, uz nastanak nenadoknadive štete.
1. 5. Predlagatelji stoga tvrde da su ispunjene zakonske pretpostavke iz članka 346. st. 1. t. 1. i 2. Ovršnog zakona, jer da je učinjeno vjerojatnim postojanje njihove tražbine, postojanje opasnosti da bi protivnik osiguranja bez privremene mjere spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine i da je učinjeno vjerojatnim da bi prodajom/opterećenjem nekretnine nastala nenadoknadiva šteta, osobito za gospodarsko poslovanje MVM-KOMAR d.o.o., koje bi trajno ostalo bez pristupa javnom putu i mogućnosti obavljanja djelatnosti u sjedištu društva.
1. 6. Predlagatelji osiguranja su stoga predložili određivanje privremene mjere na način kako je to navedeno u izreci ovog rješenja.
2. 1. U odgovoru na prijedlog za određivanje privremene mjere protivnik osiguranja istaknuo je prigovor nedostatka aktivne legitimacije na strani predlagatelja osiguranja SV i VV jer isti nisu bila stranka ugovora o kupoprodaji nekretnine, koja je predmet spora. Naveo je da predlagatelji osiguranja nisu učinili vjerojatnim postojanje tražbine čije osiguranje traže privremenom mjerom te da nisu učinili vjerojatnom opasnost da bi bez predložene mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, kao i da nisu učinili vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Vezano uz oglase o prodaji nekretnine na internetskom portalu, koje su spomenuli predlagatelji osiguranja u prilog tvrdnji da postoji opasnost otuđenja ili opterećenja nekretnine, protivnik osiguranja je naveo da je oglas uklonio s portala i da nekretnina više nije i neće biti predmet prodaje do okončanja parničnog postupka. Također je naveo da oglašavanje nekretnine na prodaju nije bilo motivirano time da se predlagateljima osiguranja onemogući ili znatno oteža ostvarenje njihove tražbine jer je oglas bio objavljen prije podnošenja tužbe i prije nego što je imao saznanja o pokretanju navedenog parničnog postupka.
2. 2. Protivnik osiguranja predložio je odbaciti prijedlog za određivanje privremene mjere u odnosu na predlagatelje osiguranja SV i VV, a podredno odbiti prijedlog kao neosnovan.
3. Prijedlog za određivanje privremene mjere nije osnovan.
4. Prema odredbi čl. 341. Ovršnog zakona ("Narodne novine", br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 - u daljnjem tekstu: OZ), privremena mjera može se predložiti prije pokretanja i tijekom sudskoga postupka te nakon završetka tih postupaka, sve dok ovrha ne bude provedena. U prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovoga Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.
5. 1. U ovom slučaju je prijedlog za određivanje privremene mjere podnesen tijekom parničnog postupka koji se vodi pod poslovnim brojem P-480/2025.
5. 2. Predlagatelji osiguranja su predložili određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine "za utvrđenje ništetnosti ugovora o kupoprodaji nekretnine od 20. kolovoza 2020. te uspostave prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja u korist predlagatelja – društva MVM-KOMAR d.o.o.".
5. 3. Prema gore navedenim odredbama OZ-a, osnovna pretpostavka određivanja privremene mjere je postojanje tražbine, što predlagatelj osiguranja treba učiniti vjerojatnim. Tražbina predstavlja pravo vjerovnika da od dužnika zahtijeva ispunjenje određene činidbe, koja može biti davanje, činjenje, nečinjenje (propuštanje) ili trpljenje. Utvrđenje ništetnosti pravnog posla i uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja ne predstavlja tražbinu, već se radi o deklaratornom (utvrđenje ništetnosti) i konstitutivnom zahtjevu (uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja), a ne o kondemnatornom tužbenom zahtjevu, koji bi u sebi sadržavao zahtjev prema protivniku osiguranja na ispunjenje određene činidbe.
5. 4. Kako je iz tužbe te iz prijedloga osiguranja sud utvrdio da tužitelji, odnosno predlagatelji osiguranja prema protivniku osiguranja ne postavljaju nikakvu tražbinu, odnosno ne zahtijevaju od njega ispunjenje bilo kakve činidbe, utvrđeno je da ne postoji tražbina koja bi se mogla osigurati predloženom privremenom mjerom. Zbog navedenog, sud nije ispitivao jesu li ispunjeni ostali uvjeti iz čl. 346. OZ-a, odnosno je li učinjena vjerojatnom opasnost da bi bez predložene privremene mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
6. O zahtjevu predlagatelja osiguranja za naknadu troškova postupka osiguranja odlučit će se u predmetu poslovni broj P-480/2025 jer je prijedlog za određivanje privremene mjere inicijalno podnesen u tom predmetu, a odluka o troškovima ovog postupka osiguranja ovisi o uspjehu stranaka u navedenoj parnici.
7. Slijedom navedenog riješeno je kao u izreci.
U Zaboku 13. ožujka 2026.
Sudac
Nada Mohač
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovoga rješenja može se podnijeti žalba u roku od 8 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste, putem ovog suda, nadležnom županijskom sudu.
Dostaviti:
1. Odvjetnik Ivo Farčić, Zagreb, Baštijanova 2A uz odgovor na prijedlog
2. Odvjetničko društvo Terešak i Partneri d.o.o. Zagreb, Kaptol 15
