REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLIT

Gundulićeva 27

21000 Split

R1-445/24-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Vesni Šprljan Prelević, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagatelja ĐF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] 15, Split, zastupan po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Luetić & Partneri d.o.o. Split, protiv predloženika ŽF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po pun. Ivica Zaradić, odvjetnik iz Splita, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice 13. ožujka 2026.

r i j e š i o j e :

I.Razvrgava se suvlasnička zajednica na nekretnini zemljišnoknjižne oznake č. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], površine 428 m2, što u naravi predstavlja obiteljsku kuću s okućnicom, upisana za po 1/2 dijela na ime suvlasnika ĐF, OIB: [osobni identifikacijski broj] i ŽF, OIB: [osobni identifikacijski broj], civilnom diobom na način da se predmetna nekretnina proda na javnoj dražbi, a dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima na način da predlagatelju ĐF pripadne 1/2 dijela postignute vrijednosti te predloženici ŽF pripadne 1/2 dijela postignute vrijednosti.

II. Odbija se prijedlog predloženice da se provede geometrijska dioba ili uspostavom vlasništva posebnoga dijela predmetne nekretnine.

Obrazloženje

1.Pred ovim sudom dana 11. srpnja 2024. zaprimljen je prijedlog predlagatelja u kojem navodi kako su predlagatelj i predloženica suvlasnici nekretnine zemljišnoknjižne oznake č. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], površine 428 m2, a što u naravi predstavlja obiteljsku kuću s okućnicom, za po 1/2 dijela.

2. U odgovoru na prijedlog predloženica navodi kako su stranke bivši bračni drugovi koji imaju dvoje zajedničke punoljetne djece), ističe kako, a za slučaj da dođe do prodaje predmetne nekretnine u ovom postupku, provođenje ovog i ovakvog sudskog postupka za obje strane bi značilo umanjenje realne vrijednosti njihove predmetne imovine, odnosno gubitak za iste, a posljedično time to zasigurno znači i gubitak za njihovu djecu. Također, predloženica smatra i da su stranke trebale već i ranije postići dogovor oko plaćanja režijskih troškova za predmetnu nekretninu, a do čega nije došlo obzirom predlagatelj nije pristao na inicijativu predloženice da tu stvar dogovore konkretnim rješenjem kakvo je bila ponudila predloženica.

3. Tijekom postupka pregledana je dokumentacija koja prileži spisu, pregledan je izvadak iz zem. knjige za k. o. [katastarska općina], ZU 13801, proveden je očevid na licu mjesta te je pročitan nalaz i mišljenje sudskog vještaka za građevinu Ivana Mijanovića od 31. ožujka 2025 i dopuna od 11. lipnja 2025.

4. Prema ZU 13801 k. o. [katastarska općina] upisana je čest. zem. [katastarska čestica] – pašnjak 428 m2, na kojima su za po ½ dijela upisani suvlasnici ŽF ĐF i ŽF žena ĐF.

5. Prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka za građevinu Ivana Mijanovića od 31. ožujka 2026. predmetna nekretnina je stara 45 godina, u dobrom stanju. Prizemlje je u završenom stanju, dok je 01. kat u roh bau stanju. Obzirom da je nekretnina dijelom nedovršena (fasada, suteren i kat) vještak koristi koeficijent dovršenosti 0,7. Cijena gradnje uzima se sukladno trenutnom stanju na tržištu u iznosu od 1.600,00 €/m2 NKP. Zaokruženo procijenjuje tržišnu vrijednost nekretnine na 532.000,00 €. Primijenjena je troškovna metoda.

Za predmetnu nekretninu ishođeno je Rješenje o legalizaciji za objekt s 4 stambene jedinice i to po dvije stambene jedinice na prizemlju i dvije na katu. Vještak napominje da dva stana na katu nisu izvedena prema Rješenju o legalizaciji, te se radi o prostoru u roh bau stanju. Također prostorije konobe i garaže u suterenu su u roh bau stanju. Slijedom navedenog mišljenja je da u ovom trenutku nekretnina nije geometrijski djeljiva. Navedeno potkrepljuje činjenicom da bi za geometrijsku diobu bilo nužno privođenje svrsi nedovršenih stanova na katu, nadalje izrada elaborata etažiranja te potom dioba po budućim samostalnim funkcionalnim cjelinama. Kako za dovršenje kata treba uložiti cca 80.000,00 € te dodatna sredstva za izradu elaborata etažiranja, Ugovor o razvrgnuću suvlasništva i sl., smatra kako nekretnina na dan očevida odnosno prema stanju u ZK ulošku i u naravi nije djeljiva.

6. Predlagatelj nema primjedbi na nalaz i mišljenje sudskog vještaka za građevinu a iz vještva jasno je razvidno kako nekretnina nije geometrijski djeljiva pa se predlaže da sud donese odluku na način da se ista razvrgava civilnom diobom.

7. Predloženica se protivi nalazu i mišljenju vještaka Ivana Mijanovića. Vještak daje ocjenu, odnosno vještačko mišljenje kako predmetnu nekretninu nije moguće realno odnosno materijalno podijeliti kao takvu. S tim u svezi, ukazuje se kako predmetna nekretnina predstavlja objekt koji je kao takav postojeći, odnosno legaliziran rješenjem o izvedenom stanju koji pak u svojem predmetnom vještvu u obzir uzima i vještak Ivan Mijanović. Prema stanju u naravi i prema rješenju o izvedenom stanju predmetni objekt sačinjavaju četiri stambene jedinice. Dakle, radi se o situaciji idealnoj za materijalnu diobu na način da svakoj od ovdje izvanparničnih stranaka pripadne u isključivo vlasništvo po dvije stambene jedinice, od toga za svaku stranku po jednu u cijelosti izgrađena stambena jedinica i po jedna ne izvedena tj. nedovršena stambena jedinica na prvom katu. Utoliko predloženica se ne slaže s ocjenom vještaka Ivana Mijanovića da nije moguće predmetni objekt podijeliti na prednje opisani način. Još jednom se ukazuje kako je tijelo nadležno za urbanizam izdalo Rješenje o izvedenom stanju prema kojem u predmetnom objektu postoje četiri stambene jedinice. Postojanje četiri stambene jedinice je činjenica koju je potvrdilo nadležno upravno tijelo donoseći predmetni akt o legalizaciji, a koju činjenicu očito vještak Mijanović ne akceptira. Ne prihvaća se ni ocjena vještaka Mijanovića u svezi iznosa kojeg isti navodi u predmetnom vještvu kao iznos potreban za dovršenje uređenosti prvog kata na kojem su položene dvije nedovršene stambene jedinice. Predlaže se vještaka Mijanovića pozvati na izjašnjenje u svezi prednjih prigovora predloženice kao i promjenu svojeg vještačkog nalaza glede ocjene mogućnosti materijalne diobe predmetne nekretnine.

8. Predlagatelj osporava navode predloženice u pogledu postojanja četiri stambene jedinice u naravi, a iz razloga jer je i sud, ovdje prisutni punomoćnici i vještak izlaskom na lice mjesta utvrdili kako isti u naravi ne postoje. Dakle, stanje u naravi nije isto kao što je navedeno u rješenju o izvedenom stanju.

9. U dopuni nalaza i mišljenja od 11. lipnja 2025. sudski vještak Ivan Mijanović navodi da u svemu ostaje pri prethodno izjašnjenom u vještvu. Ovdje se radi o nekretnini za koju je definitivno postojanje akta za legalizaciju, ali obzirom da u naravi ne postoje 4 samostalne funkcionalne cjeline već dvije, a druge dvije su u niskom roch bau te zahtijevaju značajna ulaganja, razvidno je da stanje nekretnine u naravi ne odgovara stanju na dan legalizacije ni upisa u ZK. Svrha podjele jest da na nekretnini ne postoji suvlasništvo. Prema stanju na dan očevida nekretninu je nemoguće podijeliti obzirom da: Dva stambena prostora su potpuno nedovršena; Nemoguće je ishoditi potvrdu o samostalnim funkcionalnim cjelinama za nedovršen objekt; Rješenje o legalizaciji dano za završen objekt što ne odgovara činjeničnom stanju; Slijedom navedenog nemoguća je provedba potencijalnog elaborata etažiranja a samim time nemoguć je upis pojedinog suvlasnika u samostalne cjeline za cijelo. U svemu ostaje pri izrađenom elaboratu.

10. Predloženica ustraje u primjedbama na pisani nalaz i mišljenje sudskog vještaka te dopuni istog te predaje vještačenje vještaka Željka Jelinića napravljeno na traženje predloženice prema kojem obzirom na stanje definiranih samostalnih uporabnih cjelina u legalizaciji može se izvršiti procjena vrijednosti pojedinih cjelina s obzirom na stupanj izgrađenosti i na osnovu tih procjena izvršiti materijalnu diobu.

10.1. Predlagatelj se protivi navodima predloženika, jer vještvo koje prileži podnesku je izrađeno u privatne svrhe te se kao takvo ne može koristiti u ovom postupku. U svakom slučaju protivi se prijedlogu predloženika da se u ovom postupku održi novo vještačenje. Budući da je vještak Mijanović odgovorio na sva pitanja te je vještvo vještaka Mijanovića u svojoj cjelini stručno i argumentirano. Predlaže donošenje odluke kojom će se predmetna nekretnina razvrgnuti civilnom diobom.

11. Predmet ovog postupka je prijedlog predlagatelja za civilnom diobom predmetne nekretnine. Među strankama nisu sporni suvlasnički udjeli, kao ni predmet i opseg diobe.

12. Razvrgnuće suvlasničke zajednice: pravo na razvrgnuće, način razvrgnuća, razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva, troškovi razvrgnuća, pravni učinci razvrgnuća te pitanje tuđih prava propisani su odredbom iz članka 47 – 56. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN RH br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje ZV). Ovi propisi govore samo o načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice, a ne propisuju sam postupak razvrgnuća kod suda.

Odredbom čl. 50. ZV-a propisan je način sudskog razvrgnuća pri čemu je stavkom 1. navedeno da kad razvrgnuće provodi sud vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona, dok je stavkom 2. propisano da ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. ovoga članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski.

13. Kod diobe nekretnina, razvrgnuće će se u načelu provesti geometrijskom diobom stvari. Geometrijska dioba je takav način razvrgnuća suvlasništva kod kojeg se stvar dijeli na čestice koje se određuju mjerenjem (povlačenjem geometrijskih crta) da bi svaka od tako geometrijski određenih čestica pripala po nekom od suvlasnika među kojima se dijeli. Nekretnine se mogu dijeliti geometrijski u manje zemljišne čestice. Geometrijska dioba je način razvrgnuća suvlasničke zajednice kod koje se stvari dijele na čestice koje se od jedne zemljišne čestice stvaraju nove, koje kao takve tada u cijelosti pripadaju pojedinačnom dotadašnjem suvlasniku, dakle, dobivaju se potpuno dvije zasebne nekretnine, a ne dvije zasebne uporabne cjeline na istoj i dalje suvlasničkoj nekretnini. Kod razvrgnuća suvlasništva nekretnine geometrijskom diobom, u odluci je potrebno točno odrediti koji fizički dio pojedine suvlasničke nekretnine kao novoformirane čestice pripada pojedinom suvlasniku u skladu s parcelacijskim elaboratom na način da se odluka može provesti u zemljišnim knjigama.

14. Obzirom da prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka za građevinu geometrijska dioba nije moguća jer se radi o dva stambena prostora koja su potpuno nedovršena te je nemoguće ishoditi potvrdu o samostalnim funkcionalnim cjelinama za nedovršen objekt. Rješenje o legalizaciji dano je za završen objekt što ne odgovara činjeničnom stanju na terenu. Nemoguća je provedba potencijalnog elaborata etažiranja a samim time nemoguć je upis pojedinog suvlasnika u samostalne cjeline za cijelo. Kod geometrijske diobe dobivaju se potpuno dvije zasebne nekretnine, a ne dvije zasebne uporabne cjeline na istoj i dalje suvlasničkoj nekretnini. Kod razvrgnuća suvlasništva nekretnine geometrijskom diobom, u odluci je potrebno točno odrediti koji fizički dio pojedine suvlasničke nekretnine kao novoformirane čestice pripada pojedinom suvlasniku u skladu s parcelacijskim elaboratom na način da se odluka može provesti u zemljišnim knjigama. U konkretnom slučaju navedeno nije moguće kao ni uspostava vlasništva posebnoga dijela zbog razloga navedenih u nalazu i mišljenju sudskog vještaka za građevinu, koje ovaj sud u cijelosti prihvaća kao stručno i argumentirano i koji je naveo u dopuni razloge zbog čega nije moguća dioba koju predlaže predloženica te otklonio primjedbe na nalaz i mišljenje. Sud nije prihvatio mišljenje vještaka Željka Jelinića koje je napravljeno na traženje predloženice, u privatne svrhe i nije od utjecaja na nalaz sudskog vještaka Mijanovića.

15. Pošto je vještak Mijanović decidirano utvrdio da predmetnu nekretninu nije moguće geometrijski podijeliti to je sud prihvaćajući predmetno vještvo vještaka za graditeljstvo nedvojbeno utvrdio da je u ovom predmetu moguća jedino civilna dioba predmetne nekretnine. Sudski vještak je otklonio istaknute prigovore na pisani nalaz i mišljenje. Stoga je odlučeno da se stvar proda na javnoj dražbi, a dobiveni iznos podijeli srazmjerno suvlasničkim dijelovima stranaka koji udijeli nisu sporni i proizlaze iz izvatka iz zemljišne knjige kao javne isprave. Po pravomoćnosti ovog rješenja kojim je utvrđen način diobe, dioba će se provesti prema pravilima Ovršnog zakona.

16. Zbog svega navedenog valjalo je donijeti rješenje o civilnoj diobi predmetne nekretnine te odlučiti kao u točki I. izreke rješenja, temeljem odredbe čl. 50. st. 4. ZV- a te odbiti prijedlog predloženice za provođenjem geometrijske diobe ili uspostavom vlasništva posebnoga dijela predmetne nekretnine.

17. Odluka o troškovima postupka je izostala jer isti nije zatražen.

Split, 13. ožujka 2026.

S U T K I NJ A

Vesna Šprljan Prelević

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu u tri primjerka, a o njoj odlučuje županijski sud.

DNA:

- predlagatelju po pun.

- pun. predloženice

- u spis