Republika Hrvatska

Općinski sud u Vinkovcima

Stalna služba u Županji

32270 Županja

Veliki kraj 48

Poslovni broj: P-663/2023-57

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Vinkovcima, OIB: 77561654785, Stalna služba u Županji, po sucu Heleni Zetić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski ured za osiguranje, Zagreb, Martićeva ulica 71, OIB: 38922958547, zastupan po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Mađarić & Lui d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženika ŽA, Ž, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Marijanu Belčiću, odvjetniku u Osijeku, radi isplate, nakon zaključene glavne i javne rasprave, održane 3. veljače 2026., u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Davora Petrovića, odvjetnika u Osijeku, te prisutnosti punomoćnika tuženika Marijana Belčića, odvjetnika u Osijeku, koja presuda je donesena i objavljena 13. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku CA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju Hrvatskom uredu za osiguranje, OIB: 38922958547, Martićeva ulica 71, Zagreb, isplati iznos od 45.002,41 EUR (slovima: četrdesetpettisućadvaeuraičetrdesetjedancent) sa zakonskom zateznom kamatom koja teče na iznos:

- 14.134,98 EUR od 10. studenog 2016. do isplate,

- 26.640,21 EUR od 11. siječnja 2017. do isplate,

- 4.227,22 EUR od 10. lipnja 2017. do isplate,

po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatim za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja 2024., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi od 1. srpnja 2024., a po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja 2025., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi od 1. srpnja 2025., a po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja 2026., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi od 1. srpnja 2026., sve u roku 15 dana, dok se tužitelj odbija s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva preko dosuđenog iznosa, a do ukupno zatraženog iznosa od 72.997,55 EUR.

II. Nalaže se tuženiku CA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužitelju Hrvatskom uredu za osiguranje, OIB: 38922958547, Martićeva ulica 71, Zagreb, naknadi prouzročeni trošak ovog parničnog postupka u iznosu

od

9.213,23

EUR

(slovima: devettisućadvijestotinetrinaesteuraidvadesettricenta) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 13. ožujka 2026. kao dana presuđenja do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja 2026., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi od 1. srpnja 2026., u roku 15 dana, dok se tužitelj odbija s preostalim dijelom zahtjeva za naknadu paničnog troška preko dosuđenog iznosa, a do ukupno zatraženog iznosa troška od 15.125,00 EUR.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da se 12. travnja 2016. oko 21,20 sati, na Županijskoj cesti broj 4230 (Vrbanja-Soljani) dogodila prometna nezgoda u kojoj su sudjelovali tuženik, upravljajući neosiguranim traktorom ZETOR, tip 6911, reg. oznake [registarska oznaka], na kojem se nalazio priključen traktorski priključak marke FAHR i GA, upravljajući osobnim vozilom marke VW Golf, reg. oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]), koji je u vrijeme štetnog događaja bio osiguran putem zelene karte broj D/5438/680/30/073082455, da je do nezgode došlo na način da se SA svojim vozilom kretao južnom prometnom trakom kolnika ŽC 4230 iz smjera Vrbanje prema [adresa], te se nije kretao na dovoljnoj udaljenosti kada se kreće iza drugog vozila kojom prilikom je u izbjegavanju prednjim desnim dijelom svojeg vozila udario u lijevu bočnu stranu traktorskog priključka tuženika, a koje vozilo tuženika se kretalo neposredno ispred HA. Tužitelj navodi kako su pritom traktor i traktorski priključak tuženika bili tehnički neispravni i neosvijetljeni, što je u noćnim uvjetima vožnje otežavalo uočavanje traktora od strane SA. Nakon udara osobnog automobila u traktorski priključak, osobni automobil se zaustavio uz desni rub kolnika ceste kao i traktor tuženika. U vrijeme štetnog događaja, u svojstvu putnice u vozilu reg. oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]), nalazila se ĐA koja je uslijed štetnog događaja zadobila teške tjelesne ozljede te je preminula na putu u bolnicu. Tužitelj navodi da je protiv tuženika i SA pokrenut kazneni postupak pred Općinskim sudom u Vukovaru, poslovni broj K-101/17, a koji se sada vodi pred Općinskim sudom u Vinkovcima, poslovni broj K-139/2019 te da isti u trenutku podnošenja tužbe još uvijek nije okončan. Nadalje, tužitelj navodi kako se oštećeni ĆA, sin pok. ĐA, obratio tužitelju odštetnim zahtjevom putem punomoćnika, odvjetnika Hrvoja Lešića, potražujući naknadu materijalne i nematerijalne štete zbog smrti majke, da je tužitelj proveo postupak obrade štete, te su stranke dana 25. listopada 2016. sklopile izvansudsku nagodbu temeljem koje nagodbe je tužitelj oštećenom, putem punomoćnika 9. studenog 2016. isplatio iznos od 177.500,00 kn na ime naknade štete, od čega se iznos od 7.500,00 kn odnosi na troškove zastupanja po odvjetniku. Nadalje, tužitelj navodi kako se oštećena ZA, kći pok. ĐA, obratila tužitelju odštetnim zahtjevom putem punomoćnika, odvjetnika Hrvoja Lešića, potražujući naknadu materijalne i nematerijalne štete zbog smrti majke, da je tužitelj proveo postupak obrade štete, te su stranke 7. prosinca 2016. sklopile izvansudsku nagodbu temeljem koje nagodbe je tužitelj oštećenoj, putem punomoćnika, 10. siječnja 2017. isplatio iznos od 163.500,00 kn na ime naknade štete, od čega se iznos od 7.500,00 kn odnosi na troškove zastupanja po odvjetniku. Tužitelj nadalje u tužbi navodi kako se oštećena RA, kći pok. ĐA, obratila tužitelju odštetnim zahtjevom putem punomoćnika, odvjetnika Hrvoja Lešića, potražujući naknadu materijalne i nematerijalne štete zbog smrti majke, da je tužitelj proveo postupak obrade štete, te su stranke 7. prosinca 2016. sklopile izvansudsku nagodbu temeljem koje nagodbe je tužitelj oštećenoj, putem punomoćnika, 10. siječnja 2017. isplatio iznos od 163.500,00 kn na ime naknade štete, od čega se iznos od 7.500,00 kn odnosi na troškove zastupanja po odvjetniku. Nadalje tužitelj navodi kako se oštećeni SA, suprug pok. ĐA, obratio tužitelju odštetnim zahtjevom putem punomoćnika, odvjetnika Hrvoja Lešića, potražujući naknadu materijalne i nematerijalne štete zbog smrti supruge, da je tužitelj proveo postupak obrade štete, te je **.**.2017. SA, putem punomoćnika, isplatio nesporni iznos naknade štete u visini od 45.500,00 kn, da je nezadovoljan isplaćenim iznosom, osiguranik tuženika pred Općinskim sudom u Vinkovcima podnio tužbu protiv, ovdje tužitelja, potražujući naknadu materijalne i nematerijalne štete zbog smrti supruge, da se u trenutku podnošenja tužbe postupak vodi pod poslovnim brojem Pn-90/2019 pred Općinskim sudom u Vinkovcima te isti još uvijek nije okončan. U navedenom postupku tuženik je obaviješten o parnici, ali je odbio sudjelovati u postupku u svojstvu umješača na strani tuženika, ovdje tužitelja. Tužitelj u tužbi pojašnjava kako je naknadu štete oštećenima bio u obvezi isplatiti temeljem članka 29. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu. Budući su oštećenici potraživali naknadu štete povodom smrti pok. ĐA koja je stradala u svojstvu putnice u vozilu, dakle u svojstvu treće osobe, odgovornost tužitelja za štetu u odnosu na oštećenike je bila objektivna kao što bi bila objektivna odgovornost tuženika prema oštećenicima u slučaju da su oštećenici odlučiti potraživati naknadu štete izravno od tuženika. Tužitelj navodi da je isplatom naknade štete tužitelj sukladno članku 29. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, ovlašten od tuženika potraživati cjelokupno isplaćene iznose naknade štete, dospjele zakonske zatezne kamate i nastale troškove te je njegova odgovornost prema tužitelju također objektivna. Tužitelj napominje da je bio u obvezi isplatiti naknadu štete oštećenicima, jer je u nezgodi sudjelovalo neosigurano vozilo kojim je upravljao tuženik, a zahtjevi za naknadu štete su postavljeni po odgovornosti tog vozila. Slijedom navedenog tužitelj predlaže da sud po provedenom postupku donese presudu kojom će naložiti tuženiku isplatiti ukupni iznos od 550.000,00 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 177.500,00 kn teče od 10. studenog 2016., na iznos od 327.000,00 kn teče od 11. siječnja 2017., na iznos od 45.500,00 kn teče od 10. lipnja 2017, sve do isplate, te naložiti tuženiku naknadu prouzročenog parničnog troška.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu. Prvenstveno tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, te poriče postojanje bilo kakve odgovornosti za nastanak predmetnog štetnog događaja. Tuženik navodi da je netočno da su traktor i traktorski priključak kojim je upravljao tuženik bili neosvijetljeni, a da je neovisno i o tome, do nezgode došlo isključivo zbog vožnje neprilagođenom brzinom SA, koji je upravljao osobnim automobilom marke VW golf, reg. oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]), da je krećući se iza traktora, isti zakašnjelom reakcijom započeo radnju pretjecanja i time prouzročio nastanak prometne nesreće udarivši prednjim desnim krajem svog vozila u lijevi dio traktorskog priključka. Tuženik je u odgovoru na tužbu potvrdio da se protiv njega vodi kazneni postupak pred Općinskim sudom u Vinkovcima, poslovni broj K- 139/2019., te kako odluka u ovom postupku ovisi o ishodu kaznenog postupka, tuženik je predložio odrediti prekid postupka u ovoj pravnoj stvari do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Vinkovcima pod poslovnim brojem K-139/2019. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da u svakom slučaju predlaže da se odbije tužbeni zahtjev tužitelja te ga obveže na plaćanje troškova postupka.

3. Tijekom postupka, na raspravnom ročištu 3. veljače 2026. (list 217 spisa) punomoćnik tužitelja je naveo da ne osporava činjenicu naknade štete oštećenicima kao, ni visinu isplaćenih iznosa.

4. U dokaznom postupku provedeni su dokazi uvidom u: podnesak od 13. prosinca 2016 (list 6 spisa), nagodba od 7. prosinca 2016. (list 7 spisa), zahtjev za naknadu štete od 10. studenog 2016. (list 8-10 spisa), punomoć (list 11 spisa), preslika putovnice (list 12 spis), rodni list (list 13 spisa), izvadak iz matice umrlih za ĐA (list 14-15 te lista 40-41, 49-50 spisa), korespondencija (list 16 spis), zahtjev sekcije br. 10/16 od 13. travnja 2016. (list 17-19 spisa), podatke o plaćanju (list 20), dopis od 2. studenog 2016. (list 21 spisa), nagodba od 25 listopada 2016. (list 22 spisa), zahtjev za naknadu štete od 28. srpnja 2016. (list 23-2 spisa), punomoć (list 26 spisa), izvadak iz matice rođenih za AA (list 27-28 spis), korespondencija (list 29( podatke o plaćanju (list 30 spisa,) podnesak od 13. prosinca 2016. (list 31 spisa), nagodba od 7. prosinca 2016. (list 32 spisa), zahtjev za naknadu štete od 10. studenog 2016. (list 33-35 spisa), punomoć (list 26 spisa), preslika putovnice (list 37 spisa), rodni list (list 38 spisa), korespondencija (list 39 spisa), podatke o plaćanju (list 42 spisa), zahtjev za isplatu nespornog djela štete od 28. ožujka 2017. (list 43 spisa), zahtjev za naknadu štete od 23. veljače 2017. (list 44-46 spisa), punomoć (list 47 spisa), vjenčani list (list 48 spisa), tužbu od 26. rujna 2017. zaprimljenu kod OS u Vukovaru Stalna službu u Županji na poslovni broj Pn- 244/17 (list 51-54 spisa), punomoć (list 55 spisa), podatke o prometnoj nezgodi (list 56-57 spis), zapisnik o očevidu od 12. travnja 2016. (list 58-61 spisa), vještačenje po CVP d.o.o. Vinkovci (list 62-77 spisa), dopise Centra za socijalnu skrb Vinkovci od 2. ožujka 2016 i Centra za socijalnu skrb Vinkovci (list 103 spisa) presudu Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-220/22-4 od 14 ožujka 2023. (list 118-124 spisa) te Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj K-139/19-17 od 4. siječnja 2022. (list 126-139 spisa), uz suglasnost stranaka čita se nalaz i mišljenje prometnog vještaka Darka Konjevića iz listopada 2025. (list 181-198 spisa), presliku spisa ODO u Vukovaru poslovni broj Kr-DO-233/16, spis Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj Pn-90/19, te spis Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj K-139/19, a na ročištu za glavnu raspravu od 4. svibnja 2022. saslušan je tuženik CA, a sud nije izvodio dokaz provođenjem financijsko-knjigovodstvenog vještačenja na okolnost utvrđenja visine tužbenog zahtjeva, budući da je tijekom postupka tuženik učinio nespornim visinu tužbenog zahtjeva, a također nije proveden niti dokaz rekonstrukcijom s očevidom na licu mjesta, budući da je navedeni dokazni prijedlog tužitelj predložio u slučaju potrebe, a prometni vještak je utvrdio da nije potrebno provoditi rekonstrukciju ili očevid, te je svoj nalaz i mišljenje izradio bez istog, pa se taj dokazni prijedlog pokazao kao nepotreban, dok drugih dokaznih prijedloga nije bilo.

5. Ovosudnim pravomoćnim rješenjem poslovni broj 16 P-409/20-18 od 29. lipnja 2022. (list 11 do 113 spisa) određen je prekid postupka do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi kod Općinskog suda u Vinkovcima pod poslovnim brojem K-139/19 protiv okrivljenika SA i ŽA, radi kaznenog djela iz članka 227. stavka. 1., 2. i 6. KZ/11, ili kada sud ustanovi da više ne postoje razlozi da se čeka završetak toga postupka, a koji postupak je nastavljen pravomoćnim rješenjem ovog suda poslovni broj 16 P-663/2023-22 od 27. rujna 2023. (list 142 do 144 spisa).

6. Podneskom od 24. prosinca 2024. (list 159-160 spisa) tužitelj je u skladu sa stupanjem na snagu Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 57/22 i 88/22) uskladio tužbeni zahtjev na način da na ime isplate traži ukupan iznos od 72.997,55 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 23.558,30 EUR teče od 10. studenog 2016., na iznos od 43.400,36 EUR teče od 11. siječnja 2017., a na iznos od 6.038,89 EUR teče od 10. lipnja 2017., sve do isplate.

7. Cijeneći navode parničnih stranaka, ovako proveden dokazni postupak, te na temelju njih utvrđeno činjenično stanje, sud tužbu smatra osnovanom, stoga je tužbeni zahtjev djelomično prihvaćen na način kako je to pobliže navedeno u točki I. izreke ove presude.

8. Među strankama je nesporno:

- da se 12. travnja 2016. oko 21,20 sati, na Županijskoj cesti broj 4230 (Vrbanja-Soljani) dogodila prometna nezgoda u kojoj su sudjelovali tuženik, upravljajući neosiguranim traktorom ZETOR, tip 6911, reg. oznake [registarska oznaka], na kojem se nalazio priključen traktorski priključak marke FAHR i GA, upravljajući osobnim vozilom marke VW Golf, reg. oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]), koje je u vrijeme štetnog događaja bilo osigurano putem zelene karte broj D/5438/680/30/073082455,

- da je do nezgode došlo na način da se SA svojim vozilom kretao južnom prometnom trakom kolnika ŽC 4230 iz smjera Vrbanje prema [adresa], te je u izbjegavanju traktora kojim je upravljao tuženik, a koji se kretao neposredno ispred SA, prednjim desnim dijelom svojeg vozila udario u lijevu bočnu stranu traktorskog priključka tuženika,

- da se u vrijeme štetnog događaja, u svojstvu putnice u vozilu reg. oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]), kojim je upravljao GA nalazila ĐA koja je uslijed štetnog događaja zadobila teške tjelesne ozljede te je preminula na putu u bolnicu,

- da je protiv tuženika pravomoćno okončan kazneni postupak pred Općinskim sudom u Vinkovcima poslovni broj K-139/2019, da je tu tom postupku donesena presuda poslovni broj K-139/2019-17 od 4. siječnja 2024. kojom su tuženik i GA proglašeni krivim što su iz nehaja kao sudionici u cestovno prometu prouzročili kazneno djelo izazivanja prometne nesreće za koje je tuženik proglašen krivim, te mu je izrečena uvjetna osuda u trajanju od jedne godine koja neće izvršiti ukoliko isti u roku kušnje od tri godine ne počini novo kazneno djelo, dok je GA oslobođen od kazne temeljem članka 50. stavka 1. točka 2. KZ/11, budući da je u spornoj prometnoj nesreći poginula pred njegovim očima njegova supruga, te je očito da su ga posljedice ove prometne nesreće teško pogodile, pa bi njegovo kažnjavanje izgubilo svrhu,

- da je tužitelj oštećenom AA, sinu pok. ĐA, **.**.2016. temeljem izvansudske nagodbe vezano za štetni događaj isplatio iznos od 177.500,00 kn / 23.558,30 EUR na ime naknade štete, od čega se iznos od 7.500,00 kn odnosi na troškove zastupanja po odvjetniku,

- da je tužitelj oštećenoj ZA i RA, kćerkama pok. ĐA, **.**.2017. temeljem izvansudske nagodbe vezano za štetni događaj isplatio iznos od 327.000,00 kn / 43.400,37 EUR na ime naknade štete, od čega se iznos od 7.500,00 kn odnosi na troškove zastupanja po odvjetniku svakoj,

- da je tužitelj oštećenom HA, suprugu pok. ĐA, **.**.2017. vezano za štetni događaj isplatio nesporni iznos od 45.500,00 kn / 6.038,89 EUR, da je GA bio nezadovoljan isplaćenim nespornim iznosom te je zbog toga kod tada Općinskog suda u Vukovaru, sada Općinski sud Vinkovci ( pod poslovnim brojem Pn-90/2019) podnio tužbu protiv ovdje tužitelja na ime naknade imovinske štete troškova sahrane, izrade nadgrobnog spomenika, trošak žalobne odjeće, i troška štete na vozilu, naknade neimovinske štete na ime duševnih bolova zbog smrti supruge ĐA,

- da je u navedenoj parnici koja se vodila kod Općinskog suda u Vinkovcima pod poslovnim brojem Pn-90/2019 CA sudjelovao kao umješač na strani tuženika

- da je tužitelj isplatio naknadu štete gore navedenim oštećenicima, jer je u nezgodi sudjelovalo neosigurano vozilo kojim je upravljao tuženik, te da su zahtjevi za naknadu štete postavljeni temeljem odgovornosti tog vozila neosiuranog vozila.

9. Među strankama je sporna odgovornost tuženika za nastalu prometnu nesreću, pa time i pasivna legitimacija, način na koji je došlo do prometne nesreće, te doprinos sudionika prometnoj nesreći.

10. Na okolnost nastanka sporne prometne nesreće, odgovornosti pa time i utvrđenja pasivne legitimacije, te eventualnog doprinosa sudionika prometne nesreće nastanku iste proveden je dokaz saslušanjem tuženika kao stranke, te prometnim vještačenjem po vještaku Darku Konjević.

11. U svom iskazu tuženik FA naveo je da se kritične zgode kretao traktorom sa priključnim vozilom – sakupljačem sijena, da se kretao iz smjera Vrbanje prema [adresa], da bilo je oko 21 sati, da je bilo vedro, da je cesta bila suha i prije nastanka prometne nesreće da je njega obišlo barem deset vozila. Da je u jednom trenutku samo čuo udar u svoju lijevu stranu priključnog vozila, te da je došlo do zanošenja traktora sa priključnim vozilom. Da su na priključnom vozilu postojali pridodani katadiopteri tzv. mačje oči, da za to priključno vozilo nije predviđeno da ima pridodana svjetla. Tvrdi da je na traktoru kritične zgode imao svjetla, da su ista bila upaljena, no dodao je da je došlo do zamjene zadnjih svjetala na traktoru na način da su se kočiona svjetla, tzv. "štop svjetla" nalazila na mjestu stražnjih svjetala, a stražnja svjetla na mjestu kočionih, tzv. "štop svjetala", no zašto je to tako bilo ne zna. Tvrdi da je na samom stražnjem dijelu traktora bio pridodan i trokut koji je mogao biti vidljiv vozačima koji se kreću iza njega, jer on nije bio eventualno zakriljen priključnim vozilom, da se trokut nalazio na lijevom blatobranu na visini između 120 i 130 centimetara, te je njegova visina bila pozicionirana tako da se nalazio iznad priključnog vozila. Po njegovoj procjeni prije samog udara brzina kretanja traktora iznosila je između 25 i 30 km/h, a ne zna koliko je iznosila brzina kretanja vozila koje je udarilo u njega. Misli da je traktor kojim je upravljao bio tehnički ispravan, jer da nije tako on bi završio u kanalu, a kada je osjetio udar u priključno vozilo počeo je kočiti i ispravljati traktor da ga zadrži na cesti. Za ovu prometnu nesreću ne smatra se krivim, iznimno mu je žao što je došlo do smrtne posljedice, posebno želi dodati da je na licu mjesta ukazao i prvu pomoć ozlijeđenoj ĐA, a poslije je izrazio sućut njenom suprugu SA koji je upravljao vozilom koje je udarilo u njega, bio je na sahrani pok. ĐA, no unatoč svemu GA ga i dalje naziva ubojicom. Misli da je maksimalna dopuštena brzini kretanja na dijelu ceste na kojem se dogodila sporna prometna nesreća iznosila 80 km/h, da u tom dijelu nema nikakvih prometnih znakova, to može reći, jer je tu i ranije prolazio. Smatra da je GA imao mogućnosti usporiti svoje vozilo, zaustaviti ga i obići tuženika, a zašto to nije učinio ne zna, može jedino nagađati da je moguće da je on bio umoran, stoga što ima saznanja da se kritične zgode vraćao iz Njemačke radi čega je prešao dugački put, a i zbog njegovih godina, jer se radi o osobi koja je tada bila stara 76 godina.

12. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka Darka Konjevića od 9. listopada 2025. (list 181-195 spisa) koji je sačinjen na temelju uvida u zapisnik o očevidu prometne nesreće od 12. travnja 2016., uvida u situacijski plan, te uvida u ovaj parnični spis utvrđeno je da neosvijetljeni i neoznačeni sudionik u prometu nije prometno-tehnički nepredvidiva zapreka. Da se prometna nesreća dogodila 12. travnja 2016. u noćnim uvjetima vožnje na suhom asfaltnom kolničkom zastoru ŽC4230 na 1950 m od naselja Vrbanja u pravcu [adresa], izvedene sa dvije prometne trake namijenjene za kretanje vozila u oba smjera, kao djelomični frontalni nalet osobnog automobila "VW Golf (1J/IV 1,674KW" reg. oz. [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) sa kojim je upravljao GA, a u kojem se kao putnica na prednjem desnom sjedalu nalazila ĐA(1943.g.) na neosvijetljeni poljoprivredni traktor "ZETOR 6911" sa nošenim traktorskim priključkom „FAHR“ – okretač sijena sa kojim je upravljao CA u istom smjeru, da je nalet osobnog automobila ostvaren na traktorski priključak na desnoj prometnoj traci promatrano u smjeru kretanja vozila. U trenutku naleta se poljoprivredni traktor kretao uz desni rub kolnika, a osobni automobila je bio u fazi skretanja u lijevo za 4 stupnja kao posljedica pokušaja izbjegavanja naleta na osobni automobil. U tijeku očevida nisu evidentirani prijesudarni, sudarni i/ili postsudarni tragovi kočenja osobnog automobila i/ili tragovi potiskivanja poljoprivrednog traktora. Prema postsudarnom kretanju vozila nije moguće pouzdano i provjerljivo odrediti naletne brzine. Osobni automobil nije upućen na izvanredni tehnički pregled. Ako najudaljenije odbačene krhotine stakla potječu od prednjeg vjetrobranskog stakla ili kaljenih stakala vrata, naletna brzina osobnog automobila na priključak je bila oko 78 km/h. Nije moguće odrediti je li GA kočio prije naleta na priključak, na kojem putu kočenja i kojim usporenjem, pa nije moguće objektivno i provjerljivo utvrditi prethodnu brzinu osobnog automobila (brzina prije reagiranja). GA je koristio kratka svjetla za osvjetljavanje ceste, no nisu bili ispunjeni nužni prometno-tehnički uvjeti za prijelaz sa dugog na kratko svjetlo. Da je GA prometno-tehnički pravilno koristio duga svjetla za osvjetljavanje ceste (duga svjetla osvjetljavaju cestu ispred osobnog automobila najmanje 100 m) pravovremeno bi uočio i prepoznao svaku neosvijetljenu i neoznačenu zapreku kao opasnost, te je reagiranjem kočenjem ili skretanjem mogao izbjeći nalet na priključak poljoprivrednog traktora. Prilagođena (sigurnosna) brzina je u stvarnim prometno-tehničkim uvjetima bila oko 53 km/h. Pri stvarnoj brzini kretanja GA nije mogao izbjeći bilo koju neosvijetljenu i neoznačenu zapreku na cesti. Eventualni negativni utjecaj na prepoznavanje opasnosti i reagiranje radi izbjegavanja prometne nesreće nije sudsko-medicinski konstatiran i kvantificiran. CA je u noćnim uvjetima vožnje upravljao sa neosvijetljenim i nepotpuno i nepravilno označenim poljoprivrednim traktorom sa nošenim traktorskim priključkom. Da su poljoprivredni traktor i/ili traktorski priključak bili pravilno osvijetljeni vlastitim izvorom svjetlosti bili bi za SA uočljivi i prepoznatljivi na udaljenosti najmanje 150 m, pa bi mogao pravovremeno izbjeći prometnu nesreću.

13. Na navedeni nalaz i mišljenje parnične stranke nisu imale primjedbi, te ga tim više sud smatra u cijelosti vjerodostojnim, objektivnim i u skladu s pravilima struke.

14. Po pitanju načina nastanka sporne prometne nesreće prometni vještak je utvrdio da se sporna prometna nesreća dogodila 12. travnja 2016. u noćnim uvjetima vožnje na suhom asfaltnom kolničkom zastoru ŽC4230 na 1950 m od naselja Vrbanja u pravcu [adresa], izvedene sa dvije prometne trake namijenjene za kretanje vozila u oba smjera, kao djelomični frontalni nalet osobnog automobila "VW Golf (1J/IV 1,674KW" reg. oz. [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) sa kojim je upravljao GA, a u kojem se kao putnica na prednjem desnom sjedalu nalazila ĐA (1943.g.) na neosvijetljeni poljoprivredni traktor "ZETOR 6911" sa nošenim traktorskim priključkom „ C“ – okretač sijena sa kojim je upravljao CA u istom smjeru. Da je nalet osobnog automobila ostvaren na traktorski priključak na desnoj prometnoj traci promatrano u smjeru kretanja vozila. U trenutku naleta se poljoprivredni traktor kretao uz desni rub kolnika, a osobni automobila je bio u fazi skretanja u lijevo za 4 stupnja kao posljedica pokušaja izbjegavanja naleta na osobni automobil.

15. Po pitanju uzroka nastanka prometne nesreće vještak je utvrdio da je naletna brzina osobnog automobila na priključak bila oko 78 km/h, da nije moguće odrediti je li GA kočio prije naleta na priključak, na kojem putu kočenja i kojim usporenjem, pa nije moguće objektivno i provjerljivo utvrditi prethodnu brzinu osobnog automobila (brzina prije reagiranja), da je GA koristio kratka svjetla za osvjetljavanje ceste, da nisu bili ispunjeni nužni prometno-tehnički uvjeti za prijelaz sa dugog na kratko svjetlo, da je GA prometno-tehnički pravilno koristio duga svjetla za osvjetljavanje ceste, koja osvjetljavaju cestu ispred osobnog automobila najmanje 100 m, pravovremeno bi uočio i prepoznao svaku neosvijetljenu i neoznačenu zapreku kao opasnost, te je reagiranjem kočenjem ili skretanjem mogao izbjeći nalet na priključak poljoprivrednog traktora; da je prilagođena, sigurnosna, brzina u stvarnim prometno-tehničkim uvjetima bila oko 53 km/h, da pri stvarnoj brzini kretanja GA nije mogao izbjeći bilo koju neosvijetljenu i neoznačenu zapreku na cesti, da eventualni negativni utjecaj na prepoznavanje opasnosti i reagiranje radi izbjegavanja prometne nesreće nije sudsko-medicinski konstatiran i kvantificiran. Da je CA u noćnim uvjetima vožnje upravljao sa neosvijetljenim i nepotpuno i nepravilno označenim poljoprivrednim traktorom sa nošenim traktorskim priključkom; da su poljoprivredni traktor i/ili traktorski priključak bili pravilno osvijetljeni vlastitim izvorom svjetlosti bili bi za SA uočljivi i prepoznatljivi na udaljenosti najmanje 150 m, pa bi mogao pravovremeno izbjeći prometnu nesreću.

16. Imajući u vidu ovakav nalaz i mišljenje prometnog vještaka, sud smatra da su i tuženik i drugi sudionik prometne nesreće GA svojim radnjama pridonijeli nastanku prometne nezgode, no da je glavni uzrok prometne nesreće postupanje tuženika, odnosno njegova radnja upravljanja s neosvijetljenim i nepotpuno i nepravilno označenim poljoprivrednim traktorom s nošenim traktorskim priključkom. Da tuženik u okolnostima koje je utvrdio vještak s traktorom s priključnim radnim strojem nije vozio predmetnom cestom do nastanka štetnog događaja ne bi došlo, što znači da je opasnu situaciju stvorio upravo tuženika, pa zbog toga njegova suodgovornost treba biti veća, jer se upravo on zbog navedenog smatra uzrokom nastanka sporne prometne nesreće. Da su poljoprivredni traktor i/ili traktorski priključak bili pravilno osvjetljeni vlastitim izvorom svjetlosti bili bi za drugog sudionika SA uočljivi i prepoznatljivi na udaljenosti od najmanje 150 metara, pa bi GA mogao pravovremeno izbjeći prometnu nesreću. Znači, do prometne nesreće ne bi došlo da se tuženik kritične zgode nije kretao neosvijetljenim i nepotpuno i nepravilno označenim poljoprivrednim traktorom s nošenim traktorskim priključkom. No, iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka proizlazi da postoji i doprinos SA nastanku prometne nesreće, a njegov doprinos prometnoj nesreći sastoji se u tome što je iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka utvrđeno da je stvarna brzina njegovog kretanja prije naleta na priključak poljoprivrednog traktora tuženika bila oko 78 km/h, te stoga što je on koristio kratka svjetla za osvjetljenje ceste, iako nisu bili ispunjeni nužni prometno-tehnički uvjeti za prijelaz s dugog na kratko svjetlo. Da je GA pravilno koristio duga svjetla za osvjetljenje ceste pravovremeno bi uočio i prepoznao svaku neosvijetljenu i neoznačenu zapreku kao opasnost, te bi reagiranjem kočenja ili skretanjem mogao izbjeći nalet na priključak poljoprivrednog traktora, a da je upravljao prilagođenom (sigurnosnom) brzinom stvarnim prometno-terhničkim uvjetima na cesti od oko 53 km/h on bi mogao izbjeći bilo koju neosvijetljenu i neoznačenu zapreku na cesti. Radi navedenog sud zaključuje da glavni uzrok prometne nesreće leži u postupanju tuženika, odnosno njegovoj radnji vožnje neosvjetljenog i nepotpuno i nepravilno označenog poljoprivrednog traktora sa nošenim traktorskim priključkom, a da je istoj pridonio i drugi sudionik prometne nesreće GA koji nije vozio prilagođenom odnosno sigurnosnom brzinom kretanja, te koji nije pravilno koristio duga svjetla za osvjetljenje ceste.

17. Pod neosiguranim vozilom u smislu članka 3. stavka 1. točke 16. i 35. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14; dalje: ZOOP) smatra se vozilo za koje nije sklopljen ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti ili je trajanje osiguranja isteklo, a ugovor o osiguranju nije produžen, ni u početnom roku, a najčešće se ovdje radi o vozilima kojima je istekla registracija-neregistrirana vozila, a time i osiguranje, a koja se i dalje koriste u prometu). Neregistriranost poljoprivrednog traktora kojim je upravljao tuženik je oboriva pretpostavka, to znači da se pretpostavlja da je registrirano vozilo tehnički ispravno, dok se ne dokaže suprotno. U konkretnom slučaju tehnička neispravnost poljoprivrednog traktora s nošenim traktorskim priključkom nije dokazana i po stavu suda nije u uzročno-posljedičnoj vezi sa nastalom prometnom nesrećom, ovo stoga jer prometni vještak nije utvrdio navedeno, tako da se upravljanje tuženika neregistriranim i neosiguranim traktorom može uzeti samo kao pretpostavka regresne odgovornosti tuženika u odnosu na tužitelja, a nikako kao uzrok ili doprinos nastaloj prometnoj nesreći. Odgovornost tuženika za nastalu prometnu nesreću temelji se na njegovom doprinosu i uzročno posljedičnoj vezi njegovih radnji sa spornom prometnom nesrećom kao glavnog uzročnika iste, a njegova pasivna (regresna) odgovornost u ovom postupku temelji se na članku 29. stavka 5. ZOOP u vezi sa člankom 963. stavkom 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22, dalje: ZOO), pa je imajući u vidu navedeno, sud odbio kao neosnovan istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije.

18. Dakle oba sudionika pridonijeli su nastanku ove prometne nezgode, no osnovni uzrok ove prometne nezgode po mišljenju suda su prethodno opisane radnje tuženika, pa sud smatra da je on doprinio nastanku prometne nezgode u omjeru od 60%, dok je doprinos drugog sudionika u prometnoj nesreći SA cijenio na 40%.

19. Imajući u vidu da je tuženik u trenutku štetnog događaja upravljao neosiguranim poljoprivrednim traktorom s pridodanim traktorskim priključkom, te da je tužitelj osobama oštećenim u navedenoj prometnoj nesreći, i to ĆA, ZA, RA i SA isplatio iznose štete koja im je nastala u spornoj prometnoj nesreći, stoga je tuženik regresno obvezan izvršiti povrat isplaćenih iznosa tužitelju koji je iste isplatio oštećenicima, a temeljem članka 29. stavka 5. ZOOP u vezi sa člankom 963. stavkom 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22, dalje: ZOO). Dakle, isplatom naknade štete tužitelj je sukladno članku 29. stavka 5. ZOOP u vezi sa člankom 963. stavkom 1. ZOO od tuženika ovlašten potraživati cjelokupno isplaćene iznose naknade štete sa zakonskom zateznom kamatom, ali i nastale troškove vezane za isto.

20. Budući su oštećenici potraživali naknadu štete povodom smrti pok. ĐA koja je stradala u svojstvu putnice u vozilu, dakle u svojstvu treće osobe, odgovornost tužitelja za štetu u odnosu na oštećenike je objektivna, kao i što bi bila objektivna odgovornost tuženika prema oštećenicima u slučaju da su oštećenici odlučiti potraživati naknadu štete izravno od tuženika.

21. Visina naknade štete vezana je visinom doprinosa svakog sudionika u nastaloj prometnoj nesreći.

22. Budući da je oštećeni GA kao tužitelj u parničnom postupku koji je kod Općinskog suda u Vinkovcima pravomoćno okončan presudom poslovni broj Pn-90/19-69 od 11. travnja 2022. u kojem postupku je ovdje tuženik CA sudjelovao kao umješač, zahtijevao naknadu štete te je u tom postupku utvrđena suodgovornost tuženika u omjeru od 70%, a drugog sudionika SA u omjeru od 30%, stoga je po pitanju omjera odgovornosti sudionika nastanku prometne nezgode tuženik vezan tako utvrđenim omjerom, jer ga tako veže intervencijski efekt, dok se u odnosu na ostale oštećenike AA, ZA i RA omjer odgovornosti utvrdio u ovome parničnom postupku, na temelju provedenog prometnog vještačenja, pa je sud utvrdio suodgovornost nastanku prometne nezgode i to u omjeru od 60% tuženika, a drugog sudionika SA u omjeru od 40%.

23. Kako je nesporna visina isplaćene štete oštećenicima i to ĆA iznos od 23.558,30 EUR, ZA i RA ukupni iznos od 43.400,36 EUR, od navedenih iznosa valjalo je tuženika obvezati na regresnu isplatu tužitelju 60% navedenih iznosa, i to na ime isplaćenog iznosa štete ĆA iznos od 14.134,98 EUR, a ZA i RA ukupni iznos od 26.640,21 EUR. Budući da je oštećeniku SA isplaćen ukupni iznos od 6.038,89 EUR valjalo je tuženika obvezati na regresnu isplatu tužitelju 70% navedenog iznosa odnosno iznos od 4.227,22 EUR.

24. Imajući u vidu nespornu činjenicu o datumu isplate navedenih iznosa oštećenicima, odnosno da je oštećenom ĆA tužitelj isplatio štetu 9. studenog 2016., oštećenoj ZA i RA **.**.2017., a oštećenom SA **.**.2017. sukladno članku 29. ZOO valjalo je tuženiku naložiti da tužitelju na ime isplaćenih iznosa plati i zakonsku zateznu kamatu i to počevši od prvog idućeg dana od dana isplate svakog pojedinog iznosa.

25. Odluka o zakonskoj zateznoj kamati i stopi iste temelji se na članku 29. stavak 1. i 2. ZOO.

26. Odluka o parničnom trošku temelji se na članku 154. stavku 2., a u vezi sa člankom 155. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/2022, 155/23 i 146/25; dalje: ZPP), prema kojoj je propisano da ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojem je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici, kojoj su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka, te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postupku koji je preostao nakon navedenog obračuna postupka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

27. Primjenjujući naprijed navedenu odredbu, a obzirom na postavljeni tužbeni zahtjev, to proizlazi da je s obzirom na uspjeh u pogledu visine zahtjeva, tužitelj (koji je potraživao je ukupni iznos od 72.997,55 EUR, a presudom mu je dosuđen iznos od 45.002,41EUR) uspio sa 62%, a tuženik sa 38%.

28. Međutim, kako je u odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik osporavao i osnovu zahtjeva, to proizlazi da je u pogledu osnove zahtjeva tužitelj uspio sa 100%, odnosno da je uspjeh tužitelja u ovom postupku, kako s obzirom na osnovu tako i na visinu 62% (100% na osnovu + 62% na visinu =162% : 2 = 81% ; tuženik 0% na osnovu + 38 % na visinu = 38 : 2= 19%), a tuženika 19%.

29. Nadalje, od uspjeha postotka stranke koja je u većoj mjeri uspjela (81%), oduzet je uspjeh postotka stranke koja je u manjoj mjeri uspjela (19%), te se i na taj način dolazi do razlike od 62% (81 % - 19 % = 62 %).

30. Utvrđujući iznos pojedinih i ukupnih troškova tužitelja, kao stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici, sud je istom kao nužan i potreban trošak priznao, a sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12, 103,14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, 138/23; dalje: OT), koji se odnosi na: sastav tužbe (Tbr. 7. toč. 1. OT), te zastupanja na 5 ročišta (25. veljače 2022., 4. svibnja 2022., 19. veljače 2025., 19. kolovoza 2025. i 3. veljače 2026.) na kojem su se izvodili dokazi i raspravljalo o glavnoj stvari (Tbr. 9. toč. 1. OT), te na ime sastava 4 obrazložena podneska od: 3. prosinca 2021., 8. lipnja 2022., 24. prosinca 2024. i 23. listopada 2025. (Tbr. 8. toč. 1. OT), svaka radnja po 687,50 bodova uključujući pripadajući PDV, što ukupno iznosi 6.875,00 bodova s pripadajućim PDV-om, a što preračunato u EUR imajući u vidu vrijednost odvjetničkog boda u iznosu od 2,00 EUR iznosi 13.750,00 EUR.

31. Tužitelju je priznat i iznos od 530,00 EUR na ime troškova prometnog vještačenja, zatraženi iznos od 331,81 EUR na ime sudske pristojbe na tužbu, te iznos od 248,24 EUR na ime sudske pristojbe na presudu.

32. Tužitelju je dakle priznat sveukupni trošak u iznos od ukupno 14.860,25 EUR, od čega mu je sukladno uspjehu u parnici koji iznosi 62%, priznat iznos od 9.213,23 EUR.

33. Iskazivanje dosuđenoga iznosa tužitelju u eurima izvršeno je uz primjenu fiksnog tečaja konverzije sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje koja su utvrđena Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 57/22 i 88/22).

34. Temeljem članka 151. stavka 3. ZPP na dosuđeni parnični trošak priznato je pravo i na zakonsku zateznu kamatu od dana donošenja odluke, s obzirom da je takav zahtjev za naknadu ove kamate postavljen.

35. Tužitelju nije mogao biti dva puta, nego samo jednom, priznat zatraženi trošak od 1.375,00 EURA na ime zastupanja na ročištu od 19. veljače 2025., budući da se toga datuma održalo samo jedno ročište za glavnu raspravu.

U Županji, 13. ožujka 2026.

Sudac

Helena Zetić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Rok za žalbu za stranku koja je uredno pozvana na ročište za objavu presude teče od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (članak 335. stavak 9. ZPP-a).

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojoj se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ovog zakona o dostavi pismena, te tada rok za žalbu počinje teći od dana primitka ovjerenog prijepisa presude.

Žalba se podnosi ovome sudu pismeno, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

O tom obavijest:

1. Tužitelj po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Mađarić & Lui d.o.o. iz Zagreba

2. Tuženik po punomoćniku Marijanu Belčiću, odvjetniku u Osijeku