Republika Hrvatska
Općinski sud u Pazinu
Stalna služba u Bujama – Buie
Buje, Istarska 1
Repubblica di Croazia
Tribunale comunale di Pisino
Sezione distaccata di Buje – Buie
Via dell'Istria 1, 52460 Buie
Posl. br. Ovr-149/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama – Buie, po sutkinji Pavici Gulišiji Brečević, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja I. GEČEVIĆ d.o.o., Zagreb, Čulinečka cesta 32, OIB 68770683746 i II. ČE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Vedran Petrić, odvjetnik u Poreču, protiv protivnika osiguranja ŽE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i II. HEP ELEKTRA d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 37, OIB 43965974818, radi osiguranja nenovčane tražbine, odlučujući o prijedlogu za određivanje privremene mjere, 13. ožujka 2026.,
r i j e š i o j e
I. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja koja se odnosi na uspostavu ranijeg posjedovnog stanja ponovnim uključenjem električne energije u poslovnom prostoru u prizemlju zgrade izgrađene na nekretninama oznake k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], na adresi [adresa], na mjernom mjestu 1177513915 / 4001326712, broj brojila 163292026258, određuje se:
p r i v r e m e n a m j e r a
kojom se nalaže protivniku osiguranja HEP ELEKTRA d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 37, OIB 43965974818, da odmah po primitku ovog rješenja, a najkasnije u roku 24 sata od primitka istog, izvrši ukapčanje električne energije u poslovnom prostoru u prizemlju zgrade izgrađene na nekretninama oznake k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], na adresi [adresa], na obračunskom mjernom mjestu 1177513915 / 4001326712, broj brojila 163292026258 i time uspostavi daljnju i nesmetanu opskrbu električnom energijom navedenog poslovnog prostora.
II. Ako protivnik osiguranja HEP ELEKTRA d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 37, OIB 43965974818, ne postupi po nalogu iz t. I. izreke, izreći će mu se novčana kazna u iznosu 2.000,00 eura.
III. Rješenje o privremenoj mjeri ima učinak rješenja o ovrsi.
IV. Ova privremena mjera trajat će do pravomoćnog okončanja parnice zbog smetanja posjeda koja se pred ovim sudom vodi pod posl.br. Psp-6/2026 ili do drugačije odluke suda ako se okolnosti zbog kojih je mjera određena kasnije promijene tako da mjera više nije potrebna.
V. Nalaže se protivnicima osiguranja da predlagateljima osiguranja solidarno naknade trošak ovog postupka isplatom iznosa od 700,78 eura (sedamsto eura i sedamdesetosam centi) u roku osam dana.
Obrazloženje
1. Predlagatelji osiguranja su podnijeli ovom sudu tužbu protiv protivnika osiguranja zbog smetanja posjeda te su istovremeno predložili određivanje privremene mjere opisane u izreci ovog rješenja. Tužba s prijedlogom za izdavanje privremene mjere zaprimljena je pod posl. br. Psp-6/2026.
2. Prijedlog za određivanje privremene mjere izdvojen je u upisnik OVR te je zaprimljen u predmetni spis posl. br. Ovr-149/2026.
3. U prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelji osiguranja navode da su u predmetnoj pravnoj stvari podnijeli tužbu protiv protivnika osiguranja radi utvrđenja da su protivnici osiguranja smetali predlagatelje u posjedu poslovnog prostora u prizemlju zgrade izgrađene na nekretninama oznake k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], na adresi [adresa], na način što je I. protivnica osiguranja ŽE dala nalog II. protivniku osiguranja HEP ELEKTRA d.o.o. za obustavu isporuke / isključenje električne energije, a koji je potom dana 2. veljače 2026. izvršio iskapčanje i obustavu električne energije na mjernom mjestu na adresi [adresa], broj obračunskog mjernog mjesta 1177513915 / 4001326712, broj brojila 163292026258, te su predlagatelji zatražili da se naloži protivnicima osiguranja da uspostave ranije posjedovno stanje ponovnim uključenjem struje na mjernom mjestu na adresi [adresa], broj obračunskog mjernog mjesta 1177513915 / 4001326712, broj brojila 163292026258, u roku od osam dana, pod prijetnjom novčane kazne kao i da se protivnicima osiguranja zabrani takvo ili slično smetanje posjeda predlagatelja osiguranja ubuduće.
3. 1. Navode da se iz tužbe te isprava uz tužbu može nedvojbeno utvrditi da je nenovčana tražbina predlagatelja vjerojatna, budući se predlagatelji nalaze u posjedu spornog poslovnog prostora više od 20 godina, koriste električnu energiju u istom, a za što im II. protivnik osiguranja HEP ELEKTRA d.o.o. Zagreb, izdaje račune i naplaćuje svoje usluge, čime je ostvarena opća pretpostavka za određivanje privremene mjere. Zbog nezakonitog postupanja protivnika osiguranja, koji su bez ikakve pravne osnove samovlasno smetali posjed predlagatelja osiguranja, predlagatelji trpe štetu koja je iz dana sve veća. Predlagatelji osiguranja zbog opisanog postupanja protivnika osiguranja, nisu u mogućnosti koristiti predmetni poslovni prostor, odnosno onemogućeno je obavljanje registrirane djelatnosti trgovačkog društva GEČEVIĆ d.o.o. Bez električne energije predmetni poslovni prostor je zapravo neupotrebljiv za poslovanje. Najveći dio poslovanja trgovačkog društva obavlja se tijekom turističke sezone, odnosno od mjeseca ožujka pa do kraja mjeseca listopada. U tom periodu predlagatelj osiguranja ostvaruje nužne prihode kako bi društvo moglo uredno poslovati te uredno plaćati sve obveze prema svojim radnicima, dobavljačima, pružateljima javnih usluga, državi, jedinici lokalne samouprave i drugim vjerovnicima. Električna energija predstavlja nužan preduvjet za funkcioniranje predmetnog prostora jer se koristi za rasvjetu, rad uređaja za prodaju, fiskalne blagajne, grijanje/hlađenje, alarmni sustav, video nadzor i dr. Nadalje, bez mogućnosti grijanja tople vode, n ije moguće održavati minimalne higijenske i tehničke uvjete za boravak i rad zaposlenika. Zbog nedostatka grijanja dolazi i do pojave vlage čime se ugrožava zdravlje osoba koje borave u prostoru te nastaje šteta na zidovima, opremi i robi. Nedostatak električne energije u poslovnom prostoru uvelike šteti poslovnom ugledu trgovačkog društva jer se ne može obavljati djelatnost te se dovodi u pitanje daljnji nastavak poslovanja i mogućnost podmirenja tekućih izdataka. Općepoznato je kako su život i poslovanje bez električne energije u današnje vrijeme gotovo nemogući budući se grijanje, skladištenje robe, prehrana, održavanje higijene, svakodnevno informiranje, obavljanje posla i dr. temelji na električnoj energiji, a osobito kada je riječ o poslovnom subjektu. Trgovačko društvo GEČEVIĆ d.o.o. djelatnost u predmetnom poslovnom prostoru obavlja sezonski i to u razdoblju od ožujka do kraja listopada svake godine. Osim što je električna energija nužna za poslovanje, ista je potrebna i za pripremu prostora za početak sezone. Posljedice prekida opskrbe električnom energijom dovest će do gubitka stalnih kupaca te ozbiljnog narušavanja kontinuiteta poslovanja, uslijed čega bi trgovačko društvo GEČEVIĆ d.o.o. bilo primorano otkazivati ugovore o radu zaposlenicima. Dugotrajnost takvog stanja mogla bi u konačnici dovesti i do stečajnog postupka nad društvom, čime bi bila izravno ugrožena egzistencija svih zaposlenika, kao i predlagatelja osiguranja i članova obitelji. Stečaj trgovačkog društva zbog nemogućnosti poslovanja, a koje postoji još od 2011., uzrokovalo bi nenadoknadivu štetu jer se nakon gašenja trgovačkog društva ono više ne može ponovo aktivirati. Trgovačko društvo svojim poslovanjem od 2011. stvorilo je određenu klijentelu od koje zarađuje i posluje, pa će se gašenjem društva izgubiti i svi klijenti. Također, gašenjem će se izgubiti i svi poslovni odnosi te posebni uvjeti i popusti s raznim dobavljačima. Konačno, društvo će biti prisiljeno dati otkaze svim radnicima.
3. 2. Iz navoda iznesenih u tužbi te prijedlogu za određivanje privremene mjere proizlazi da je u predmetnom poslovnom objektu koji posjeduju predlagatelji osiguranja, obustavljena isporuka električne energije, pa se jedino određivanjem predložene privremene mjere može postići ponovno ukapčanje električne energije u kratkom roku. Ponovno ukapčanje električne energije u kratkom roku je nužno iz razloga koji su već navedeni, s time da se dodaje da u današnje vrijeme nije moguće posjedovati stambeni prostor bez da isti ima osiguranu opskrbu električnom energijom kao jednim od osnovnih životnih energenata (poput vode, topline i sl.), a ujedno radi se o energentu bez kojeg doista, a posebno tijekom hladnijih mjeseci može biti pogoršano zdravlje ljudi. S druge strane, protivnici osiguranja predloženom privremenom mjerom ne bi pretrpjeli nikakvu štetu (niti imovinsku niti neimovinsku), a osobito ako se zna da protivnica osiguranja ŽE nikada nije bila u posjedu predmetnog poslovnog prostora, a protivnik osiguranja HEP ELEKTRA d.o.o. nema nikakvih negativnih posljedica jer mu predlagatelji uredno podmiruju sve troškove, pa čak imaju i preplaćene račune kod II. protivnika osiguranja HEP ELEKTRA d.o.o. Čak i da se uzme da bi protivnicima osiguranja mogla nastati određena šteta (makar zaista ne postoji nikakva šteta na strani protivnika osiguranja), takva nastala šteta bila bi neznatna, a pogotovo ne bi bila takva da bi premašila štetu kakvu bi predlagatelji osiguranja mogli pretrpjeti ukoliko privremena mjera ne bi b ila određena.
3. 3. Kako je nenovčana tražbina predlagatelja vjerojatna, a što proizlazi iz tužbe i isprava koje prileže tužbi i ovom prijedlogu, te kako donošenjem predložene privremene mjere protivnici osiguranja mogu eventualno pretrpjeti samo neznatnu štetu, a što je zapravo zanemarivo s obzirom na štetu koju bi predlagatelji mogli pretrpjeti, to predlagatelji osiguranja predlažu donošenje privremene mjere kao u izreci.
4. U privitku podneska od 3. ožujka 2026., predlagatelji osiguranja su na okolnost navoda iz tužbe i prijedloga za određivanje privremene mjere dostavili ugovor o zakupu na temelju kojeg ja zasnovan ugovorni odnos zakupa koji i danas postoji, zatim fotografiju poslovnog prostora na kojem je vidljiva tabela trgovačkog društva GEČEVIĆ d.o.o. Zagreb, snimak s „Google Street View“ iz listopada 2011. (da se vidi šire područje oko prostora), video snimak poslovnog prostora te izvadak s geoportala (s prikazom oznake predmetnih katastarskih čestica i adrese poslovnog prostora).
5. Sud je o osiguranju privremenom mjerom odlučio bez saslušanja protivne stranke po ovlaštenju iz čl. 442. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., u nastavku: ZPP), a imajući u vidu hitnost odlučivanja budući da se po podnesenoj tužbi još nije postupalo.
6. Prijedlog za osiguranje privremenom mjerom je osnovan.
7. Prema čl. 341. st. 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 6/24., u nastavku: OZ), u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojem će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja, te kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti, te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovršnog zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrjepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.
8. Prijedlog za određivanje privremene mjere predlagatel ja osiguranja je sastavljen u skladu s čl. 341. st. 2. OZ-a, te se po istome može postupati.
9. Prema čl. 346. st. 1. OZ-a, radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
10. Iz sadržaja prijedloga za osiguranje (i tužbe) te priloženih dokaza, sud ocjenjuje kako su predlagatelji osiguranja učinili vjerojatnim postojanje nenovčane tražbine prema protivnicima osiguranja, a koju bi predloženom mjerom trebalo osigurati u smislu citirane odredbe iz čl. 346. st. 1. OZ-a, a radi se tužbenom zahtjevu zbog smetanja posjeda poslovnog prostora smještenog u prizemlju zgrade na adresi [adresa].
10. 1. U parničnom postupku koji se vodi kod ovog suda pod posl. br. Psp- 6/2026, predlagatelji osiguranja su kao tužitelji, doista protiv protivnika osiguranja kao tuženika, podnijeli tužbu zbog smetanja posjeda kojom zahtijevaju da se utvrdi da su tuženici (protivnici osiguranja) smetali tužitelje (predlagatelje osiguranja) u posjedu poslovnog prostora smještenog u prizemlju zgrade na adresi [adresa], na način da je I. tuženica ŽE dala nalog II. tuženiku HEP ELEKTRA d.o.o. za obustavu električne energije, a koji je zatim 2. veljače 2026. izvršio iskapčanje i obustavu električne energije na obračunskom mjernom mjestu 1177513915 / 4001326712, broj brojila 163292026258, na adresi [adresa], pa da se naloži tuženicima da uspostave ranije posjedovno stanje ponovnim uključenjem struje na tom mjernom mjestu te da im se zabrani takvo ili slično smetanje posjeda ubuduće. Tužitelji tvrde da se nalaze u mirnom, zakonitom i neprekidnom posjedu predmetnog poslovnog prostora u trajanju duljem od 20 godina, a koji poslovni prostor je priključen na javnu energetsku mrežu. Na okolnost mirnog i zakonitog posjeda predmetnog poslovnog prostora tužitelji su dostavili ugovor o zakupu na temelju kojeg ja zasnovan ugovorni odnos zakupa koji i danas postoji, fotografiju poslovnog prostora na kojem je vidljiva tabela trgovačkog društva GEČEVIĆ d.o.o. Zagreb, snimak s „Google Street View“ iz listopada 2011. (da se vidi šire područje oko prostora), video snimak poslovnog prostora te izvadak s geoportala (s prikazom oznake predmetnih katastarskih čestica i adrese poslovnog prostora). Posjedovanjem predmetnog poslovnog prostora, predlagatelji (I. predlagatelj je sklopio ugovor o zakupu kao zakupnik, a II. predlagateljica je ovlaštena osoba za zastupan je – direktor društva) koriste električnu energiju u njemu, a za što im II. protivnik osiguranja HEP ELEKTRA d.o.o. izdaje račune i naplaćuje usluge. Nositelj obračunskog mjernog mjesta je ZE (zakupodavac i otac II.predlagateljice), što proizlazi iz ugovornog računa broj 2300089175.
10. 2. Vjerojatnost postojanja tražbine predlagatelja osiguranja proizlazi prije svega iz same činjenice da su oni podnijeli tužbu protiv protivnika osiguranja kako je ranije obrazloženo. Podnošenjem tužbe te ispravama dostavljenim u spis, učinili su vjerojatnost postojanja svoje tražbine (ne i vjerojatnost osnovanosti, jer će o tome sud donijeti odluku u predmetnom parničnom postupku) i to nenovčane tražbine vezano za uspostavu ranijeg posjedovnog stanja ponovnim uključenjem električne energije u poslovnom prostoru u prizemlju zgrade izgrađene na nekretninama oznake k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], na adresi [adresa], na mjernom mjestu 1177513915 / 4001326712, broj brojila 163292026258, odnosno vjerojatnim da se nalaze u zakonskom i mirnom posjedu poslovnog prostora i da su uredno podmirivali račune za potrošnju električne energije, i to u mjeri koja je dovoljna za određivanje privremene mjere.
11. Prema stavu ovog suda, ispunjena je i druga kumulativno predviđena pretpostavka za određivanje predmetne privremene mjere - nužnost uređenja spornog odnosa radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete. Naime, vrijedi istaknuti da nenadoknadiva šteta može biti imovinska i neimovinska, pri čemu se neimovinska šteta očituje u gubitku kakvog neimovinskog dobra kao što su zdravlje, dostojanstvo, čast, ugled itd. U konkretnom slučaju predlagatelji osiguranja su onemogućeni u korištenju električne energije koja im je potrebna za redovno i nesmetano korištenje predmetnog poslovnog prostora koji se koristi za obavljanje registrirane djelatnosti trgovačkog društva GEČEVIĆ d.o.o. Električna energija predstavlja nužan preduvjet za funkcioniranje predmetnog poslovnog prostora jer se koristi za rasvjetu, rad uređaja za prodaju, fiskalne blagajne, grijanje / hlađenje, alarmni sustav, video nadzor i dr. Nadalje, bez mogućnosti grijanja, tople vode, nije moguće održavati minimalne higijenske i tehničke uvjete za boravak i rad zaposlenika. Nedostatak električne energije u poslovnom prostoru uvelike šteti poslovnom ugledu trgovačkog društva jer se ne može obavljati djelatnost te se dovodi u pitanje daljnji nastavak poslovanja i mogućnost podmirenja tekućih izdataka. Općepoznato je kako su život i poslovanje bez električne energije u današnje vrijeme gotovo nemogući budući se grijanje, skladištenje robe, prehrana, održavanje higijene, svakodnevno informiranje, obavljanje posla i dr. temelji na električnoj energiji, a osobito kada je riječ o poslovnom subjektu. Posljedice prekida opskrbe električnom energijom će sasvim izvjesno dovesti do gubitka stalnih kupaca te ozbiljnog narušavanja kontinuiteta poslovanja, uslijed čega bi trgovačko društvo GEČEVIĆ d.o.o. bilo primorano otkazivati ugovore o radu zaposlenicima. Dugotrajnost takvog stanja mogla bi u konačnici dovesti i do stečajnog postupka nad društvom, čime bi bila izravno ugrožena egzistencija svih zaposlenika, kao i predlagatelja osiguranja i članova obitelji. Stečaj trgovačkog društva zbog nemogućnosti poslovanja, uzrokovalo bi nenadoknadivu štetu jer se nakon gašenja trgovačkog društva ono više ne može ponovo aktivirati. Slijedom svega navedenog, sud ocjenjuje da su predlagatelji osiguranja učinili vjerojatnim da je privremena mjera potrebna da bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete koja im prijeti.
12. Slijedom navedenog, kumulativno su ispunjene sve pretpostavke iz čl. 346. st. 1. OZ-a za određivanje privremene mjere na način kako je određeno u izreci rješenja.
13. Vrsta privremene mjere određena je na temelju čl. 347. st. 1. t. 7. OZ-a, dok je trajanje privremene mjere određeno u skladu s čl. 351. st. 1. OZ-a.
14. Predlagatelji osiguranja su zatražili da im protivnici osiguranja solidarno naknade troškove osiguranja i to trošak sastava prijedloga privremene mjere u iznosu 500,00 eura s uvećanjem od 10 % (zastupanje više osoba) te PDV -om od 25 %, kao i trošak sudske pristojbe na prijedlog i rješenje prema rješenju suda.
14. 1. Navedeni trošak je bio potreban za vođenje ovog postupka te je pravilno obračunat u skladu s Tbr. 11. t. 1. u svezi s Tbr. 7. i Tbr. 40. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (u visini 250 bodova plus 25 bodova za zastupanje više osoba) što u skladu s Tbr. 54. (1 bod – 2,00 eura) i uvećanjem za PDV od 25 % prema Tbr. 46., trošak zastupanja ukupno iznosi 687,50 eura. Predlagateljima je priznat i trošak plaćene sudske pristojbe na prijedlog u iznosu 6,64 eura te trošak sudske pristojbe na rješenje u iznosu 6,64 eura (čl. 7. st. 2. Zakona o sudskim pristojbama).
15. Stoga je naloženo protivnicima osiguranja da predlagateljima osiguranja solidarno naknade troškove ovog postupka isplatom 700,78 eura.
16. Odluka o trošku postupka osiguranja temelji se na odredbi čl. 14. st. 4. OZ - a.
U Bujama 13. ožujka 2026.
Sutkinja
Pavica Gulišija Brečević
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku osam dana od dana dostave rješenja. Žalba se neće slati protivnoj stranci na odgovor. Tijek roka za žalbu niti žalba ne odgađaju provedbu privremene mjere (čl. 352. OZ-a).
DNA:
- predlagateljima osiguranja p.p.
- I. protivnici osiguranja, uz prijedlog za osiguranje s prilozima (str. 1-25) i podnesak s prilozima od 3. ožujka 2026.
- II. protivniku osiguranja, uz prijedlog za osiguranje s prilozima (str. 1-25) i podnesak s prilozima od 3. ožujka 2026.