Pr-1898/2023-22

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Jerki Kovačić Garac, temeljem prijedloga više sudske savjetnice-specijaliste FĐ, u pravnoj stvari tužiteljice FĐR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po pun. Martini Radić Šunjić, odvj. u Splitu, protiv tuženika Klinički bolnički centar Split, OIB:51401063283, Split, Spinčićeva 1, zastupan po pun.Ivici Zaradiću odvj. u Solinu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 5.veljače 2026. u nazočnosti zam.pun. tužiteljice te pun.tuženika, a po objavi presude dana 13.ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I/ Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju razliku manje isplaćene plaće i naknade plaće u ukupnom iznosu od 1.420,00 EUR-a bruto za razdoblje od 01.11.2018.g. do 30.09.2024.g., sa zakonskom kamatom koja na pojedini mjesečni iznos od po 20,00 EUR-a teče od 15. mjesecu za prethodni mjesec do isplate, koja se zakonska kamata na navedene iznose do 31.12.2022.g. obračunava po stopi u skladu s odredbom čl.29.st.2.ZOO-a (NN 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21), a od 01.01.2023.g. pa nadalje po stopi iz izmijenjene odredbe (NN 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (NN 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovaca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 8% poena, a u ostalim odnosima za 3% poena, osim u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

II/ Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužitelju parnični trošak na račun punomoćnika tužitelja odvjetnice Martine Radić Šunjić koji se kod OTP banke d.d. vodi pod brojem IBAN: [broj bankovnog računa], sa kamatama koje teku od donošenja prvostupanjske presude do isplate koja se na navedeni iznos obračunava po stopi iz izmijenjene odredbe čl.29.st.2.ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 8% poena, a u ostalim odnosima za 3% poena.“

II. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe parnični trošak u iznosu od 500,00 eura.

Obrazloženje

1.U tužbi zaprimljenoj kod ovog suda dana 1.prosinca 2023. tužiteljica navodi da je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu više medicinske sestre/tehničar na Klinici za kirurgiju. Tužiteljici da je radni odnos reguliran Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, Dodacima Kolektivnom ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama. Tužitelj obavljajući poslove svog radnog mjesta da je dužan nakon završetka svog radnog vremena ostati dodatnih 30 minuta kako bi obavio primopredaju službe, koji rad od strane tuženika nije evidentiran i isplaćen. Odredbom iz čl.28. st.8. KU-a je propisano da primopredaja službe traje najviše 30 minuta prije završetka, odnosno najviše 30 minuta prije početka radnog vremena. Zaključkom broj 108 sa 26. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU-a održane 17.02.2023. zauzeto je tumačenje da radniku zaduženom za primopredaju službe, vrijeme primopredaje službe smatra se radnim vremenom pri čemu primopredaju službe, koje ne može biti duže od 30 minuta, mora biti evidentirano u evidenciji prisutnosti na radu. Ako temeljem takovog rada, radnik ostvari veći broj sati rada od redovitog mjesečnog fonda radnih sati, ti sati mu se obračunavaju kao prekovremeni rad. Odlukom tuženika od 28.12.2022. je utvrđeno da višak iznad mjesečnog fonda sati plaća se kao prekovremeni rad. Prema tome, tužitelj ima pravo da mu se sati odrađeni prilikom primopredaje službe obračunaju i isplate kao prekovremeni rad. Međutim, tuženik da prilikom obračuna i isplate plaće tužitelju nije uzeo u obzir sate odrađene prilikom primopredaje službe koji se obračunavaju kao prekovremeni rad, što ima za posljedicu pogrešan obračun i isplatu svih naknada koje se utvrđuju kao prosjek prethodno isplaćenih plaća i to naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad. Naime, sukladno odredbi iz čl.81.ZOR-a, radnik ima pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca, odnosno sukladno odredbama čl.58. st.1.TKU-a (NN 128/17, 47/18, 123/19, 66/2020) i čl.57. st.1.TKU-a (NN 56/22, 127/22) radnik ima pravo na naknadu za bolovanje u visini od 85% njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje.

1.1.Prema tome, tužitelj da ima potraživanje prema tuženiku iz osnove manje isplaćene plaće u bruto iznosu jer tuženik da nije plaćao primopredaju službe, te da je pogrešno obračunao i isplatio naknadu plaće za godišnji odmor i bolovanje, sve za razdoblje od 01.11.2018. pa na dalje.

2.U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u pogledu osnova i visine. Negira da bi tužitelj na kraju svakog radnog dana ostajao dodatnih 30 minuta radi primopredaje službe. Ponekad radnici, najčešće nakon dežurstva ili rada u turnusu, budu zaduženi za primopredaju službe i stoga ostanu malo duže nakon isteka radnog vremena, nekad 5, nekad 30 minuta, ali svakako maksimalno do 30 minuta. Prema Zaključku broj 108 Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU pripisano je između ostalog da radniku zaduženom za primopredaju službe vrijeme primopredaje ne može biti duže od 30 minuta. Tako da određuju i st.8 i st.9 čl.28 Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja tj. čl.9 Dodatka II KU (NN 92/19). Dakle, samo radnici koji su za to zaduženi ponekad vrše primopredaju službe u trajanju od maksimalno 30 minuta. Konačno, primopredaja je pravno regulirana tek Dodatkom II KU (NN 92/19) koji je stupio na snagu 1.rujna 2019. pa da je zbog toga tužbeni zahtjev neosnovan za onaj dio prije 01.09.2019.

2.1.U daljnjem tijeku postupka tuženik navodi da se protivi postavljenoj tzv. stupnjevitoj tužbi odnosno da nisu ispunjeni uvjeti za stupnjevitu tužbu te predlaže da sud pozove tužitelja da uredi tužbu sukladno odredbama čl.186b Zakona o parničnom postupku, na način da postavi određeni tužbeni zahtjev.

3.Tužiteljica je podneskom od 4.veljače 2025., sukladno raspravnom rješenju suda, uredila tužbeni zahtjev na način da je kao vrijednost predmeta spora označila iznos od 1.420,00 eura te zatražila isplatu toga iznosa na ime razlike manje isplaćene plaće i naknade plaće za razdoblje od 1.11.2018. do 30.9.2024. sa zakonskom kamatom koja na pojedini mjesečni iznos od 20,00 eura teče od 15.-og u mjesecu za prethodni mjesec sve do isplate, te ujedno zatražila da se parnični trošak postupka isplati na račun punomoćnika tužiteljice.

3.1.Tuženik se usprotivio i tako uređenom tužbenom zahtjevu navodeći da osporava da svojim radnicima (pa tako i tužitelju ukoliko je vršio primopredaju) nije nakon 01.01.2023. evidentirao i isplaćivao prekovremene sate ostvarene vršenjem primopredaje službe. Poslodavac, pa tako i tuženik, da su dužni evidentirati prekovremene sate nastale vršenjem primopredaje, ali da nisu dužni posebno evidentirati jesu li ti sati nastali vršenjem primopredaje. Dakle, poslodavci su dužni evidentirati prekovremene sate, ali nisu dužni „razlikovati“ na koji su način ostvareni ti prekovremeni sati tj. je li radnik dok je radio prekovremeno vršio primopredaju ili je vršio neke druge poslove. Kako obveza evidentiranja točnog početka i završetka rada nije propisana niti kolektivnim ugovorima niti sporazumom s radničkim vijećem tuženika (takav sporazum nije niti sklopljen) niti ugovorima o radu niti pravilnikom o radu, to tuženik da nije obvezan evidentirati točan početak i završetak rada radnika.

3.2.Na ročištu održanom dana 18.ožujka 2025. tuženik navodi kako ne osporava visinu tužbenog zahtjeva, izjavljuje da nije potrebno provoditi financijsko vještačenje, ali i dalje ustraje u osporavanju osnove. U daljnjem tijeku postupka na ročištu od 6.svibnja 2025. tuženik izjavljuje da osporava i osnovu i visinu tužbenog zahtjeva.

4.Sud je tijekom postupka izveo dokaz čitanjem i pregledavanjem: Zaključka sa 26.sjednice zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja od 17.02.2023., Odluku KBC od 28.12.2022., Pravilnik o radu tuženika od 14.11.2023., Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN 73/17, 55/24), Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/2019) i Dodataka Kolektivnom ugovoru (NN 35/2019, 78/2019, 92/2019, 56/2020, 3/2023, 68/2023), Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenika (NN 112/2017, 56/2022) i Dodataka KU (NN 127/2022, 58/2023, 128/2023, 29/2024, 4/2025), saslušanjem tužiteljice i svjedoka CĐ, GĐ i EĐ.

5.Tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan. Stranke su popisale parnični trošak.

6.Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom neisplaćene bruto razlike plaće za primopredaju službe i razlike naknade za korištenje godišnjeg odmora i bolovanja, sve za razdoblje od 01.11.2018. -30.09.2024.

7.Na okolnost osnovanosti tužbenog zahtjeva sud je izveo dokaz saslušanjem svjedoka CĐ, GĐ, ŠĐ te same tužiteljice.

8.U svojem iskazu svjedokinja CĐ, inače glavna medicinska sestra tuženika, navodi da se primopredaja službe oduvijek obavljala u KBC Split u zadnjih 36 godina, nije se posebno evidentirala, bilježila i plaćala, ali da se ista obavljala. Nekada je to bila usmena primopredaja vezano za pacijente, a nekada i pismeno u bilježnice gdje se upisivalo stanje o ležećim pacijentima. Nakon, odnosno od 1. siječnja 2023. primopredaja se uredno evidentira i plaća na način da je bilo dogovoreno da, a na više sastanaka i s upravom, će se za JIL odrediti primopredaja u trajanju od 30 minuta koliko je maksimalno bilo dozvoljeno prema KU, a za ostale odjelne sestre bila je dogovorena primopredaja od 20 minuta. Dakle, odlukom ravnatelja je bilo točno određeno što je primopredaja službe, tko je točno obavlja, odnosno da su predstojnici, pročelnici i glavne sestre bili odgovorni za imenovanje osobe koja će vršiti primopredaju. Danas da je to sve regulirano unosom u BIS što se tiče samih pacijenata, odnosno pisanog prenošenja stanje pacijenata. Svjedokinja da je osobno 27 godina predavala službu što znači da bi po završetku smjene izvijestila o stanju svakog ležećeg bolesnika, ukoliko je bilo promjena s pojedinim bolesnikom, a s obzirom na samo trajanje to je bilo 10, a s obzirom da je radila na JIL-u i 20 minuta. Dakle, do 1. siječnja 2023. primopredaja se nigdje posebno nije evidentirala ni plaćala u smislu prekovremenog rada. Što se tiče same tužiteljice svjedokinja je navela da je tužiteljica radila kao sestra na Klinici za kirurgiji do osnivanja OHBP na kojem sada radi kao medicinska sestra, te da joj je poznato da veći niz godina radi na četiri sata. Također da joj je poznato da tužiteljica radi u dvorani za male zahvate na OHBP, dakle ne brine o ležećim pacijentima u akutnom i subakutnom dijelu objedinjenog prijema u kojem smislu nema klasične primopredaje. Naime, tužiteljica nije radila u turnusima pod 12 sati niti u dežurstvima od 24 sata da bi bila potreba za klasičnom primopredajom. Svjedokinja nadalje navodi da je osobno sudjelovala u izradi oduke kojom se od 1. siječnja 2023. evidentira i plaća primopredaja svima koji rade u turnusnom radu i 24-satnom dežurstvu, s tim da primopredaja službe na odjelu traje u prosjeku maksimalno 10 minuta, a na JIL 20 minuta. Od 1. siječnja 2023. primopredaja se evidentirala na način da je postojao plan i evidencija rada gdje su se upisivale smjene, a na smjene se dodavalo 20 ili 30 minuta, ovisno odjelu, a od nove godine postoji posebna rubrika primopredaja gdje se dodaje na ime primopredaje 20 odnosno 30 minuta sve prema određenim smjenama.

9.U svojem iskazu svjedokinja GĐ, glavna medicinska sestra na OHBP, vezano za primopredaju službe je navela da je ista oduvijek postojala i postoji u KBC-u Split barem onoliko koliko svjedokinja radi i to već 46 godina. Navedena primopredaja nije se službeno notirala tj. zapisivala u rasporedu koji se predavao za obračun plaća, to da je startalo od 1. siječnja 2023. Pisanu primopredaju službe vodila je voditeljica smjene u kojoj su se potpisivale samo sestre koje su vršile primopredaju službe na pojedinom odjelu. Što se tiče same tužiteljice ista da od 22. veljače 2012. radi na 4 sata pa s tim u vezi, a upravo zbog njezinog četverosatnog radnog vremena, nije bila prisutna kada bi se obavljala primopredaja s obzirom da bi navedena četiri sata u različitom vremenskom periodu tijekom dana (nekad ujutro, nekad popodne), uglavnom je radila od 8-12, međutim satnicu je često mijenjala prilagođavajući je vlastitim potrebama, pa je to nekad bilo od 10-14, od 12-16 itd. Naime, tužiteljica je radila na radnom mjestu sestre instrumentarke u operacijskoj dvorani za male zahvate u kojoj nije bilo primopredaje pošto njoj nitko nema predati službu niti je ona ikome može predati. Nadalje, navodi da ako sestra nema ležećeg bolesnika ne može predati službu. Vezano što zapravo primopredaja obuhvaća svjedokinja je navela da obuhvaća bolesnike, događaje, materijal kojim se radi i sl. Što se tiče evidentiranja primopredaja službe svjedokinja je navela da sada postoji vremenik u koji se upisuju u posebnu kolonu planirani sati, odrađeni sati i vrijeme primopredaje službe, a ta praksa je uvedena unazad 2-3 mjeseca, ali se i do tada moglo uvijek utvrditi redovni sati ako i oni sati koji su odrađeni za primopredaju službe. Nakon 1. siječnja 2023. evidentiranje primopredaje službe ovisi o smjenama, npr. ako zaposlenik ima 15 smjena i u konačnici je odradio 180 sati, ima pravo na svaku primopredaju u svakoj smjeni u trajanju od 20 minuta i onda 15 puta po 20 minuta, na način da postoje kolone u jednoj su se upisivali redovni sati, a u drugoj je bila primopredaja. Posebno navodi da primopredaje nema tamo gdje nema ležećih bolesnika.

10.Nadalje, kao svjedok je saslušan i EĐ koji radi na OHPB-Kirurški odjel već godinama tako da pozna tužiteljicu. Ista da je kod tuženika dugo godina radila kao instrumentarka, a iz osobnih razloga, i to već u razdoblju i prije Covida, je počela raditi na četiri sata. Njezin posao da obuhvaća rad u maloj operacijskoj dvorani gdje se obavljaju mali operacijski zahvati poput različitih ekscizija, šivanja rana i sl. Sam protokol rada u toj manjoj operacijskoj dvorani je isti kao i u velikoj operacijskoj dvorani, dakle radi se o planiranim zahvatima. Što se tiče rada same tužiteljice ista radi na četiri sata i to s obzirom na njezine potrebe najčešće ujutro od 9-13, a popodne od 16-20 sati. On da radi u turnusnom radu (dnevni od 7-19, noćni od 19-7, uz slobodne dane) i da često viđa tužiteljicu jer da znaju raditi na obradi istih pacijenata. Nadalje, da je pravilo da se svi pri dolasku pa tako i tužiteljica javljaju voditelju smjene pa i liječnicima koji taj dan rade. Budući ista obavlja poslove medicinske sestre instrumentarke da je odgovorna za sterilizaciju instrumenata i svega ostaloga što je potrebno za obaviti manji operacijski zahvat. Nastavno na ranije navedeno izjavljuje da tužiteljica na svoje radno mjesto dolazi u vrijeme već započetog rada jedne turnusne smjene, a ako radi popodne onda odlazi također za vrijeme turnusne smjene.

11.Saslušana u svojstvu parnične stranke tužiteljica je u svojem iskazu navela da u KBC Split radi otprilike oko 33 godine. Prije 13 godina zbog bolesti djeteta počela je raditi na četiri sata na HKP na mjestu više medicinske sestre odnosno kao sestra koja će pokrivati operacijsku dvoranu za male zahvate. U ta četiri sata da obavlja sve poslove koje spadaju u poslove medicinske sestre na HKP (sada OHBP), a vezani su za male operacijske zahvate, s obzirom da zbog svojeg zdravstvenog stanja odnosno zbog problema s kukovima nije u mogućnosti obavljati teže fizičke radnje. Što se tiče samog rada na četiri sata u početku da je radila uglavnom ujutro od 10-14, ponekad od 8-12, sve u dogovoru sa glavnom sestrom na odjelu kirurgije. U razdoblju prije Covida da je radila samo u popodnevnoj smjeni. Što se tiče same primopredaje službe ona da se osobno nisam nikome javljala za primopredaju. Naime, za male zahvate koji se obavljaju u operacijskoj dvorani postoji propisani protokol s evidencijom pacijenata, priborom za rad i ostalo. U internu bilježnicu se upisivalo što je išlo u sterilizaciju, obišla bi malu operacijsku dvoranu i naručila materijala u sterilizaciji kako bi operacijska dvorana bila spremna za rad i sve to kada bi došla u svoju smjenu, a prije odlaska o svemu tome bi obavijestila osobu koja je bila određena za rad u operacijskoj dvorani. Sve navedeno obavljalo se usmeno. Također navodi da su postojale situacije da bi prošlo njeno radno vrijeme, ali da nije mogla napustiti operacijsku dvoranu ako bi se stanje pacijenta pogoršalo. Nadalje, da se ona ne upisuje nigdje prilikom dolaska ni odlaska s posla. Što se tiče same primopredaje tužiteljica navodi da ona nema klasičnu primopredaju jer ne radi s ležećim pacijentima. Njena dužnost je da se samo pobrine oko materijala potrebnog za rad u maloj operacijskoj dvorani.

12.Tužiteljev radni odnos reguliran je Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, dalje: ZR), Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18, dalje: KU/18), Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 35/19, dalje: Dodatak I. KU), Dodatkom II (NN 92/19) te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (NN 128/17, 47/18, 2/19, dalje: TKU).

12.1.Plaća se sastoji od osnovne plaće i dodataka na plaću. Dodaci na plaću su novčani primici radnika koje radnik ostvaruje na temelju posebnog propisa, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu i to: otežani uvjeti rada, prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom, rad blagdanom, uvećanje za navršene godine radnoga staža, rad u smjenama i sl. Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, radnik ima pravo na naknadu plaće. Visina naknade plaće određena je kao prosječna plaća koja je radniku isplaćena u prethodna tri mjeseca, uračunavajući sva primanja u novcu.

13.Člankom 94. ZOR/14 propisano je da za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću.

13.1.Sukladno čl.49. st.9. KU/18, prekovremenim radom se smatra svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenoga dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

13.2.Temeljem odredbi čl.37. KU (NN 126/11) i čl.36. KU (NN 143/13), radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

13.3.Temeljem članka 58. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (128/17) propisano je: „Ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini 85% od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje.“

13.4.Člankom 60. ZR/09, odnosno čl. 81. ZR/14, propisano je da za vrijeme korištenja godišnjega odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

13.5.Odredba čl.7 st.3 ZOR kaže: Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo.

14.Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18), odnosno Dodatkom II KU (NN 92/19) čl.28 st.8 je propisano da primopredaja službe traje najviše 30 minuta prije završetka, odnosno 30 minuta nakon početka radnog vremena. Dodatkom IV. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 3/2023; dalje: Dodatak IV.) od 5. siječnja 2023. produljeno je razdoblje primjene KU/18, Dodatka I., Dodatka II. i Dodatka III. do 25. ožujka 2023.

14.1.Zaključkom broj 108 sa 26. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja od 17.veljače 2023 određeno je: Primopredaja službe traje najviše 30 minuta prije završetka, odnosno najviše 30 minuta nakon početka radnog vremena. Organizacijom rada određuje se osoba zadužena za obavljanje primopredaje službe. Poslodavac je zadužen za vođenje evidencije o radnom vremenu, odnosno prisutnosti radnika na radnom mjestu. Radniku zaduženom za primopredaju službe, vrijeme primopredaje službe smatra se radnim vremenom pri čemu vrijeme primopredaje službe, koje ne može biti duže od 30 minuta, mora biti evidentirano u evidenciji prisutnosti na radu. Ako temeljem takvog rada, radnik ostvari veći broj sati rada od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, ti sati mu se obračunavaju kao prekovremeni rad. Dakle, iz Zaključka br. 108 jasno proizlazi kako poslodavac određuje osobu koja je zadužena za obavljanje primopredaje službe, te da se vrijeme primopredaje službe smatra radnim vremenom koja mora biti evidentirana u evidenciji prisutnosti na radu.

14.2.Dana 28.prosinca 2022. KBC Split je donio Odluku (koja je stupila na snagu 01.01.2023.) kojom je određeno što pojam primopredaja službe podrazumijeva, tko je obavlja, koliko traje, gdje se evidentira. Nadalje, propisano je da se višak iznad mjesečnog fonda sati plaća kao prekovremeni rad.

15.U konkretnom slučaju, primopredaja službe kao takva pravno odnosno pisano je regulirana Dodatkom II KU (NN 92/19) koji je stupio na snagu 1.rujna 2019.

16.Odlukom tuženika, Klasa: 113-01/22-01/151, Ur. broj: 2181-147-01/GB- 22- 1 od 28.12.2022., koja se primjenjuje od 1. siječnja 2023., određeno je kako pod se izrazom primopredaja službe podrazumijeva međusobna komunikacija između liječnika i međusobna komunikacija između medicinskih sestara, a u svrhu predavanja informacija o pacijentima o kojima skrbe u službi dežurstva i turnusu. Primopredaju službe obavljaju liječnici i medicinske sestre koje izlaze iz dežurstva odnosno turnusa, a liječnike i medicinske sestre zadužene za primopredaju službe određuje voditelj odnosno glavna medicinska sestra ustrojstvene jedinice, te da primopredaja službe u ustrojstvenoj jedinici na bolničkom odjelu traje 20 minuta, a u jedinicama intenzivnog liječenja 30 minuta, kao i da se vrijeme primopredaje službe dodatno evidentira u evidenciji radnog vremena liječnika i medicinske sestre zadužene za primopredaju službe i zbraja se s ostalim satima odrađenog rada u tekućem mjesecu, a višak iznad mjesečnog fonda sati plaća se kao prekovremeni rad.

17.Tijekom postupka neprijeporno je utvrđeno:

- da tužiteljica radi kod tuženika kao medicinska sestra na OHBP (ranije HKP) i to kao instrumentarka u maloj operacijskoj dvorani gdje se obavljaju manji operacijski zahvati

- da već 13 godina radi na pola radnog vremena (dakle i u utuženom razdoblju), a koje radno vrijeme prilagođava, u dogovoru s glavnom sestrom, zbog zdravstvenih i/ili osobnih razloga na način da uglavnom radi kroz jutro u pravilu od 10-14, po potrebi i od 8-12, a u razdoblju prije Covida, dakle prije 2019.god., da je radila samo u popodnevnoj smjeni

- takav način rada odnosno radnog vremena potvrdili su saslušani svjedoci i to GĐ kao glavna medicinska sestra na OHBP te svjedok EĐ, medicinski tehničar koji radi u turnusnim smjenama na OHBP

18.S obzirom na provedeni dokazni postupak ovaj sud je stava da tužiteljici ne bi pripadala isplata na ime primopredaje službe, pa sukladno tome ni na isplatu neisplaćene razlike za korištenje godišnjeg odmora i bolovanja.

19.Naime, iz iskaza svjedokinje GĐ, glavne medicinske sestre na OHBP, proizlazi da tužiteljica od 2012.god. radi na 4 sata pa s tim u vezi nije prisutna kada se obavlja primopredaja smjene turnusnih sestara posebno što je ta 4 sata radila u različitom razdoblju tijekom dana. S obzirom da radi na radnom mjestu instrumentarke u maloj operacijskoj dvorani nema ležećih bolesnika pa nema kome ni predati službu, niti je od ikoga primiti. Navedeno je potvrdila i glavna sestra tuženika CĐ koja je iskazala kako joj je poznato da tužiteljica radi na 4 sata, da radi u dvorani za male zahvate pri OHBP u kojem nema klasične primopredaja jer svoj posao obavlja za vrijeme trajanja smjene onih djelatnika koji rade u turnusnim smjenama dakle koji rade 12 sati ili u dežurstvima kada se obavlja klasična primopredaja. Isto tako da se ista ne brine o ležećim pacijentima u akutnom i subakutnom stanju pa stoga da niti nema potrebe za klasičnom primopredajom.

19.1.Ovaj sud prihvaća iskaze saslušanih svjedokinja pa i same tužiteljice kao dovoljan dokaz o načinu rada tužiteljice za vrijeme od 4 sata. Iz iskaza obje saslušanje svjedokinje, koje su zapravo nadređene tužiteljici, proizlazi da tužiteljica u okviru svog četverosatnog radnog vremena ne obavlja niti ima potrebu obavljati primopredaju, i to prvenstveno iz razloga što ne radi u turnusnim smjenama niti u dežurstvima i što ne radi s ležećim pacijentima.

20.Činjenice koje tužiteljica navodi da bi postojale situacije da bi morala ostati i izvan svoja 4 sata te da ne bi mogla napustiti dvoranu ako bi se stanje pacijenta pogoršalo, ne bi se smatralo primopredajom službe na način kako je to bila intencija poslodavca. Nadalje, sama je u svojem iskazu navela da se vezano za obavljanje primopredaje nije nikome javljala, da bi se prije napuštanja radnog mjesta javila kolegici koja je bila zadužena za daljni rad u dvorani, te da bi isto tako prije odlaska obavijestila one koje ostaju raditi o potrebnom materijalu za rad u operacijskoj dvorani, o obavljenoj sterilizaciji instrumenata i slično. Sve navedeno da je obavljala usmeno. Posebno je istakla da ona nema klasičnu primopredaju jer ne radi ležećim pacijentima već je njena dužnost samo da se brine oko materijala potrebnog za rad u maloj operacijskoj dvorani.

21.S obzirom na radno vrijeme tužiteljice od 4 sata, a koje je variralo ovisno o osobnim potrebama tužiteljice, ista je svoj posao obavljala za vrijeme trajanja turnusne smjene sestara koje rade na OHBP tako da ista nije imala ni kome predavati službu niti je od koga primiti. Neprijeporno je da svoj četverosatni dnevni rad tužiteljica obavlja u okviru jedne te iste turnusne smjene koju njene kolege obavljaju u 12-satnom radnom vremenu, odnosno da tužiteljica dolazi dok su njene kolege već na poslu te da odlazi s posla dok su njene te iste kolege na poslu i ostaju dok im ta turnusna smjena ne završi. To pak znači da tužiteljica nema potrebu, a niti obavlja primopredaju službe u klasičnom smislu, a što je i sama potvrdila. Naime, tužiteljica sve svoje radne obaveze obavlja s kolegama iz tekuće turnusne smjene s čime su isti upoznati tijekom svog 12-satnog radnog vremena i iz tog razloga tužiteljica nema kome vršiti primopredaju službe. Sve ono što je relevantno za posao, a posebno što se tiče posla za koji je zadužena tužiteljica, ista obavi i može obaviti za vrijeme svog 4-satnog radnog vremena.

22.Naime, iz odluke tuženika od 28.12.2022. kojom se konačno nakon dugog niza godina i pismeno i formalno definiralo što je primopredaja, a posebno tko je obavlja, određeno je kako pod se izrazom primopredaja službe podrazumijeva međusobna komunikacija između liječnika i međusobna komunikacija između medicinskih sestara, a u svrhu predavanja informacija o pacijentima o kojima skrbe u službi dežurstva i turnusu. Primopredaju službe obavljaju liječnici i medicinske sestre koje izlaze iz dežurstva odnosno turnusa. Dakle, izričito je navedeno tko obavlja primopredaju, a to su medicinske sestre u službi dežurstva i u turnusu. Kako tužiteljica ne radi niti u službi dežurstva niti u turnusnim smjenama već isključivo na 4 sata, ne može se govoriti o primopredaji službe. To što bi tužiteljica ponekad morala ostati i duže izvan svog četverostanog vrmenea na način da ne bi mogla napustiti operacijsku dvoranu ako bi se stanje pacijenta npr.pogoršalo, samim time ne znači da je vršila primopredaju.

23.Iz svih provedenih dokaza nije utvrđeno da je tužiteljica u utuženom razdoblju u okviru svog četverostanog rada doista obavlja primopredaju, pa samim time i provela dodatno radno vrijeme u primopredaji nakon završetka svog redovnog radnog vremena, a posebno ne prije početka svog radnog vremena.

24.Dakle, iz provedenog postupka ne proizlazi da je tužiteljica kao medicinska sestra na svojem radnom mjestu obavljala primopredaju službe, s obzirom da se njeno radno vrijeme preklapalo s tekućom turnusnom smjenom medicinskih sestara na tom odjelu (a to bi u većini slučajeva bila turnusna smjena od 7-19), pa se stoga ne može ni govoriti o primopredaji službe za vrijeme četverosatnog radnog vremena.

25.Stoga tužiteljici ne pripada pravo na isplatu neisplaćene plaće i naknade plaće vezano za odrađene sate u primopredaji službe za razdoblje od 1.11.2018. do 30.9.2024. pa je valjalo tužbeni zahtjev za iznosa od 1.420,00 eura odbiti kao neosnovan i odlučiti kao u izreci presude.

26.Odluka o parničnom trošku temelji se na čl.154. -155. Zakona o parničnom postupku i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/2023). Kako je tužiteljica u cijelosti izgubila parnicu, valjalo je tuženiku priznati parnični trošak. Tuženiku je priznat trošak: za zastupanje na ročištu od 19.09.2025 i 11.11.2025.-svako po 25 bodova (Tbr. 9. toč.5), pristup na ročište od 5.2.2026. -100 bodova, te za ročište za objavu-50 bodova, ukupno 200 bodova (1 bod=2,00 eura), odnosno 400,00 eura+25% PDV=500,00 eura. Tuženiku nije priznat sastav podneska od 5.1.2026. jer isti nije bi potreban za vođenje ovog postupka.

27.S obzirom na sve gore navedeno valjalo je odlučiti kao u izreci.

Split, 13.ožujka 2026.

SUTKINJA

Jerka Kovačić Garac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave odluke. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda.

DNA:

-pun.tužitelja

-pun.tuženika