Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Ulica Plemića Borelli 9

Poslovni broj: P-1105/2023-40

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sutkinji toga suda Maji Nevešćanin, u pravnoj stvari tužitelja UĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po pun. Ivanu Rudiću, odvjetniku u Zadru, protiv tuženika ad. 1. HĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao nasljednik pok. oca i upisanog zk.vlasnika ŽĐ, PĐ, ad.2. DĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao nasljednik pok. oca i upisanog zk.vlasnika ŽĐ, PĐ, ad.3. ČĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao nasljednik pok. oca i upisanog zk.vlasnika ŽĐ, PĐ, ad.4. NĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao nasljednik pok . oca i upisanog zk.vlasnika ŽĐ, PĐ, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 04. ožujka 2026 u nazočnosti punomoćnika tužitelja i tuženika ad. 1 i tužene ad.4. po objavi presude 13. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica UĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], stekla valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva nekretnina oznake dio k.č.. 4079 površine 1189 m2. prikazan likom i brojevima 7-8-9-10-11- 12-13-14-15-16- 17-7 dio k. č. [katastarska čestica] površine 3708 m2 . prikazan likom i brojevima 5-6-7-17-19—20- 21-22-23-24-19-25-26-27-28-29-30-31-32-33-5 , k. č. [katastarska čestica] površine 3265 m2 prikazan likom i brojevima 1-2-3-4-5-6-7-8-9-10-11-12- , k. č. [katastarska čestica] površine 877 m2. prikazan likom i brojevima 1-12-13-14-15-16-17-18-1 , k. č. [katastarska čestica] površine 31 m2. prikazan likom i slovima 19-20-21-24-19- i k. č. [katastarska čestica] površine 63 m2, prikazan likom i slovima 21-22- 23-24-21, sve k. o. [katastarska općina] sve prikazano na skici sudskog očevida dipl. ing.geod. stalni sudski vještak za geodeziju Vicko Burčul dana prosinac 2024. godine te dopunu skice istog vještaka dana travanj 2025. godine, slijedom čega je ovlaštena tužiteljica da temeljem ove presude suda, a nakon njezine pravomoćnosti zatraže i postignu uknjižbu prava vlasništva ove nekretnine na svoje ime i u svoju korist u zem. knjige Općinskog suda a sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženima solidarno naknaditi tužitelju troškove predmetnog parničnog troška u iznosu od 1.716,36 €, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je pravni prednik stranaka bio upisan u posjedovnom listu 46 na navedenim nekretninama koje su tada nosile stare oznake, te povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] glasi na čestice N.I. U navedenom posjedovnom listu pravni prednik upisan je za cijelo na navedenim nekretninama, te je iste nekretnine kako on tako i njegovi prednici obrađivao. Tužiteljica navodi da je valjani pravni osnov za stjecanjem prava vlasništva utuženih nekretnina stekla temeljem Ugovora o darovanju od dana 23.ožujka 1996. godine zaključenim sa svojim ocem i pravnim prednikom ĐĐ s jedne strane kao darovateljem i nje s druge strane kao daroprimateljice, a koji Ugovor o darovanju je potvrđen od strane Ureda za opću upravu Zadar pod brojem Ov. broj: 39/96 od dana 23. ožujka 1996. godine. Nakon smrti pravnog prednika stranaka pok. ŽĐ Rješenjem Općinskog suda u Zadru od dana 24. srpnja 2012. godine pod posl.br. O-573/08 prekida se ostavinski postupak iza smrti UĐT, te se zakonski nasljednici ovdje tuženi koji su pobijali gore spomenuti Ugovor o darovanju upućuje na pokretanje parnice protiv ovdje označene tužiteljice, a koji se vodio radi utvrđenja da je Ugovor o darovanju ništetan pod posl. br. P-2258/2016, u kojem je dana 16. veljače 2017. godine donijeta Presuda pod posl. br. P-2258/2016 kojim se odbija tužbeni zahtjev tužitelja ovdje tuženika radi utvrđenja ništetnosti gore navedenog Ugovora o darovanju. Na istu Presudu uložena je žalba, te je Presudom Županijskog suda pod posl.br. Gž-284/2017 od dana 30. studenoga 2018. godine preinačena Presuda Općinskog suda u Zadru pod posl.br. P-2258/2016, te je Županijski sud presudio na način da se utvrđuje da je ništav Ugovor o darovanju zaključen dana 23. ožujka 1996. godine. Na gore navedenu Presudu Županijskog suda iz Zadra uložena je revizija, te je Vrhovni sud Republike Hrvatske Rješenjem pod posl.br. Rev 5056/2019 dana 21. rujna 2022. godine prihvatio reviziju tuženice, ovdje tužiteljice, ukinuo presudu Županijskog suda u Zadru pod posl.br. Gž-284/17 od 30. studenoga 2018 kojom je preinačena prvostupanjska odluka, te je u tom dijelu vratio sudu drugog stupnja na ponovno suđenje. Naposljetku Presudom Županijskog suda u Zadru od dana 14. prosinca 2022.godine pod posl.br. Gž-1166/2022 odbijena je žalba tužitelja, ovdje tuženika te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru pod posl. br. P-2258/2016 od 16.veljače 2017.godine kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja u ovom predmetu tuženika, kojim su isti tražili da s utvrdi ništetnost Ugovora o darovanju. Zaključno, pravomoćnom Presudom pod pos.br. P-2258/2016 utvrđeno je da se ne radi o ništetnosti Ugovora o darovanju, te da je Ugovor o darovanju kojega je tužiteljica zaključila sa svojim ocem pravno valjan. Slijedom navedenog, tužiteljica ima pravnog interesa da se uskladi zemljišnoknjižno stanje sa stvarnim stanjem, te da po provedenom postupku, sud donese presudu kao u izreci.

2. U odgovorima na tužbu, sadržajno isti, tuženi navode da osporavaju tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti. Dostavljaju Zapisnik ovog suda od 9. siječnja 2017, Z- 8276/2010/8657, iz kojeg je vidljivo da je njihov otac. pok, ŽĐ kao vlasnik čestice br. 4079, 4083/1 zvana Glavica, od 1950- godine kada se podijelio sa svojim bratom RĐ nije bio u posjedu niti istih čestica nego Općina Ražanac, sve do nove izmjere. Naime, 2012, godine prvotuženik ulaže prigovor, te tek 2017. godine Općina Ražanac vraća u posjed nekretninu pok. ŽĐ, a koji je preminuo još 1996 godine. Njihov otac pok. ŽĐ nije ni mogao spornim Ugovorom o darovanju od dana 23. ožujka 1996. dati tužiteljici navedene čestice, kao ni ostale čestice navedene sve u posjedovnim listu br. 46, popisane u Uvjerenju Područnog ureda za katastar Zadar i identifikaciji utuženih čestica, koje je dostavila tužiteljica, a koje tužiteljica neosnovano prisvaja u svoje vlasništvo. Nadalje, slijedom gore iznesenih navoda tuženi ističu da što se tiče čestice br. 4077 i br. 4078, situacija je bila takva da je prvotuženik 1985 godine cijelu česticu br. 4077, na kojoj je bio vinograd, iskrtio i posijao djetelinu, koju je i kosio sve do početka Domovinskog rata. Odmah na početku rata područje navedene čestice br. 4077 je bilo minirano sa kasetnim bombama zvanim „zvončići" pa je ta čestica i svih susjeda okolo bila time zasuta. Područje čestice br. 4077 je krški dio, dakle tvrda podloga te tzv. zvončići nisu upali u zemlju, nego su ostali na površini te ih je hrv vojska, odmah nakon miniranja uklonila, Prvotuženik je pitao pripadnike hrvatske vojske može li se to podruje kositi, odnosno pokositi djetelinu sa strojem i rekli su mi da može, ali samo ta čestica br. 4077. Ostale se nisu mogle razminirati, ni njihove ni od susjeda jer su bile tek orane, maslinici, oranice, vrtovi i zvončići su upali duboko u zemlju i nisu se tako Iako mogli izvaditi. Navedene činjenice iznose iz razloga što je netočna tvrdnja tužiteljice da je obrađivala zemlju koja se nije mogla obrađivati. Što se tiče parcele br. 4078, zvana Žica, na njoj se nalazi 6 stabala maslina koje je posadio njihov otac pok, ŽĐ. Navode kako oduvijek četiri masline obrađiva prvotuženik, a dvije masline je prvotuženik prepustio tužiteljici, iako ih ona ne obrađiva, a od darovanju pa do 2003. uopće nije bila u [adresa], već se kako navodi doselila u [adresa]. godine. Slijedom svega navedenoga, tuženi predlažu da sud odbije tužiteljicu u cijelosti sa njenim tužbenim zahtjevom.

3. Sud je tijekom dokaznog postupka izvršio uvid u slijedeće isprave: Ugovor o darovanju od 23.03.1996 (l.s.5-6), zk. izvadak za čest. br. 4077, 4078, 4083/1, 4079, 4080, 4081 k. o. [katastarska općina], (l.s. 8-13), Zapisnik od 05. rujna 2008. godine posl. br. O- 573/08 (l.s. 16), Posjedovni list 46 k. o. [katastarska općina], (l.s. 18); Rješenje ovog suda pod posl. br. O-573/08 (l.s. 20-21), Presuda posl. br. P-2258/16, Gž-284/17, Rješenje Rev- 5056/19, Gž-1166/22 (l.s. 23-36), uvjerenje o uspoređenju stare i nove izmjere (l.s. 52), Zapisnik povodom preoblikovanja od 09.01.2017 godine (l.s. 57-59, 69-70, 72-74, 81-83, 90-93), Zk. izvadak za čest. br. 76/106 k. o. [katastarska općina] (l.s. 62,86, 95), Rješenje Z- 1523/93, (l.s. 63, 87, 96), Punomoć (l.s. 64, 68), Ugovor o darovanju od 16. kolovoza 1983. (l.s. 84, 93), Nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke, dopunu Nalaza i mišljenja (l.s.183-194, 202), saslušao svjedoke JĐ, LĐ, KĐ (l.s. 204-205), te saslušao tužiteljicu, tuženika ad.HĐ i tuženu U (l.s. 208-209).

4. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

5. Predmet ovog spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenjem da je stekla valjani pravni osnov (temeljem darovanja od svog oca) za stjecanje prava vlasništva za cijelo nekretnina opisanih u izreci presude.

7.1. Mešu strankama nije sporno da je zemljišna knjiga k. o. [katastarska općina] bila u postupku preoblikovanja.

6. Prema odredbi čl. 114 st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12,152/14 - dalje: ZV), a koja odredba određuje što predstavlja pravni temelj stjecanja vlasništva, proizlazi da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

7 Sukladno odredbi čl. 219 st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst 25/13, 89/14, 70/19 – dalje ZPP), svaka je stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika, dok iz čl. 221 a ZPP-a proizlazi da ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može utvrditi neku činjenicu da će o postojanju te činjenice zaključiti primjenom pravila o teretu dokazivanja.

9.1.Prethodno citirane zakonske odredbe ukazuju da je upravo tužitelj onaj koji je ovome sudu na nedvojben način morao dokazati osnovanost navoda iz povjesnice tužbe vezano za način stjecanja prava vlasništva ovdje utuženih čestica zemlje.

8. U ovoj pravnoj stvari proveden je sudski očevid te je na terenu tužiteljica pokazala nekretnine koje su predmet spora, za koje je sud utvrdio da se radi o nekretninama koja su u naravi neobrađena zemljišta, dio kojih je ograđen starim suhozidom, dok dio nije ograđen, a na kojima je vidljivo nisko i srednje visoko raslinje, kao i nakupine kamenja, a u jugoistočnom dijelu uz javnu prometnicu da su na dijelu vidljive zasađene masline za koje je tuženi ad.1 naveo da su zasađene 20.-tih godina. Na nekretninama nema vidljivog objekta, dok tužiteljica i tuženi ad.1 navode da su na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi ostatci temelja objekta koji si se tu ranije nalazili prema navodu tuženog ad.1 do 1926., no međutim kojim česticama sud ne može pristupiti obzirom su zarasle u visoko raslinje.

9. Sudski vještak geodet Vicko Burčul dipl.ing. geod. je prema zadatku suda u svom Nalazu i mišljenju identificirao nekretnine prema pokazivanju tužiteljice na način da je označio nekretnine nove izmjere, a koje bi odgovarale čest. stare izmjere koje su bile predmet Ugovora o darovanju zaključenog između tužiteljice kao daroprimateljjice i njenog oca ŽĐ kao darovatelja zaključenoga dana 23. ožujka 1996. godine.

10 Isto tako je vještak (ls. 183) naveo da pregledom starog katastarskog operata su katastarske općine [katastarska općina] (koji je stavljen izvan snage danom stupanja na snagu nove katastarske izmjere za K. O. [katastarska općina] koja je danas važeća), došao do zaključka da predmetne katastarske čestice [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina] (važeće nove katastarske izmjere) odgovaraju katastarskim česticama i/ili njihovim dijelovima stare katastarske izmjere K. O. [katastarska općina] upravo po Identifikaci ji čestica priloženoj u spisu, a izdanoj od strane DGU PUK Zadar dana 26.05.2023. godine, te da izradio skice sa predmetnim nekretninama i to oznakama iz nove izmjere kao i njihove površine a koje nekretnine su označene likom i brojevima. U dopuni Nalaza i mišljenja vještak je naveo da dostavlja traženu dopunjenu skicu sudskog očevida na kojoj sam prikazao sve katastarske cestice koje je tužiteljica tražila podneskom izuzev tražene č. 3007 k. o. [katastarska općina] čiji je samo dio prikazao iz razloga što ta č. 3007 u naravi predstavlja put koji se od predmetne lokacije proteže daleko na sjever (cca 1 km) te bi skica na kojoj bi se prikazala cijela ta č. 3007 bila izrazito nepregledna zbog jako sitnog mjerila.

11. Strankama je dostavljen nalaz i mišljenje i dopuna nalaza, na koji nalaz stranke nisu imali primjedbe, dok je tužitelj podneskom a sukladno skici nalaza i mišljenja vještaka uredio tužbeni zahtjev označavajući čestice sa prikazom lika i brojeva te površine nekretnine, opisane u izreci presude.

12. Iz činjeničnih utvrđenja utemeljenih na sadržaju isprava koje se nalaze u spisu proizlazi i to:

- iz Ugovora o darovanju zaključenog između sad pok. ŽĐ, kao darovatelja i UĐ, kao daroprimateljice (ovdje tužiteljice) da su predmet darovanja nekretnine čest. br. 136, 137, 138, 737/6, 757/3, 760/2, 762, 763, 768/77 k. o. [katastarska općina], a koje nekretnine su sjeverno istočno od paške ceste, odnosno iznad ceste prema [adresa], koji Ugovor je ovjeren dana 23. ožujka 1993 pod brojem Ov 39/96,

- Iz nalaz i mišljenje vještaka i uvjerenje o upoređenju proizlazi da nekretnine koje su predmet darovanja i to č. zgr. [katastarska čestica] stare izmjere odgovara dijelovima k. č. [katastarska čestica] nove izmjere, č. zgr. [katastarska čestica] stare izmjere odgovara dijelu k. č. [katastarska čestica] nove izmjere, č. zgr. [katastarska čestica] stare izmjere odgovara dijelovima k. č. [katastarska čestica] nove izmjere , 4. č. zem. [katastarska čestica] stare izmjere odgovara cijeloj k. č. [katastarska čestica] te dijelovima k. č. [katastarska čestica] nove izmjere, č. zem. [katastarska čestica] stare izmjere odgovara dijelovima k. č. [katastarska čestica] nove izmjere, č. zem. [katastarska čestica] stare izmjere odgovara dijelovima k. č. [katastarska čestica] nove izmjere , č. zem. [katastarska čestica] stare izmjere odgovara dijelovima k. č. [katastarska čestica] nove izmjere, č. zem. [katastarska čestica] stare izmjere odgovara cijelim k. č. [katastarska čestica] te dijelovima k. č. [katastarska čestica] nove izmjere , č. zem. [katastarska čestica] stare izmjere odgovara dijelovima k. č. [katastarska čestica] nove izmjere

- iz sadržaja zk. izvatka i to zk. ul. [broj ZK uloška] sve k. o. [katastarska općina] (nove izmjere) proizlazi da je na čest. 4077, 4078, 4079, 4080, 4081 i 4083/1 upisan (darovatelj) ŽĐ za cijelo, pravni prednik, otac tužitelja i tuženika,

- iz posjedovnog lista br. 46 k. o. [katastarska općina] proizlazi da čest. br. stare izmjere 136, 137, 138, 757/3, 760/2, upisan kao posjednik ŽĐ pok. PĐ, za cijelo, prednik otac stranaka

- iz pravomoćne presude ovog suda posl. br. P-2258/16, potvrđene presudom Županijskog suda u Zadru posl. br. Gž-1166/22 proizlazi da je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja (ovdje tuženika) protiv tuženice (ovdje tužiteljice) da se utvrdi da je ništav Ugovor o darovanju zaključen dana 23. ožujka 1996 godine, te da isti ne proizvodi pravne učinke. Nadalje, iz obrazloženja prvostupanjske odluke, a koji zaključak je drugostupanjski sud utvrdio kao pravilan, proizlazi da iz okolnosti konkretnog slučaja proizlazi da je došlo do prave fizičke predaje darovanih nekretnina tuženici odmah i u kraćem razumnom vremenu nakon zaključenja ugovora sklopljenog dana 23. 03.1996., što proizlazi iz provedenog dokaznog postupka i saslušanih svjedoka.

14. U odnosu na netom navedena utvrđenja neosnovani su prigovori tuženih da u vrijeme darovanja otac nije bio vlasnik nekretnina, pa da iste nije ni mogao darovati ovdje tužiteljici budući iz presude utvrđenih činjenica, a koji postupak je vođen između ovdje parničnih stranaka nesporno je utvrđeno da je je došlo do prave predaje darovanih nekretnina ovdje tužiteljice, a što i ovom postupku potvrđuju saslušani svjedoci kojima ovaj sud u cijelosti poklanja vjeru.

13. Pa tako, iz iskaza svjedoka JĐ, rođ. 1939. proizlazi da je iz mjesta [adresa] gdje i danas živi te da zna pok. ĐĐ, a nakon što mu je predočena skica lica mjesta, zna da je predmetne nekretnine koristio i bio u posjedu pokojni ŽĐ. ŽĐ je na dijelu nekretnine i to sada pokraj maslina imao zasađen vinograd koji je obrađivao i to davno prije 1950. godine sve dok isti nije propao i to do 1980. godine, dok su na drugom dijelu nekretnine bile ruševne zgrade, ali da se njihova obitelj preselila u mjesto [adresa] i to za vrijeme stare Jugoslavije, pa da nije vidio da je itko živio tada u tim kućama, ali zna da je to od pokojnog PĐ, oca pokojnog ŽĐ. Na dijelu predmetne nekretnine isto su i sada zasađene masline, ali da ne zna tko iste obrađuje, a zasadio ih je pokojni ŽĐ, a to da zna otkad zna za sebe. Ne zna da li je drugi dio nekretnina bio obrađivan jer je to dio koji je u kršu, a služio je i danas kao pašnjak. Iskazuje da je radio kao matičar u Općini Zadar te da je ovjeravao i ugovore, te da je ŽĐ darovao te nekretnine svojoj kćerki, a ovdje tužiteljici. Ovjera tog ugovora da je napravljena, jer je kao matičar, odnosno službena osoba, došao u njegovu kuću kako bi ovjerio darovni ugovor jer je darovatelj, a sad pokojni ŽĐ bio bez obje noge u krevetu. Tom prilikom mu je rekao da predmetne nekretnine daruje svojoj kćeri, a ne sjeća se da li on sastavio Ugovor ili je već bio sastavljen, jer je prošlo dugo vremena od ovjere, dok je kćer koja je bila prisutna na ovjeri ugovora prihvatila darovanje od oca.

14. Iz iskaza svjedokinje TĐ proizlazi da živi u [adresa] te kao mještanin istog poznaje obitelj stranaka. 2003. godine da je došla iz Njemačke živjeti u mjesto [adresa], a sa tužiteljicom da se upoznala 1997. godine, te nakon što se vratila iz Njemačke zajedno je sa tužiteljicom svaki dan bila u šparogama te da joj je u jednom trenutku na jednoj nekretnini, a koja je ovdje predmetna tužiteljica rekla da je upravo tu nekretninu joj darovao otac i da je to njeno vlasništvo. Zajedno da su na istoj brale masline, a da je prije na istom bila djetelina.

15. Iz iskaza svjedoka KĐ iskazuje da je na predmetnoj nekretnini nekad bio zasađen vinograd s 1000 loza, a to da zna jer je kao mještanin [adresa] i kao poljoprivrednik radio za plaću HĐ (tužueniku) koji ga je unajmio da izvadi stari vinograd i pripremi parcelu za daljnje kulture na kojoj su pokušali posaditi krumpir, a na drugom žito u proljeće 1985. godine. Obzirom da se radi o zemlji koja je na tom dijelu krševita nisu uspjele kulture koje su zasadili da bi u rujnu je opet zaorali i pripremili za sađenje djeteline koja se poslije kosila 3-4 puta godišnje. Sve od 1985. pa do 1991. da je radio na toj zemlji, a plaćao ga Zorko, dok je ŽĐ, njegov otac, bio invalid bez obje noge i bio je u krevetu. Nije ulazio tad tko je vlasnik te zemlje. Poznato mu je da je predmetna nekretnina i to točno označena skicom na licu mjesta pripala ŽĐ u diobi s bratom RĐ, koji je dobio na drugom mjestu druge nekretnine. Nije upoznat da je ŽĐ predmetne nekretnine darovao kćeri, a ovdje tužiteljici. Od 1991. da je otišao u vojsku te da kad bi se vratio na nekoliko dana i dalje je obavljao pružanje poljoprivrednih usluga Zorku i to negdje do 2000. godine.

16. Sud je iskazima naprijed svjedoka kako je već navedeno poklonio punu vjeru budući je njihove iskaze ocijenio iskrenim, uvjerljivim i vjerodostojnim jer su suglasno kazivali na temelju neposrednih saznanja obzirom da su sumještani i susjedi stranaka, i to da im je poznato da je tužiteljica nekretnine stekla darovanjem svoga oca a koji da je nekretnine stekao u diobi sa bratom, a oni nasljeđivanjem svog oca PĐ, koji je na dijelu nekretnine živio sa svojom obitelji do 1926 godine, kada su se preselili u mjesto [adresa], odnosno da su tužiteljica i njeni pravni prednici u posjedu nekretnina dugi niz godina, te da su na dijelu nekretnina živjeli, na dijelu nekretnina da je bila ispaša, dio nekretnina da je maslinik, a dio nekretnina da je bio zasađen vinograd, a isto tako i krš.

17. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da je predmetne nekretnine stekla darovanjem svoga oca 23. ožujka 1996. godine, a matičar da je pozvan u kuću njenog oca da kao službena osoba ovjeri potpis njena oca na darovnom ugovoru, a kojoj ovjeri su bili prisutni ona, njen brat HĐ i brat DĐ. Tada je otac pred braćom rekao da joj daruje nekretnine, na što oni nisu imali nikakve primjedbe i znali su o kojim se nekretninama radi, a po nazivu u selu te nekretnine su se zvale "Žica", "Masline" i "Glavica". Na nekretnini zvanoj žica je bio vinograd koji je obrađivao njen pok. otac, a u trenutku darovanja tad nije bio vinograd već je bila ledina, ali nakon darovanja da je sa svojom obitelji sadila krumpir budući je plodna zemlja, a na drugom dijelu nekretnine je bio mali vrt. Na nekretnini zv. Masline su bile zasađene i danas su masline koje su kao familija obrađivali, a vidjela je da u zadnje vrijeme brat ulazi u maslinik te se ponaša kao da je to njegovo. Dok nekretnina zv. Glavice je sada trenutno kamen i krš no međutim prije su tu bile obiteljske kuće u kojoj se njihov otac rodio. Navela je da je odmah po darovanju ušla u posjed tih nekretnina i imala vrt, a nakon što se suprug razbolio da više nije se bavila vrtlarstvom, a svako proljeće bi obilazila nekretninu i na njima brala šparoge. Nekretnine da su omeđene suhozidom tako da se točno zna gdje je granica i međa svih nekretnina. Predmetne nekretnine otac da je stekao od svoga oca ŠĐ nasljeđivanjem, a dida je predmetne nekretnine stekao od svog oca H. Kad je matičar bio kod nas prilikom ovjere ugovora o darovanju isti taj dan brat DĐ je darovanjem stekao obiteljsku kuću s dvorištem u mjestu [adresa]. Ostavinski postupak iza pok. oca nije sproveden budući je isti u prekidu do okončanja ove parnice no međutim otac je bio vlasnik i drugih nekretnina u mjestu [adresa] koji bi se trebali podijeliti među nasljednicima , mojom braćom i sestrom. U trenutku darovanja sve nekretnine koje su joj darovane su bile poljoprivredno zemljište, a tek 2008. godine Općina Ražanac je prenamijenila zemljište u građevinsko, te otad sestre i braća da nisu u dobrim odnosima s njom jer su joj zamjerili što je dobila nekretnine koje su sad građevinske, a do tada do 2008. godine svi da su bili u dobrim odnosima.

18. Iz iskaza GĐ proizlazi da nije istina da je bio prisutan ovjeri ugovora kad je otac ovjerio potpis na ugovorima sestri i bratu, a što potvrđuje i matičar koji je ovdje saslušan kao svjedok na prošloj raspravi. Istina je da su Žica i Masline oduvijek bile u posjedu oca kao i njegovih pravnih prednika, no iskazuje da nekretnina zv. Glavica nije bila u posjedu oca nikada i to za njegova života već se otac koji je preminuo 1996. godine u zemljišnim knjigama kao vlasnik te nekretnine upisao tek 2017. godine i to onog trenutka kada se Općina Ražanac odrekla tih nekretnina u korist oca, a sve po prigovoru koji je bio u postupku povodom preoblikovanja zemljišne knjige k. o. [katastarska općina]. Nekretnina Glavica ima površinu od 7000 m2 cca i ta nekretnina u naravi predstavlja sada trenutno ledinu, krš, a prije su na njoj bile obiteljske kuće pravnih prednika i gospodarski objekti kao štale, a u jednoj od tih obiteljskih kuća se rodio i otac koji je živio sa svojim roditeljima sve do 1926. godine, a nakon čega je otac zajedno sa svojim roditeljima otišao živjeti u mjesto [adresa], obiteljsku kuću koju je otac darovao bratu DĐ. Na nekretninama koje su predmet ovog postupka i to Žica, Maslina i Glavica, a nakon darovanja koje je otac darovao iste sestri, iskazuje da istui dalje koristi i to kao ispašu budući da ima ovce, kosi travu i vrši ispašu, a iste nekretnine da je ogradio žicom, a na masliniku koji danas postoji brine se te iste održava. Prigovor u postupku preoblikovanja zemljišne knjige da je uložio te s Općinom imao spor, pa ih tako i pozvao da objasne zašto su oduzeli zemlju didu PĐ nekretninu zv. Glavice, a što su mu objasnili da dida PĐ nije platio porez pa kako je i već rekao 2017. nekretninu da su vratiti PĐ, ali kao pravnom sljedniku da su dali ocu ŽĐ.

18.2. Iz iskaza tužene NĐ proizlazi da u Zagrebu živi od 1973. godine te je za ugovor o darovanju zaključen između oca i sestre čula od brata GĐ i to za vrijeme života oca, ali nikad da nije oca pitala zašto i kako je darovao sestri predmetne nekretnine. Sve nekretnine i to zv. Žica, Maslina i Glavica su bile u vlasništvu našega oca, a ranije i naših pravnih prednika. Svako ljeto 7. i 8. mjesec da dolazi u [adresa] i potvrđuje da sestra nikad nije obrađivala predmetne nekretnine dok je njen brat HĐ bio uz roditelje cijeli život i obrađivao nekretnine kao što to radi i dan danas.

19. Naposlijetku i iz iskaza stranaka (tuženih) proizlazi da su u posjedu predmetnih nekretnina oduvijek bili njihovi pravni prednici, a koji iskazi su u suprotnosti s navodima iz odgovora na tužbu da otac nije bio vlasnik nekih nekretnina, a isto tako proizlazi i da da su znali za života oca da je isti nekretnine darovao tužiteljici. Budući da je nesporna činjenica da je otac upisan vlasnikom (u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] za cijelo ili kasnije povodom prigovora) na predmetnima za cijelo, te budući da je u parničnom postupku P- P-2258/16 među istim strankama nesporno utvrđena činjenica da je tužiteljica stupila u posjed darovanih nekretnina, to je sud na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja i na temelju brižljive i savjesne ocjene svakog dokaza zasebno i svih zajedno, našao da je tužiteljica dokazala osnovanost činjeničnih navoda u tužbi iz čega slijedi osnovanost tužbenog zahtjeva, pa je stoga valjalo uređeni tužbeni zahtjev tužiteljice prihvatiti i odlučiti kao u izreci ove presude a temeljem odredbe čl. 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima («Narodne novine» broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14), kako je odlučeno pod točkom II. izreke.

20. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst 25/13, 89/14, 89/23 – dalje ZPP), a odnosi se na zastupanje tužitelja po punomoćniku iz redova odvjetnika prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Budući je vrijednost predmeta spora 1.323,27 eura to je tužitelju priznato za svaku zatraženu radnju u visini 75 bodova. Tako je tužitelju trebalo priznati zatraženi trošak za sastav tužbe, za zastupanje na ročištima 04.04.2024., 16.05.2024., 08.09.2025., 27.11.2025., 21.01.2026., 04.03.2026., 1 bod /2 Eur, uvećano za predujam za očevid na licu mjesta i pristojba za tužbu iznosu od 66,36 Eur, što sveukupno iznosi 1.716,36 €, kako je i odlučeno pod točkom II. izreke.

Zadar, 13. ožujka 2026

Sutkinja

Maja Neveščanin

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste, putem ovog suda na Županijski sud kojemu će se dodijeliti u rad elektroničkom nasumičnom dodjelom s primjenom odgovarajućeg algoritma, sukladno odredbama Sudskog poslovnika, pisano u tri primjerka za sud i protivnu stranku. Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste, putem ovog suda na Županijski sud kojemu će se dodijeliti u rad elektroničkom nasumičnom dodjelom s primjenom odgovarajućeg algoritma, sukladno odredbama Sudskog poslovnika, pisano u tri primjerka za sud i protivnu stranku. Presuda zbog ogluhe ne može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (čl. 353 st. 2. Zakona o parničnom postupku).

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženicima ad.1, ad.2 i ad. 3, osobno

3. Tuženima ad. 4 i ad. 5 po privremenom zastupniku Šimi Lukačiću, odvjetniku iz Biograda na Moru