REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINISKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U SINJU

Sinj, Petrovac 3

Broj:  Pp-18323/2025-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Sinju po sutkinji ovog Suda Vinki Kulić uz sudjelovanje Martine Šušnjara kao zapisničarke u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika BETON-HRVACE d.o.o. i HĆ, zbog prekršajnog djela iz članka 229. stavak 1. točke 46. i stavka 2. Zakona o radu („Narodne novine“ br. 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 64/23.,), zbog prekršajnog djela iz članka 166. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskog osiguranju („Narodne novine“ br. 96/25.) postupajući po optužnom prijedlogu i ispravku optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe za nadzor radnih odnosa, zapošljavanja i upućivanja pod brojem: Klasa: 116-02/25-1/5717 od 23. prosinca 2025. te od 30. prosinca 2025., nakon glavne i javne rasprave održane 10. ožujka 2026., u odsutnosti tužitelja te u prisutnosti okrivljenika, temeljem članka 180. i 183. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.), 13. ožujka 2026, javno je donio i

presudio je

Prvookrivljenik BETON-HRVACE d.o.o., sa sjedištem u mjestu Hrvace, Hrvace 564, OIB 79897399320, kao pravna osoba, neosuđivana,

Drugookrivljena HĆ, kći H i CĆ, dj. C, rođena **.**.1988. u [adresa], iz [adresa], državljanka RH, OIB [osobni identifikacijski broj], ekonomist, pismena, SSS, udata, troje djece, zaposlena, mjesečna primanja oko 2000,00 eura, srednjeg imovnog stanja, kao odgovorna osoba i predstavnik pravne osobe, prekršajno osuđivana,

krivi su

I. što nisu radniku NĆ kojem je radni odnos prestao kod pravne osobe BETON-HRVACE d.o.o., sa sjedištem u [adresa], dana 17. kolovoza 2025., na dan dospjelosti naknade za neiskorišteni godišnji odmor, a obveza isplate naknade nastaje zadnji dan radnog odnosa, a dospijeva prvi idući dan, dana 18. kolovoza 2025. isplatili navedenu naknadu, dakle, nisu isplatili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor u zakonskim rokovima, a također nisu imenovanom radniku do kraja mjeseca u kojem je dospjela obveza isplate tj. do 31. kolovoza 2025. dostavili dva obračuna od kojih je jedan obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos naknade za neiskorišteni godišnji odmor, a drugi obračun u kojem će biti iskazan iznos naknade za neiskorišteni godišnji odmor koji su bili dužni isplatiti u skladu sa sadržajem članka 8. Pravilnika o sadržaju plaće, naknade plaće ili otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor, te su nakon proteka propisanih rokova dana 12. prosinca 2025. u cijelosti izvršili isplatu naknade plaće za neiskorišteni godišnji odmor,

čime su postupili protivno odredbi članka 8. Pravilnika o sadržaju plaće, naknade plaće ili otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor (Narodne novine 68/23.), te članka 93. stavka 2. Zakona o radu („Narodne novine“ br. 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 64/23.), a što je kažnjivo po članku 229. stavak 1. točke 46. i stavka 2. istog Zakona,

II. što iste prigode i na istom mjestu kao pod točkom I. izreke presude, nisu za radnika NĆ koji je započeo s radom 10. srpnja 2023. na obavljanju poslova vozača miksera kod pravne osobe dostavili podatke o početku osiguranja u zakonskom roku, a podaci za vođenje matične evidencije, odnosno podatke o početku osiguranja dostavljaju se najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije početka rada, a prema utvrđenom činjeničnom stanju radnik NĆ je stekao status osiguranika 10. srpnja 2023., a prijava na HZMO podnesena je nakon zakonom propisanog roka i to 17. srpnja 2023.,

čime su postupili protivno odredbi članka 109. stavka 1. točke 2. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ br. 96/25.), a što je kažnjivo po članku 166. stavka 2. točke 5. i stavka 3. istog Zakona,

okrivljenicima se temeljem istih propisa te članka 33., članka 37. stavak 3. točke 1. i stavka 2. te članka 39. stavak 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.),

utvrđuje

prvookrivljeniku za prekršajna djela iz točke I. i II. izreke presude NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD PO 600,00 eura (šesto eura) za svako,

drugookrivljenoj za prekršajna djela iz točke I. i II. izreke presude NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD PO 120,00 eura (sto dvadeset eura) za svako.

Temeljem članka 39. stavak 1. točke 2. Prekršajnog zakona okrivljenicima se

izriče

prvookrivljeniku UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1200,00 eura (tisuću i dvjesto eura)

drugookrivljenoj UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 240,00 eura (dvjesto četrdeset eura).

Temeljem članka 33. stavak 10. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni platiti izrečene kazne u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti presude u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Temeljem članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene novčane kazne u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne.

III. Temeljem članka 138. stavak 1. i 3. u svezi članka 139. stavak 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od po 30,00 eura (trideset eura) u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske, svaki.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Split, Služba za nadzor radnih odnosa, zapošljavanja i upućivanja, inspektorica rada, podnijela je dana 29. prosinca 2025. ovom Sudu optužni prijedlog protiv okrivljenika te dana 30. prosinca 2025. ispravak optužnog prijedloga, a zbog prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.

2. Na zaključenoj glavnoj raspravi drugookrivljena HĆ koja je odgovorna osoba u pravnoj osobi te koja je ujedno ovlaštena zastupati pravnu osobu iskazuje da je razumjela što im se stavlja na teret te da se smatraju krivima. Da je točno da je ona direktor, a odgovorna osoba da je bila i u vrijeme prekršaja, te je istina da je i zastupnik pravne osobe, te se za prekršaje iz optužnog prijedloga i ispravka optužnog prijedloga smatra odgovornom. Naime, u postupnosti da su istiniti navodi iz točke I. ispravka optužnog prijedloga, kao i točke II. optužnog prijedloga, a do toga je došlo pogreškom kolegice koja ju je mijenjala, ali u svakom slučaju smatra se krivom, a što se tiče da je radniku isplaćena naknada za neiskorišteni godišnji odmor, to je istina, dakle do prekršaja je došlo zbog pogreške. Nema daljnjih dokaznih prijedloga, a u završnoj riječi iskazuje da ostaje pri prethodno iznesenom te moli da se uzme u obzir da su po pozivu inspektorice otklonjeni nedostaci.

3. U dokaznom postupku izvršen je uvid u prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, obavijesti počiniteljima prekršaja, te obrazac prijave o početku osiguranja HZMO.

4. Odredbom članka 93. stavka 2. Zakona o radu, propisano je da poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće, otpremninu ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor ili ih ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela njihova isplata dostaviti obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade plaće za neiskorišteni godišnji odmor u propisanom sadržaju te obračun iznosa plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade plaće za neiskorišteni godišnji odmor koji je bio dužan isplatiti u propisanom sadržaju, a člankom 229. stavkom 1. istog Zakona propisana je za pravnu osobu novčana kazna u iznosu 8090,00 do 13270,00 eura, a za odgovornu osobu u iznosu od 920,00 do 1320,00 eura za prekršaje iz stavka 1. ovog članka.

5. Odredbom članka 109. stavka 1. točke 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, propisano je da se podaci za vođenje matične evidencije dostavljaju u rokovima i to podatke o početku osiguranja, za osiguranike iz članka 11. stavka 1. ovog Zakona – najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, a člankom 166. stavka 2. propisano je da će se pravna osoba kazniti novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 6630,00 eura, a odgovorna osoba u iznosu od 130,00 do 1320,00 eura zbog prekršaja iz članka 109. stavka 1. točke 2. istog Zakona.

6. Budući da je provedenim dokaznim postupkom odnosno imajući u vidu iskaz okrivljene odgovorne osobe koja u svom iskazu priznaje počinjenje prekršaja, te cijeneći sve provedene dokaze kako pojedinačno tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti, nedvojbeno je da su okrivljenici počinili prekršaje opisane u točki I. i II. izreke presude pa ih je valjalo proglasiti krivima i kazniti.

7. Pri odmjeravanju kazne okrivljenicima su uzete u obzir sve za to olakotne i otegotne okolnosti, kao što su stupanj krivnje, ranije ponašanje okrivljenika, njihovo ponašanje nakon počinjenog prekršaja, imovinske prilike, težina počinjenih prekršaja, posljedice počinjenja prekršaja, što su otklonili nedostatke, što pravna osoba do sada nije osuđivana, što odgovorna osoba do sada nije osuđivana za istovjetne prekršaje, što proizlazi iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, prema kojoj je odgovorna osoba odlukom Općinskog prekršajnog suda u Splitu br. Pp-12740/2024, koja je pravomoćna 24. listopada 2024. osuđena zbog prekršaja iz članka 53. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te odlukom FINE br. 034-07/24-04/1705, koja je pravomoćna 5. srpnja 2024., osuđena zbog prekršaja iz članka 42. stavka 1. i stavka 2. točke 35. Zakona o računovodstvu, okrivljenicima je temeljem odrede članka 37. stavka 3. točke 1. i točke 2. Prekršajnog zakona izrečena ublažena novčana kazna, smatrajući da su iste razmjerne težini počinjenih prekršaja, te da će se tako izrečenom kaznom odnosno ukupnom kaznom djelovati kako represivno tako i preventivno prema okrivljeniku odnosno da će se postići svrha kažnjavanja.

8. Odluka o troškovima postupka donesena je sukladno odredbi članka 138. stavak 1. i 3. u svezi članka 139. stavak 3. Prekršajnog zakona uzimajući u obzir trajanje i složenost postupka te imovne prilike okrivljenika.

9. Slijedom iznijetog riješeno je kao u izreci ove presude.

U Sinju 13. ožujka 2026.

Zapisničarka:

Sutkinja:

Martina Šušnjara v. r.

Vinka Kulić v. r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu RH Zagreb, u roku od 8 dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi u dva istovjetna primjerka, putem ovog Suda, bez pristojbe.

Dostaviti: 1. tužitelju

2. okrivljenicima

3. ovdje