Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Biogradu na Moru

Trg kralja Tomislava 2 A

Biograd na Moru

Poslovni broj: Pn-65/2022-42

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, po sutkinji Seniji Bušljeti, u pravnoj stvari tužiteljice FV, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Julija Strmota, odvjetnica u Biogradu na Moru, protiv tuženika RV, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 17. veljače 2026. u prisutnosti punomoćnice tužitelja Julije Strmote, odvjetnice u Biogradu na Moru i odsutnosti tuženika, na ročištu za objavu presude, 13. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku RV, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] isplatiti tužiteljici FV, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime naknade nematerijalne štete, iznos od 9.000,00 EUR ( devettisuća eura) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 25. srpnja 2022. godine, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3 (tri) postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koje je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za 3 (tri) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja teče na pojedinačne iznose od dana njihova dospijeća, u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu u kojem potražuje isplatu novčanog iznosa na ime neimovinske štete preko dosuđenog iz točke I. izreke presude odnosno za iznos od 3.054,55 EUR (tritisućepedesetčetiri eura i pedesetpet centi) sa pripadajućim zateznim kamatama te za isplatu zateznih kamata na dosuđenu neimovinsku štetu iz točke I. izreke presude počevši od 22. studenog 2019. do 24. srpnja 2022., kao neosnovan.

III. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu u kojem na ime materijalne štete zahtijeva iznos od 464,53 EUR ( četristošezdesetčetiri eura i pedesettri centa) zajedno sa zateznim kamatama od dana donošenja presude pa do isplate.

IV. Nalaže se tuženiku RV, OIB [osobni identifikacijski broj], naknaditi tužitelju FV, OIB [osobni identifikacijski broj], trošak postupka u iznosu od 2.351,75 EUR (dvijetisućetristopedesetjedan euro i sedamdesetpet centi) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 13. ožujka 2026., kao dana donošenja ove presude, pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za 3 (tri) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu preko dosuđenog odbija zahtjev tužiteljice za naknadu troškova, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi podnesenoj 22. srpnja 2022. navodi da je 21. studenog 2019., oko 16.30 sati, prilikom šetnje sa suprugom, zadobila ozljede sa trajnim tjelesnim oštećenjem, dobivene od strane psa u vlasništvu tuženika. Navedenog datuma, tužiteljica je sa suprugom prilikom šetnje i po prelasku magistrale, konkretno u [adresa], ugledala bijeli kombi, oko kojega je trčao pas. U trenutku dolaska pred kombi, pas pasmine belgijskog ovčara, bez nadzora potrčao je prema tužiteljici, oborivši ju na tlo, nakon čega je ista prilikom pada zadobila tjelesne ozljede, te potražila liječniku pomoć. Opisani događaj tužiteljica je prijavila Policijskoj postaji Biograd na Moru i Državnom inspektoratu-veterinarske inspekcije, te je 6. prosinca 2019. izvršen očevid, prilikom kojeg je ispitan posjednik psa MV. Inspekcija je izvršenim nadzorom utvrdila da se radi o psu pasmine belgijskog ovčara, starog oko godinu dana, uredno čipiranog i cijepljenog kod veterinara PV u [adresa]. U izvješću MUP-a, Policijske uprave Zadarska, Policijska postaja Biograd na Moru, broj: 511-18-09-04/1-116/19, od 27. travnja 2020. godine, stoji da je pas u trenutku napada bio bez nadzora, slijedom čega je izdan obvezni prekršajni nalog protiv vlasnika psa, ovdje tuženika, pod brojem 511-18-09/05-2-48-1/2020. Prilikom opisane nezgode zbog pada od napada psa, tužiteljica je zadobila prijelom glavice odnosno gornjeg kraja palčane kosti (radijusa), lijevog lakta s defektom zglobne plohe te oštećenje ramena i udarac u lijevo koljeno. Nakon opisanog događaja tužitelja je obavila brojne specijalističke i kontrolne preglede, te fizikalni tretman, o čemu kao dokaz dostavlja specijalističke nalaze u razdoblju od dana zadobivenih ozljeda, 21. studenog 2019. do 22. rujna 2020., a koje liječenje još uvijek nije završeno, obzirom da je istoj zbog i dan danas prisutnih otoka, komplikacija i oštećenja, preporučena analgetska i fizikalna terapija, a moguće i kirurški zahvat, odnosno operacija. Tužiteljica je obavila i razne privatne specijalističke preglede, što je za istu uzrokovalo dodatne financijske izdatke, kao i stres i psihičko opterećenje prilikom odlaska na iste. Radi zadobivenih ozljeda tužiteljica je trpjela bolove raznih intenziteta, psihički šok i strah, ovo posebno imajući u vidu pasminu psa, a tjelesne i psihičke posljedice zaostale su do danas, te po mišljenju liječnika specijalista uz mogućnost pogoršanja. Nakon zadobivenih ozljeda tužiteljica je bila radno nesposobna za obavljati ikakve zadatke u periodu dužem od tri mjeseca, prilikom čega joj je bila nužno potrebna i tuđa pomoć, kroz period od najmanje mjesec dana. Slijedom navedenog tužiteljica ne može obavljati određene zadatke kao i slobodne aktivnosti koje je ranije redovito mogla, što je kod iste ujedno prouzrokovalo psihičko nezadovoljstvo do granice blaže depresije. Predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev.

2. Tužiteljica je podneskom od 6. listopada 2025. postavila tužbeni zahtjev nakon provedenog medicinskog vještačenja pa na taj način konačno zahtjeva na ime neimovinske štete isplatu iznosa od 12.054,55 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 22. studenog 2019. pa do isplate te je ujedno istaknula tužbeni zahtjev za isplatu novčanog iznosa od 464,53 EUR na ime imovinske štete zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od donošenja presude pa do isplate, a čime je preinačila tužbu.

2.1. Odredbom članka 191. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., dalje: ZPP) propisano je da je preinaka tužbe promjena istovjetnosti zahtjeva, povećanje postojećeg ili isticanje drugog zahtjeva uz postojeći. Odredbom članka 190. stavka 4. ZPP-a je propisano da će se smatrati da postoji pristanak tuženika na preinaku tužbe ako se on upusti u raspravljanje o glavnoj stvari po preinačenoj tužbi, a nije se prije toga protivio preinaci. U konkretnom slučaju, prethodni postupak je zaključen 19. siječnja 2023., dok je preinaku tužbe tužiteljica zahtijevala podneskom od 6. listopada 2025. isticanjem novog tužbenog zahtjeva kojim zahtijeva isplatu imovinske štete. Međutim, tuženik se nije usprotivio preinaci tužbenog zahtjeva, već je osporio osnovanost uređenog tužbenog zahtjeva. Slijedom čega se u skladu s odredbom članka 190. stavka 4. ZPP- a, smatra da postoji pristanak tuženika na preinaku tužbe.

3. Tuženik se u odgovoru na tužbu od 12. rujna 2022. u cijelosti usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći da ozljede na koje ukazuje tužiteljica nemaju nikakve veze sa psom u vlasništvu tužitelja zbog čega da ne postoji odgovornost na strani tuženika. Nadalje je naveo da je netočno da bi pas u vlasništvu tuženika napao tužiteljicu bilo kada pa tako niti 21. studenog 2019. Dodatno ukazuje da iz dostavljenih liječničkih nalaza, naročito Povijesti bolesti sačinjene od strane KBC Sestre Milosrdnice, slijedi da tužiteljica određene tegobe vuče od 2010. Zaključno predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

4. U dokazne svrhe sud je izvršio uvid i pročitao: dopis MUP, PU zadarska, PP Biograd, broj: 511-18-09-04/1-116/19 od 27. travnja 2020. (list spisa 4), medicinska dokumentacija ( list spisa 6- 26), liječnički karton na DVD mediju tužiteljice ( list spisa 62), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka prof.dr.sc. Roberta Karla, prim.dr.med. ( list spisa 67-75), izveden je dokaz saslušanjem svjedoka: HV ( list spisa 45-46), IV ( list spisa 46-47) i ČV ( list spisa 47) te je izveden dokaz saslušanjem tužitelja i tuženika. Izvršen je uvid u pribavljen predmet PU zadarske, PP Biograd, KLASA: 233-01/26-01/83, UR.BROJ: 511-18-09-26-6 ( list spisa 114-120).

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice radi naknade neimovinske štete u iznosu od 12.054,55 eura zajedno sa zateznim kamatama tekućim od 22. studenog 2019. nastale zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te radi naknade imovinske štete u iznosu od 464,53 eura zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja ove presude.

6. Između stranaka nije sporno da je tuženik vlasnik čipiranog i cijepljenog psa pasmine belgijski ovčar, u vrijeme štetnog događaja starog oko jedne godine, da utužene prigode nije bio vezan niti je nosio brnjicu.

7. Između stranaka je sporno je li utužene prigode tuženikov pas prouzročio štetu tužiteljici odnosno sporna je uzročno-posljedična veza između štete i štetnog događaja.

8. Uvidom u pribavljeni predmet PU zadarske, PP Biograd (114-120) proizlazi da je od strane policijskih službenika povodom štetnog događaja sačinjeno posebno izvješće, broj: 511-18-09-04/1-116/19 od 12. listopada 2020. kojim je navedeno da je 21. studenog 2019. u 18,51 sati u PP Biograd pristupila FV te je tom prigodom prijavila da ju je oko 16,30 sati u [adresa] u [adresa] napao pas nepoznate pasmine kojom prigodom je pala na pod i ozlijedila se te je s navedenom obavljen obavijesni razgovor. Ujedno dana 12. prosinca 2019. Državni inspektorat- veterinarska inspekcija je izvjestio da su 6. prosinca 2019. izvršili nadzor kod posjednika psa MV kojim nadzorom je utvrđeno da se radi o psu pasmine belgijski ovčar, star oko jedne godine koji je uredno čipiran i cijepljen kod veterinara. Također, iako je razvidno da je pas u trenutku napada bio bez nadzora i nije moguće utvrditi da se radi o opasnom psu jer ozljede koje su nastale nisu posljedica ugriza psa, već posljedica pada na kolnik. Slijedom čega je protiv RV izdan obvezni prekršajni nalog pod brojem 511-18-09/05-2-48-1/2020.

9. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka prof.dr.sc. Roberta Karla, prim.dr.med.se (list 67-75) proizlazi da je tužiteljica predmetne prigode 21. studenog 2019. zadobila ukupno pet tjelesnih ozljeda i to dvije teške tjelesne ozljede: prijelom glavice palčane kosti i otrgnuća nastavka lakatne kosti te tri lake tjelesne ozljede u vidu udarca u jagodičnu regiju glave, udarac u lijevu šaku i lijevo koljeno. Liječenje navedenih ozljeda trajalo je 4 mjeseca, a podrazumjevalo je nošenje longete i fizikalnu terapiju. Nadalje vještak je naveo da je tužiteljica bolove jakog intenziteta imala tri dana (21. do 23. studenog 2019.) radi prijeloma lijevog lakta, natučena koljenja i lijeve šake, bolovi su bili stalni za vrijeme cijelog dana. Ovi bolovi da su zahtijevali analgetike iz kućne apoteke više puta dnevno. Tužitelj da je bolove srednjeg intenziteta imao 70 dana (24. studenog 2019. do 29. siječnja 2020.) radi prijeloma lakta. Bolovi su povremeni, dnevno traju do 6 sati, javljaju se kod aktivnosti fizikalne rehabilitacije i kretanja. Bilo je potrebno uzimati analgetike uobičajenog djelovanja. Bolove slabog intenziteta je imao 11 mjeseci, 30. siječnja do 31. prosinca 2020. povremeno se javljaju kod aktivnosti, traju kratko. Bilo je potrebno po potrebi uzimati analgetike. Kumulativno bolovi su trajali cjelodnevno kroz opisano razdoblje. Nadalje, tužiteljica da je u predmetnom događaju pretrpjela strah za život u trajanju nekoliko minuta za vrijeme i neposredno nakon događaja. Strah jakog intenziteta da je imala 48 sati ( 21. do 22. studenog 2019. u vidu stresa, panike i anksioznosti i zahtijevalo je uzimanje lijekova za umirenje. Strah srednjeg intenziteta da je imala mjesec dana ( 23. studenog 25. prosinca 2019.) radi zadobivenih ozljeda, nemira, promjena životnih okolnosti i neizvjesnosti za posljedice tjelesnih ozljeda. Ovaj strah nije stalan, javlja se povremeno kod prisjećanja na događaj, sličnih situacija, buke i sl. Strah slabog intenziteta, povremenog karaktera imala je 4 mjeseca, 25. prosinca 2019. do 11. ožujka 2020., koji se javi kod prisjećanja na događaj, liječničkih kontrola, prolaskom na mjestu stradavanja, sličnih situacija i dr. Samo ponekad zahtijeva uzimanje za umirenje. Pretrpljeni događaj i strah nije ostavio trajnih psihičkih promjena niti duševnog oštećenja na karakteru tužiteljice. Radi ozljede lijeve ruke zahtijevala je tuđu njegu i pomoć od nemedicinske osobe / ukućana koja se odnosila na pripomoć kod higijene, oblačenja, pripreme hrane, odlaska u nabavku i na kotrole kod liječnika od 21. studenog 2019. do 14. siječnja 2020. po 2 sata dnevno. Od 15. siječnja do 13. veljače 2020. zahtijevala je pripomoć druge osobe 1 sat dnevno radi navedenih radnji, ukupno tuđa njega i pomoć je iznosila 135 sati. Zaključno, vještak je naveo da je prijelom glavice palčane kosti izazvao trajno oštećenje zglobne plohe s defektom hrskavice na mjestu prijeloma što je utvrđeno dijagnostičkim postupcima i pregledom liječnika u tijeku 16 mjeseci nakon stradavanja. Ova ozljeda je izazvala umanjenje opće životne aktivnosti u smislu ograničene pokretljivosti lijevog lakta, iznosi 4 %.

9.1. Tuženik je podneskom od 29. listopada 2024. prigovorio nalazu i mišljenju vještaka u cijelosti odnosno u pogledu ozljeda koje je tužiteljica navodno zadobila u štetnom događaju kao i u pogledu posljedica koje iz toga proizlaze.

9.2. Kako bi se raspravilo o primjedbama tuženika na navedeni nalaz i mišljenje, na ročištu za glavnu raspravu od 19. rujna 2025. saslušan je stalni sudski vještak Robert Karlo. Saslušani vještak je u cijelosti ostao kod izrađenog pisanog nalaza i mišljenja od 25. rujna 2024. te prilikom detaljnog usmenog iznošenja nalaza i mišljenja, u cijelosti argumentirano otklonio primjedbe tuženika, ustrajući pri tome da su zadobivane ozljede tužiteljice proizašle iz štetnog događaja. Isto tako, vještak je uvažio primjedbu tužiteljice navodeći da u cijelosti ustraje pri utvrđenoj duljini trajanja fizičkih bolova koje treba usuglasiti s kalendarskim datumima.

9.3. Ovaj sud u cijelosti prihvaća izrađeni nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Roberta Karla, koji je potom usmeno iznio na raspravi, kao stručnim, argumentiranim i izrađenim u skladu s pravilima struke u kojem sud ne nalazi proturječnosti.

10. Saslušan u svojstvu svjedoka HV je iskazao da je utužene prigode šetao sa suprugom te su iz jednog otvorenog dvorišta vidjeli psa pasmine belgijski ovčar kako laje na jedan bijeli kombi koji je stajao pokraj vrata s vanjske strane ograde, a onda se u jednom trenutku zaletio prema njima i bacio njegovu suprugu na pod tako da je pala na lijevi bok, a onda je čak krenuo prema njemu, kako je imao u ruci jednu vrećicu, otjerao ga je potom došao vlasnik psa ovdje tuženik te se pas smirio. Kad su došli kući vidjela je da joj je ruka poplavila i počeli su bolovi. Potom da je otišla u Ortopedsku bolnicu u Biogradu, slikali su joj ruku i stavili gips te su napisali prijavu prema policiji. Naveo je da njegova supruga pola godine imala teške probleme, a i dan danas ima jer joj očito nešto nisu dobro napravili u bolnici te su je nakon pola godine uputili u Lovran gdje su joj rekli da joj je ruka trebala biti operirana odmah isti dan kad se to dogodilo jer joj je bio povrijeđen živac palčane kosti. Na poseban upit je naveo da joj je dugo nakon toga trebala pomoć i da je morao raditi i ženske i muške poslove jer ona nije mogla, trebao ju je oblačiti i svlačiti jer nije mogla ništa sama. I dan danas ona traži pomoć jer ne može u lijevoj ruci podići nikakav teret jer joj je krivo zarasla kost. Iskazao je da je tužiteljica tri tjedna odlazila na fizikalne terapije u Ortopedsku bolnicu i kako joj nije bilo bolje i da su potražili pomoć u Lovranu. Nadalje je naveo da se pas zaletio u velikoj brzini prema njoj i da ju je u letu bacio na pod, da su vidjeli da će se to tako dogoditi i da se gospođa probala zaštiti tako da je prekrila lice rukama. Naveo je da je pala na asfalt i da je udarila glavom, rukom i nogom o asfalt i zadobila je ogrebotine. Tada da su išli uz desnu stranu ceste uz ogradu, nisu računali da bi mogao izaći pas. I prije bi tu viđali dva psa, ali su bili vezani kako je bila visoka ograda nisu se imali razloga bojati, ponekad bi zalajali, ali nisu imali nikakav strah jer su vidjeli da su vezani i da ne mogu preko ograde.

11. Saslušan u svojstvu svjedoka IV je iskazao da je utužene prigode zajedno s kolegom ČV bio kod MV u radioni, sjedili su u kombiju u tom trenutku koji je bio parkiran kod ograde s unutarnje strane. U jednom trenutku MV je otvorio vrata od dvorišta kako bi oni s kombijem izašli vani i pas je izletio iz dvorišta, vidio je da su baš tada prolazili neki ljudi i da je pas krenuo prema njima i da se gospođa spotakla, pretpostavlja da se prestrašila, nije vidio da je pas skočio na nju. Vidio je da je gospođa sjedila na podu, nije vidio da je ležala, nije vidio da je imala ogrebotine, MV je odmah skočio i ponudio pomoć, pomogao je gospođi da se digne. Pas je odmah ušao u krug dvorišta. Na poseban upit je naveo da se gospođa kretala više uz rub ceste po makadamskom dijelu i da se možda spotakla, možda od kamenčić, ili rub ceste ili od straha, ne zna od čega. On ju je samo vidio da je sjela i da joj MV pomogao da se digne, a i suprug joj je pomogao. Kolega i on da nisu izlazili iz kombija.

12. Saslušan u svojstvu svjedoka ČV je iskazao da je te prigode zajedno sa IV bio u krugu radione kod tuženika te su taman ušli u kombi i MV im je otvarao vrata od dvorišta kako bi izašli s kombijem. Vidio je u tom trenutku dvoje starijih ljudi da prolaze uz rub asfalta. U tom trenutku je izišao pas od MV, napravio samo krug i odmah se vratio unutra. Pretpostavlja da se gospođa prestrašila psa i jednostavno kako se kretala uz rub asfalta pala odnosno sjela na pod. Iskazao je da nije vidio da je pas srušio gospođu, i nikakvog kontakta nije bilo između gospođe i psa. Kako je MV vidio da je gospođa pala odmah joj je prišao s namjerom da joj ponudi pomoć i pomogne joj da se digne. Naveo je da on i kolega nisu izlazili iz kombija da je kombi bio udaljen 15-20 metara od mjesta gdje je gospođa pala. Nije vidio niti da je s te udaljenosti mogao vidjeti da je gospođa imala ogrebotine po licu i gospođa i gospodin su nosili nekakve vrećice u rukama. Nadalje je naveo da nisu gledali u pravcu gospođe jer su bili okrenuti u suprotnom pravcu te su kasnije vidjeli da je gospođa pala pa su se okrenuli. Na upit što je on točno vidio iskazuje da je vidio gospođu kako sjedi na podu i da se pas vraća u dvorište a prije toga kada je MV otvarao njima vrata od dvorišta da je vidio da je pas izletio vani što i prije bi znao otići preko puta u šumu obaviti nuždu i vratiti se u dvorište. Zaključno je naveo da nije vidio da je bilo kontakta između psa i ove gospođe jer nije ni gledao u pravcu tih ljudi.

13. Tužiteljica je u stranačkom iskazu navela da je utužene prigode šetala sa suprugom i ispred radnje od tuženika, primijetili su auto i psa koji je skakao na auto, na što je rekla muža da pogleda opasnog psa te su u tom trenutku zastali, pas ih je uočio i potrčao prema njima i u naletu prekrižila je ruke preko lica te je zaskočio na nju s desnog boka, pala je na cestu i to asfalt na lijevu stranu tijela, nakon čega je pas došao do njezinog muža koji se branio s vrećicom koju je imao u ruci i u trenutku kad je ležala na podu čuli su glas vlasnika psa koji je istog zvao. Nakon toga vlasnik je došao i pas i vlasnik su otišli i kasnije se vlasnik vratio do njih te rekao da mu je žao što se to dogodilo i pitao je trebam li pomoć. Vlasnik joj je pomogao da se podigne od poda nakon čega su otišli kući. Kad je došla kući, osjećala je bol na lijevoj strani tijela i to u nogama, odnosno koljenu, a ponajvišu bol je osjećala u laktu koji je bio u tom trenutku natečen. Otišli su kod doktorice opće prakse koja ju je pregledala te dala uputnicu u ortopediju nakon čega je otišla u bolnicu u Biograd, napravila je rendgen ruke i koljena te utvrdila da je koljeno samo otečeno dok je ruka bila prelomljena, odnosno gornji dio palčeve kosti i još jedan dio lakta, nakon čega su joj stavili gips. Gips je nosila oko 6 tjedana. Svaki tjedan dana da je odlazila u bolnicu na kontrole te su joj svaki tjedan dana skidali gips, radili rendgen, kako nije kost dobro zarašćivala oporavak je trajao duže, a gips kako su joj skinuli nakon 6 tjedana te je počela s fizikalnom terapijom odlazeći opet u istu bolnicu koja je trajala cca 3-4 tjedna. Nakon skidanja gipsa javila joj se bol u ramenu iste ruke pa su joj u bolnici davali dvije blokade. Nakon 6 mjeseci od pada opet se javila u bolnicu jer nije mogla izdržati bolove u ruci rendgenom je utvrđeno kako kost nije zarasla te da je trebalo operirati nakon ozljede po njegovom mišljenju jer da je došlo do prijeloma palčene kosti i glavice, nakon čega ju je uputio u Lovran. Navela je da i dalje bolove na toj ruci jer ne može nositi teret teži od 2-3 kile, te osjeća bolove i na promjenu vremena. Nakon ozljede doktorica joj je prepisala tablete protiv bolova koje je uzimala po potrebi. Isto tako njezin suprug joj je pomagao u kućanskim poslovima, na način da je kuhao, spremao i čistio kuću jer nije mogla isto obavljati zbog gipsa kao i nakon što su joj skinuli gips, a prvo vrijeme je i oblačio, presvlačio i kupao.

14. Tuženik je u stranačkom iskazu naveo da je tog popodneva ispred njegove radnje otvarao ulazna vrata od dvorišta kako bi kombi izašao, u kojem su bili njegovi prijatelji izašli iz dvorišta u rikverc, dok se njegov pas igrao oko kombija i u tom trenutku da je vidio dvoje ljudi a tu su ovdje tužiteljica i njen suprug kako prolaze šetajući bočno od njih i to makadamom između zida i asfalta. Pas se igrao oko kombija i njega jer je bio blizu kombija, pas je vidio da su prolazili s vrećicama te je istrčao prema njima, s tim da je tužiteljica išla s desne strane a muž s lijeve strane a misli da su zajedno između sebe nosili jednu vrećicu i to ona u lijevoj a on u desnoj ruci. Pas je što je vidio otrčao prema njima i došao prema njima s njihove prednje strane te je napravio jedna krug oko njih, te je gospođa u tom trenutku pala na mokro tlo ali ne sjeća se da li na kamen ili se poskliznula na travu. Vidio je da pas na nju nije skočio. Nakon tužiteljičinog pada na pod, prišao joj je, uzeo psa za povodac, ubacio ga u dvorište, zatvorio vrata te prišao tužiteljici i pomogao joj podići, te je pitao da li joj je potrebna liječnička pomoć odnosno da li je treba odvesti do bolnice na što je ona rekla da će ona sama .

15. Slijedom prednje izvedenih dokaza, po ocjeni ovog suda pas koji se utužene prigode kretao bez povodca se smatra opasnom stvari, budući da je i po navodima samog tuženika izišao izvan dvorišta na ulicu, bez njegovog nadzora, slijedom čega se primjenjuju odredbe o objektivnoj odgovornosti propisane odredbom članka 1063. i 1064. ZOO-a.

16. Odredbom članka 1063. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 26/2021, 114/2022, 156/2022, dalje u tekstu: ZOO) propisano je da šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete.2

17. Odredbom članka 1064. ZOO-a propisano je za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.

18. Odredbom članka 1095. stavka 1. ZOO-a propisano je da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja.

19. Tijekom postupka saslušani su svjedoci: HV, IV i ČV. Prvenstveno, ovaj sud nailazi na nelogičnosti i proturječnosti u iskazima saslušanih svjedoka GV i ČV. Pa su tako obojica navela da su se utužene prigode nalazili u kombiju u krugu radione tuženika koji je tada otvorio dvorišna vrata kako bi izišli vani, tada da je pas izišao ( izletio) iz dvorišta, da utužene prigode nisu izlazili iz kombija. Potom je svjedok IV iskazao „ vidio sam da su baš tada prolazili neki ljudi i da je pas krenuo prema njima i da se gospođa spotakla..ja nisam vidio da je pas skočio na nju..“, potom je na poseban upit naveo da ne zna od što se spotakla, da je samo vidio da je sjela i da joj je MV pomogao da se digne..“ Potom na poseban upit svjedok ČV je iskazao da on „nije vidio da je pas srušio gospođu i da nikakvog kontakta nije bilo između gospođe i psa“. Međutim, svjedok je na daljnja pitanja naveo da su on i IV bili okrenuti u suprotnom pravcu pa da nisu gledali u pravcu tužiteljice, a na poseban upit da opiše što je točno vidio navedeni svjedok je izričito iskazao da je vidio gospođu kako sjedi na podu i da se pas vraća u dvorište, a potom je naveo da nije vidio kontakt između psa i te gospođe jer nije ni gledao u pravcu tih ljudi. Stoga, ako se uzme u obzir da su se navedeni svjedoci IV i ČV nalazili u kombi vozilu ( po navodima svjedoka na udaljenosti od 15-20 m od mjesta pada tužiteljice) koje prednjom stranom nije bilo okrenuto prema ulici, već prema dvorištu, što ovaj sud zaključuje i iz iskaza samog tuženika kada navodi „ ...otvorio sam vrata od dvorišta kako bi kombi izišao, a u kojem su bili moji prijatelji izašli iz dvorišta u rikverc..“, pa ovom sudu djeluje neuvjerljivo i nelogično da bi navedena dvojica svjedoka, nalazeći se u kombi vozilu u suprotnom pravcu od kretanja tužiteljice i svjedoka HV, na udaljenosti od otprilike 15-20 metara bili u mogućnosti doista vidjeti je li došlo do kontakta tužiteljice s psom tuženika. Kao što je prednje navedeno, svjedok ČV je uz to i proturječan samom sebi izričito navodeći da nije bilo nikakvog kontakta između psa i tužiteljice, da bi potom iskazao da nije vidio da bi bilo kontakta jer nije ni gledao u pravcu tih ljudi, da su kasnije vidjeli da je gospođa pala pa su se okrenuli. Slijedom opisanih nelogičnosti i proturječnosti u iskazima ovih svjedoka, ovaj sud zaključuje da navedeni svjedoci nemaju nesporednih saznanja o načinu ozljeđivanja tužiteljice jer sam pad tužiteljice na tlo nisu vidjeli. S druge strane, svjedok HV, očevidac štetnog događaja je detaljno opisivao dinamiku štetnog događaja, navodeći da je kritične prigode šetao sa suprugom (tužiteljicom) prolazeći pored jednog otvorenog dvorišta, da su vidjeli psa pasmine belgijski ovčar kako laje na jedan bijeli kombi koji je stajao pokraj vrata s vanjske strane ograde, a onda da se u jednom trenutku zaletio prema njima i bacio njegovu suprugu na pod, potom da je došao vlasnik psa ( tuženik) te se pas smirio. Analizirajući iskaz navedenog svjedoka HV, sa iskazima drugih svjedoka, kao i stranaka te drugih materijalnih dokaza, prvenstveno dovodeći ga u vezu s pribavljenim spisom PU zadarske, PP Biograd na Moru formiranim povodom štetnog događaja, ovaj sud ocjenjuje iskaz ovog svjedoka u cijelosti logičnim i uvjerljivim, a posljedično je sud cijenio istinitim iskaz saslušane tužiteljice koja je iskazivala detaljno i uvjerljivo.

20. Slijedom izvedenih dokaza, ovaj sud zaključuje da se štetni događaj zbio 21. studenog 2019., u poslijepodnevnim satima, da je tuženik vlasnik psa pasmine belgijski ovčar, da je povodom štetnog događaja protiv tuženika izdan obavezni prekršajni nalog, broj: 511-18-09/05-2-48-1/2020 protiv kojeg tuženik nije podnio prigovor budući da provjerom kroz upisnik prekršajnih predmeta ovog suda nije razvidno da bi povodom štetnog događaja formiran prekršajni predmet ovog suda ( list spisa 143), da je tuženik otvaranjem vrata omogućio izlazak psa izvan dvorišnog prostora na javnu površinu gdje je potom došlo do napada psa na tužiteljicu koja je uslijed napada pala na tlo te zadobila ozljede.

21. Nadalje, valja istaknuti da ZOO nije odredio pojam opasne stvari. Međutim, po pravnoj teoriji i ustaljenoj sudskoj praksi pod opasnom stvari se razumijeva svaka stvar koja po svojoj namjeni, osobinama, položaju, mjestu i načinu uporabe ili na drugi način predstavlja povećanu opasnost nastanka štete za okolinu pa je zbog toga treba nadzirati povećanom pažnjom. S obzirom da u konkretnom slučaju iz provedenih dokaza proizlazi da tuženikov pas nije bio pod nadzorom, budući da je nakon otvaranja dvorišnih vrata od strane tuženika, izišao na ulicu bez nadzora, po stavu ovog suda pas koji se kreće bez nadzora vlasnika javnom površinom se smatra opasnom stvari pa vlasnik, ovdje tuženik odgovara za štetu po načelu uzročnosti ( objektivna ili kauzalna odgovornost), kao što je sud prednje obrazložio. Iz naprijed izvedenih dokaza, ne proizlazi da bi tužiteljica na bilo koji način doprinijela šteti, pa ovaj sud zaključuje da je za štetu iz štetnog događaja isključivo odgovoran tuženik, kao vlasnik psa sukladno odredbi članka 1063. ZOO.

22. Sud je u cijelosti prihvatio utvrđenja iz prednje iznijetog nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke, na temelju kojih je sud utvrdio da je tužiteljica u štetnom događaju pretrpjela i zadobila dvije teške tjelesne ozljede u vidu prijeloma glavice lijeve palčane kosti i otrgnuća lakatne kosti i tri lake tjelesne ozljede u vidu udarca u jagodičnu regiju glave, udarca u lijevu šaku i lijevo koljeno, liječenje kojih ozljeda je trajalo 4 mjeseca, a podrazumijevalo je nošenje longete i fizikalnu rehabilitaciju, bolove jakog intenziteta tužiteljica je trpjela 3 dana, bolove srednjeg intenziteta 70 dana te slabog intenziteta 11 mjeseci, uz tzv. sekundarni strah ( koji je započeo u trenutku kad je primijetila da je ozlijeđena, da je pretrpjela strah za život u trajanju nekoliko minuta za vrijeme i nesporedno nakon događaja, strah jakog intenziteta 48 sati, srednjeg intenziteta mjesec dana te slabog intenziteta povremenog karaktera 4 mjeseca, dok pretrpljeni događaj i strah nije ostavio trajnih psihičkih promjena niti duševna oštećenja na karakteru tužiteljice. Nadalje, ovaj sud je prihvaćajući rezultate medicinskog vještačenja utvrdio da je prijelom glavice palčane kosti izazvao trajno oštećenje zglobne plohe s defektom hraskavice na mjestu prijeloma, što je izazvalo trajno umanjenje opće životne aktivnosti u smislu ograničene pokretljivosti lijevog lakta što iznosi 4 %.

23. S obzirom na naprijed opisana utvrđenja o posljedicama zadobivenih ozljeda u štetnom događaju temeljem medicinskog vještačenja, po stavu ovog suda tužiteljici je u ovom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u smislu odredbe članka 19. i članka 1046. ZOO-a, te težina ozljede i okolnosti konkretnog slučaja opravdavaju tužiteljici dosuditi pravičnu novčanu naknadu na ime neimovinske štete primjenom odredbe članka 1100. stavka 1. ZOO-a.

23.1. Sud je pritom raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužiteljica navela u tužbi: fizičke bolove, strah, duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti, posjećivanje ambulante i trajanje rehabilitacijskog postupka, kao u smislu članka 1100. stavka 2. ZOO-a kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu, kao i drugim kriterijima propisanim člankom 1100. stavkom 2. ZOO-a, a također i o Orijentacijskim kriterijima i iznosima za utvrđivanje visine pravične novčane naknade neimovinske štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020., poslovni broj: Su IV-47/2020 te je cijeneći utvrđen intenzitet i trajanje fizičkih bolova, vrstu i lokalitet ozljeda, odnosno intenzitet i trajanje straha, kao i vodeći računa o načinu ozljeđivanja tužiteljice, dob tužiteljice u vrijeme ozljeđivanja, kao i način ozljeđivanja, sud smatra da bi tužiteljici kao pravična novčana naknada na temelju članka 1100. stavka 2. ZOO-a iznosila od 9.000,00 EUR. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom I. izreke presude.

23.2. U pogledu tijeka zateznih kamata, sud je odredio tijek zateznih kamata na iznos neimovinske štete od dana podnošenja tužbe odnosno od 25. srpnja 2022. Naime, iz stanja spisa proizlazi da je tužiteljica tek u tužbi zatražila od tuženika naknadu neimovinske štete, a u tom slučaju zatezne kamate na iznos naknade neimovinske štete teku od podnošenja tužbe, a ne od štetnog događaja ( 22. studenog 2019.), kako je to propisano odredbom članka 1103. ZOO-a. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom II. izreke presude.

24. Nadalje, tužiteljica nije navela po kojoj osnovi zahtijeva isplatu imovinske štete u iznosu od 464,53 eura sa zateznim kamatama tekućim od donošenja ove presude. Iz činjeničnih navoda tužbe proizlazi da je tužiteljici bila nužno potrebna i tuđa pomoć, da je obavljala i razne specijalističke preglede što je za uzrokovalo dodatne financijske izdatke što nije potrijepljeno materijalnim dokazima u vidu računa. S obzirom da nije razvidna osnova po kojoj potražuje imovinsku štetu, posljedično nije dokazala niti visinu. Slijedom čega je odlučeno kao pod točkom III. izreke presude.

25. Odluka o trošku postupka temelji se na odredbi članka 154. stavka 2. u vezi sa člankom 155. stavkom 1. ZPP-a, a odmjerena je sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23., dalje: Tarifa). Primjenom odredbe članka 154. stavka 2. ZPP, omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, već i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

25.1. U konkretnom slučaju tuženik je osporavao osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva, radi čega je tužiteljica trebala dokazati kako osnovanosti tako i visinu tužbenog zahtjeva, pa kako je ovaj sud utvrdio da tužiteljici pripada naknada neimovinske štete tada se ima smatrati da je tužiteljica glede osnove zahtjeva uspjela u omjeru od 100%, a glede visine zahtjeva 71,89 %. S tim u vezi ukupni postotak tužiteljice (171,89 %), valjalo je podijeliti s dva (pravna osnova i visina), te se tako dobije uspjeh tužiteljice od 85,95 %. Od toga postotka, valjalo je odbiti postotak uspjeha tuženika u sporu od 14,06 % (0% osnova i visina 28,11 %), pa je tužiteljici valjalo dosuditi opravdane parnične troškove u omjeru od 71,89 %.

25.2. Tužiteljici je priznat trošak: sastava tužbe u iznosu od 100 bodova (Tbr. 7.t.1. Tarife), trošak zastupanja na ročištima od: 19. siječnja 2023., 15. veljače 2023., 28. rujna 2023., 25. ožujka 2025., 19. rujna 2025., 24. studenog 2025. i 17. veljače 2026.

- od po 100 bodova (Tbr. 9.t.1. Tarife u vezi sa Tbr. 7.t.1. Tarife), dok je tužiteljici za pristup ročištu od 9. lipnja 2025 priznato 25 bodova (Tbr. 9.t.5. Tarife u vezi sa Tbr. 7.t.1. Tarife umjesto zatraženih 100 bodova jer je navedeno ročište odgođeno prije početka raspravljanja. Nadalje, tužiteljici je priznat trošak sastava podneska od 9. siječnja 2023. – 100 bodova ukupno 925 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 EUR (Tbr. 54. Tarife) iznosi 1.850,00 EUR, a uvećano za PDV od 25 % iznosi 2.312,50 EUR, što uz trošak pristojbe na tužbu od 53,09 EUR te trošak sudske pristojbe na presudu od 53,09 EUR ukupno iznosi 2.418,68 EUR.

25.3. S obzirom na naprijed utvrđeni postotak uspjeha tužiteljice ( 71,89 %), tuženik je obvezan naknaditi tužiteljici troškove postupka u iznosu od 1.738,75 EUR. Ovom iznosu valjalo je dodati iznos s osnova medicinskog vještačenja kao neophodan za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari u ukupnom iznosu 613,00 EUR. Tužiteljici je tako s osnova troškova postupka dosuđeno ukupno 2.351,75 EUR, pa je odlučeno kao pod točkom IV. izreke presude.

26. Slijedom svega iznijetog, odlučeno je kao u izreci presude.

Biograd na Moru, 13. ožujka 2026.

Sutkinja

Senia Bušljeta

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od prvog idućeg dana od dana njezine objave (čl. 335. st. 7. do 10. ZPP-a). Žalba se podnosi ovom sudu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud ( čl. 348. ZPP- a).

Dostavna naredba:

- tužiteljici po punomoćnici Juliji Strmota, odvjetnici u Zadru

- tuženiku po punomoćniku Boži Vrkiću, odvjetniku u Zadru.