Republika Hrvatska
Trgovački sud u Osijeku
Stalna služba u Slavonskom Brodu
Slavonski Brod
Trg pobjede 13
Poslovni broj: Povrv-40/2025-27
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
i
R J E Š E NJ E
Trgovački sud u Osijeku, Stalna služba u Slavonskom Brodu, po sutkinji Mirni Vujčić, u pravnoj stvari tužitelja EFFECTUS d.o.o., Bribir, Kosavin 17A, OIB 33270373147, kojeg zastupa punomoćnik Frane Dobrović, odvjetnik iz Rijeke protiv tuženika B. i G. BAU d.o.o., [adresa], OIB 33869034919 kojeg zastupaj punomoćnik Stefano Segnan, odvjetnik iz Rijeke, radi isplate iznosa od 6.000,00 eura, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 20. veljače 2026. godine u nazočnosti zamjenika punomoćnika parničnih stranaka, te na ročištu za donošenje, objavu i uručenje presude, dana 13. ožujka 2026. godine
p r e s u d i o j e
I. Održava se na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Hrvatina Šustić iz Osijeka poslovni broj UPP/OS-Ovrv-1053/2024 (Jedinstveni identifikator prijedloga: 463692-2024, Sudski predmet: Ovrv-16472/2024) od 05. prosinca 2024. godine u dijelu u kojem je naloženo tuženiku namiriti tužitelju novčanu tražbinu u iznosu od 4.559,73 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 07. studenog 2024. godine do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, kao i naknaditi tužitelju troškove ovršnog postupka u iznosu od 209,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana donošenja rješenja, tj. od 05. prosinca 2024. godine do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a sve to u roku od osam dana.
II. Ukida se platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Hrvatina Šustić iz Osijeka poslovni broj UPP/OS-Ovrv-1053/2024 (Jedinstveni identifikator prijedloga: 463692-2024, Sudski predmet: Ovrv-16472/2024) od 05. prosinca 2024. godine u dijelu u kojem je naloženo tuženiku namiriti tužitelju novčanu tražbinu u iznosu od 1.440,27 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 07. studenog 2024. godine do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, kao i naknaditi tužitelju troškove ovršnog postupka u iznosu od 66,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana donošenja rješenja, tj. od 05. prosinca 2024. godine do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, te se u tom dijelu tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.
III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 1.005,00 eura, a to u roku od petnaest dana.
i
r i je š i o je
I. Radi osiguranja novčane tražbine tužitelja – predlagatelja osiguranja u iznosu od s iznosu od 4.559,73 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 07. studenog 2024. godine do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, kao i tražbine po osnovi troškova ovršnog postupka u iznosu od 209,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana donošenja rješenja, tj. od 05. prosinca 2024. godine do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.
o d r e đ u j e s e p r e t h o d n a m j e r a
kojom se zabranjuje bankama i svim drugim financijskim institucijama kod kojih tuženik - protivnik osiguranja B. i G. BAU d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB 33869034919 ima otvoren račun da trećoj osobi po nalogu tuženika –protivnika osiguranja isplati s njegovog računa novčani iznos za koji je određena prethodna mjera tako što se nalaže Financijskoj agenciji - FINA (dalje: Agencija) da izda nalog bankama za izvršenje ovog rješenja o prethodnoj mjeri, počevši od banke koja vodi najranije otvoreni račun, prema podacima iz Jedinstvenog registra računa, a ako osnova za plaćanje ne bude izvršena na novčanim sredstvima po svim računima tuženika, da se provede osiguranje na oročenim sredstvima tuženika, uključujući i kamate.
Iznos novčanih sredstva tuženika za koje je određena zabrana isplate ne smije se prenijeti s računa tuženika dok traje zabrana, osim radi namirenja osigurane tražbine i troškova ovog postupka.
Provedbom prethodne mjere, predlagatelj osiguranja - tužitelj stječe založno pravo na novčanim sredstvima protivnika osiguranja -tuženika za koje je određena zabrana isplate.
Ova prethodna mjera trajat će do proteka petnaest dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu.
Tužitelj je dužan predujmiti FINA-i propisanu naknadu za provedbu ovog rješenja o osiguranju.
II. O d b i j a se kao neosnovan prijedlog tužitelja –predlagatelja osiguranja u dijelu u kojem tužitelj – predlagatelj osiguranja traži odrediti prethodnu mjeru radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 1.440,27 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 07. studenog 2024. godine do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje refe rentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, kao i naknaditi tužitelju troškove ovršnog postupka u iznosu od 66,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana donošenja rješenja, tj. od 05. prosinca 2024. godine do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.
Obrazloženje
1. Na prijedlog tužitelja javni bilježnik Hrvatin Šustić iz Osijeka je dana 05. prosinca 2024. godine donio rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave posl. br. UPP/OS-Ovrv-1053/2024 (Jedinstveni identifikator prijedloga: 463692-2024, Sudski predmet: Ovrv-16472/2024) kojim je naloženo tuženiku namiriti tužitelju novčanu tražbinu u iznosu od 6.000,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama koja na taj iznos teku od 07. studenog 2024. godine do isplate, kao i naknaditi tužitelju troškove ovršnog postupka u iznosu od 275,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja rješenja do isplate, a koje je u povodu prigovora tuženika stavljeno izvan snage i postupak nastavljen kao postupak po prigovoru platnog naloga.
2. U prigovoru tuženik navodi da pobija rješenje u cijelosti, da nikada nije potpisao ili sklopio ugovor s tužiteljem za izvođenje građevinskih radova koji se navode da su isporučeni odnosno obavljeni dana 08. listopada 2024. godine, a po osnovi računa br. 64/1/1 od 30. listopada 2024. godine, da je tuženiku dana 30. listopada 2024. godine e-mailom od strane računovodstva T.E.H.M.A.R. Partneri d.o.o. Kaštelir poslan račun br. 64/1/1 od 30. listopada 2024. godine te da je dopisom od 01. studenog 2024. godine osporio račun jer iz računa nije vidljivo kada je zaračunata usluga izvedena s obzirom da od dana 08. listopada 2024. godine tuženiku nikakve usluge od strane tužitelja nisu pružene, a niti je vidljivo o kojem objektu se radi niti su u računu navedene pojedinačne stavke niti jedinične cijene za radove koji se navode u rekapitulaciji koja je dostavljena uz račun već je samo naveden iznos od 6.000,00 eura. Očitovao se da sam račun ne predstavlja dokaz o postojanju obveznog odnosa već je to knjigovodstvena isprava koju je sastavio tužitelj i predstavlja njegovu tvrdn ju da mu tuženik nešto duguje. Iz tih razloga osporava pasivnu legitimaciju, osnovu i visinu tražbine te ovršne troškove.
3. U daljnjem tijeku postupka tužitelj se u roku iz odredbe čl. 461. a. st. 6. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25; dalje: ZPP ) očitovao da osporava prigovor u cijelosti, da je tužitelj s tuženikom 26. svibnja 2022. godine dogovorio radove proširenja terase u [adresa] na otoku Krku, da su radovi započeli 07. lipnja 2022. godine i da se komunikacija između stranaka odvijala usmenim putem na način da je direktor tuženika CH , u ime tuženika kao investitora, naručio izvođenje radova putem BH kao djelatnika tužitelja, a cijenu za radove stranke su ugovorile u iznosu od 6.000,00 eura. Očitovao se da su radovi obuhvaćali uklanjanje raslinja, ravnanje terena s iskopom za temeljne trake, utovar i odvoz na lokalni deponij, betoniranje temeljnih traka i zidića, ugradnja podloge za opločnik, granulaciju, ručno planiranje i zbijanje, postava betonskog opločnika s ugradnjom i strojnim nabijanjem te fugiranjem iste s montažom tendi i nadstrešnica iznad opločene terase te čišćenje gradilišta i odvoz šute te trajali petnaestak dana te su popisani u rekapitulaciji koja se nalazi u privitku računa, a izvedeni su uredno i na njih tuženik nije imao primjedbi. Kako se radi o manje opsežnim i zahtjevnim radovima za njih nije vođena građevinska knjiga niti dnevnik, a niti je za njih bilo potrebno vršiti nadzor. Očitovao se da se točan opseg građevinskih radova može izvršiti komparacijom stanja gradilišta prije početka radova i nakon njihovog završetka, što je razvidno iz fotografija u spisu, a da je po izvođenju radova tuženik bio upoznat s obvezom plaćanja dokazuju poruku razmijenjene između OH i ŠH u kojima tuženik traži izdavanje računa.
4. Tuženik se u daljnjem tijeku postupka u roku iz odredbe čl. 461.a.st.7. ZPP- a očitovao da osporava navode da je CH u ime tuženika kao investitora naručio izvođenje radova za paušalni iznos od 6.000,00 eura, da su parnične stranke poslovale u razdoblju od 2021. godine do kraja 2024. godine i u tom poslovnom odnosu i u to vrijeme tužitelj je naručivao robu od tuženika, a za potrebe izvođenja radova trećim osobama te se komunikacija između stranaka odvijala putem e-maila, telefonskih poziva ili dolaskom djelatnika tužitelja u prostore tuženika , a dogovori su se odvijali između ŠH i OH te je tijekom trajanja poslovnog odnosa tužitelj podmirivao račune, ali sa zakašnjenjem, što je tuženik tolerirao do kraja 2024. godine i stranke usklađivale međusobna potraživanja. S obzirom da tužitelj nije na vrijeme podmirivao svoje obveze prema tuženiku, tuženik je pokrenuo postupak prisilne naplate novčane tražbine i to po računu RA2014/BAU1/241 od dana 11. travnja 2024. godine s danom dospijeća od 25. travnja 2024. godine te računu RA2733/BAU1/241 od dana 13. svibnja 2024. godine s danom dospijeća od 26. svibnja 2024. godine u ukupnom iznosu od 3.390,05 eura te je radi naplate te tražbine ovlastio Agenciju za naplatu potraživanja COFACE iz Slovenije pa je tužitelj, očito revoltiran postupkom prisilne naplate, izdao sporni račun s rekapitulacijom radova koji se odnose na dan 08. listopada 2024. godine, a tuženik je račun osporio. Naveo je da je tužitelj u konačnici podmirio sve obveze prema tuženiku uplatom dana 10. prosinca 2024. godine, a prije toga je više puta spomenuo mogućnost prijeboja temeljem izdanog računa, a radovi nisu napravljeni stručno niti u skladu s pravilima struke. Očitovao se da, kako je tužitelj uvijek kasnio s plaćanjem svojih dugova prema tuženiku tijekom 2022. godine, predstavnici tuženika dogovorili su kako će ga angažirati s izvođenjem radova na objektu na adresi [adresa] gdje su bili investitori, a da će vrijednost tužiteljeva rada prebiti sa svojim potraživanjima, da je tužitelj radove izveo i to s materijalom kojeg je pribavio tuženik, a cijena radova je ugovorena u okvirnom iznosu od oko 2.000,00 do 2.500,00 eura sukladno cijenama na tržištu za takve usluge u vrijeme izvođenja radova. Očitovao se da je uistinu dogovorio izvođenje radova s ZH, ali ne u iznosu kako je to naveo tužitelj, a tužitelj nikada nije ispostavio račun za izvedene radove, a niti je tražio da se njihova vrijednost prebije s bilo kojom tražbinom tuženika te je tužitelj naposljetku otpustio taj dug, a na način da je to izjavio telefonskim putem tuženiku, čime je obveza prestala sukladno odredbi čl. 203. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23; dalje: ZOO),a kako je izdao račun za ove radove nakon što je tuženik pokušao prisilno naplatiti svoje tražbine postupio je protivno načelu savjesnosti i poštenja. Predložio je održavanje usmene rasprave u ovoj pravnoj stvari.
5. Tužitelj se tijekom postupka očitovao i da je tuženik priznao da je tužitelj izveo radove za tuženika, ali s nedostatkom, a s obzirom na vrijeme izvršenje radova i primopredaju, isteklo je vrijeme za isticanje nedostatka pa smatra da tuženiku ne pripada pravo na sniženje cijene, a osporio je i navode da je došlo do otpusta duga.
6. Tuženik je ostao kod iznesenih navode i ustrajao u navodima da je došlo do otpusta duga.
7. Podneskom do 03. prosinca 2025. godine tužitelj je radi osiguranja sporne novčane tražbine predložio odrediti prethodnu mjeru u ovoj pravnoj stvari sukladno odredbi čl. 501.a. ZPP-a.
8. Tuženik se protivio određivanju prethodne mjere navodeći da nisu ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 501.a za njeno određivanje navodeći iz stanja spisa i dokumentacije proizlazi da je veća vjerojatnost da tuženik uspije u sporu.
9. U tijeku postupka izvršen je uvid u račun br. 64/1/1 od 30. listopada 2024. godine, Rekapitulaciju izvedenih građevinskih radova terase na stambenom objektu u [adresa] od 08. listopada 2024. godine, e-mail dopis na stranici 37 spisa, osporavanje računa br. 64/1/1 od 30. listopada 2024. godine od 01. studenog 2024. godine, presliku dopisa i povratnica na stranicama 42 i 43 spisa, fotografije na stranicama 60 do 74 spisa, SMS prepisku na stranici 75 spisa, izvadak iz zemljišnih knjiga za nekretnine upisani u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], konto kartice na stranicama 93 do 97 spisa, e -mail dopise i ispise otvorenih stavki na stranicama 98 do 118 spisa, konto kart ice, račune, dopise, e-mail prepisku na stranicama 119 do 148 spisa, fotografije i poruke na stranicama 149 do 166 spisa, izveden je dokaz saslušanjem zakonske zastupnice tužitelja RH i zakonskih zastupnika tuženika OH i ĆH u svrhu dokazivanja, svjedoka ŠH i GH te je provedeno građevinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Danijelu Malčić, dipl. ing. Nije prihvaćen dokazni prijedlog tužitelja da se saslušava svjedok DH jer je činjenično stanje dovoljno razjašnjeno, a u cilju ekonomičnosti postupka. Na temelju tako provedenog postupka utvrđeno je da ispunjeni zakonski uvjeti da se platni nalog djelomično održi na snazi, a djelomično ukine.
10. S obzirom da se radi o sporu male vrijednosti, a tuženik je predlagao održavanje ročišta, održana su ročišta radi provođenja dokaznog postupka sukladno odredbi čl. 461.a. st. 4. ZPP-a.
11. Sporno je između parničnih stranaka je li tuženik u obvezi platiti tužitelju novčanu tražbinu u iznosu od 6.000,00 eura po osnovi računa br. 64/1/1 od 30. listopada 2024. godine za izvedene radove na proširenju terase na objektu u [adresa] na otoku Krku.
12. Nesporno je između parničnih stranaka da su dogovorile izvođenje ovih radova, da je tužitelj te radove izveo i da je račun za te radove izdao 30. listopada 2024. godine.
13. Uvidom u račun br. 64/1/1 od 30. listopada 2024. godine od 30. listopada 2024. godine utvrđeno je da se istim tuženiku fakturiraju izvršene usluge u graditeljstvu u ukupnom iznosu od 6.000,00 eura bez PDV-a te da je obveza dospjela 08. studenog 2024. godine,a uvidom u Rekapitulaciju izvedenih građevinskih radova terase na stambenom objektu u [adresa] od 08. listopada 2024. godine utvrđeno je da sadržava detaljan opis radova koji se fakturiraju računom br. 64/1/1 od 30. listopada 2024. godine.
14. Iz iskaza zakonske zastupnice tužitelja RH u bitnnome proizlazi da je njen bivši suprug ZH dogovorio s tuženikom izvođenje ovih radova, da je osobno odobrila taj posao, da je po njenim spoznajama posao koštao oko 12.000,00 eura, ali da je njen bivši suprug molio da se tuženiku fakturira samo iznos od 6.000,00 eura iz razloga što je tužitelj od tuženika kupovao materijal, a tužitelj ga nije morao odmah platiti, da je tuženik najprije molio da odmah ne izdaju račun jer su apartmani na koji se odnosila ta terasa bili u prodaji i želio da račun izdaju novom vlasniku, da je nakon toga izvršio utuženje tužitelja za neplaćene račune te tužitelj izdao sporni račun. Proizlazi, nadalje, da tužitelj nije oprostio tuženiku dug po spornom računu i da ŠH nije mogao dati takvu izjavu jer za to nije bio ovlašten. Iskazu je priklonjena vjera kao životnom i logičnom, osim u dijelu iskaza koji se odnosi na ugovorenu visinu naknade za ovaj posao.
15. Iz iskaza zakonskog zastupnika tuženika OH proizlazi da je osobno s ŠH dogovorio da tužitelj postavi kamene kocke na jednoj terasi površine oko 50m2 i da je taj posao involvirao priređivanje zemljišta, sječenje trave, tamponiranje, postavu kocki i betoniranje jednog zidića te montiranje dvije nadstrešnice na terasi, da je naknada za ovaj posao ugovorena u iznosu od oko 2.000,00 do 2.500,00 eura i da je riječ o uobičajenoj naknadi za tu vrstu posla u vrijeme obavljanja posla, da je najprije dogovoreno da će se naknada za ovaj posao prebiti s tuženikovim protupotraživanjem za materijal i zatražio tužitelja da izda račun, a da je potom ŠH u telefonskom razgovoru rekao da tuženiku oprašta naknadu za taj posao jer je tuženik godinama čekao plaćanje materijala koje je tuženik isporučio tužitelju te da tuženik nije imao primjedbi na izvedeni posao jer je taj posao "gratis." Iz iskaza zakonskog zastupnika tuženika ĆH proizlazi da je tužitelj za potrebe tuženika izveo radove montaže tendi i postavljanja betonskih kocki na terasi u [adresa], da su radovi izvedeni 2022. godini, da je naknada za rad ugovorena u iznosu od 2.000,00 do 2.500,00 eura i da se radilo o realnoj vrijednosti u vrijeme izvođenja posla te da je naknada za taj rad oproštena, te da nije bio nazočan kada je g. ZH oprostio dug jer je to oprostio putem telefona OH. Nadalje, i iz ovog iskaza proizlazi da tuženik nije reklamirao radove jer su bili "gratis". Iskazima zakonskih zastupnika tuženika priklonjena je vjera u dijelu iskaza u kojem isti iskazuju da su stranke ugovorile radove na proširenju terase, vrsti radova i vremenu njihova izvođenja te da nisu isticali primjedbe na izvedene radove, ali nije priklonjena vjera u dijelu u kojem iskazuju da je ugovorena visina naknade od 2.000,00 do 2.500,00 eura i da je to bila realna vrijednost radova, jer je ta naknada bitno odstupa od uobičajene naknade za tu vrste radova u vrijeme izvođenja tog posla, kako je utvrdio vještak, kao i u pogledu tvrdnji da je naknada za taj rad oproštena jer to ne potkrepljuje drugi dokazi izvedeni tijekom postupka.
16. Iz iskaza svjedoka ŠH proizlazi da je dana 26. svibnja 2022. godine sa zakonskim zastupnikom tuženika OH dogovorio da tužitelj izvede radove na terasi objekta u [adresa], da se radilo o pripremnim radovima i radovima postavljanja opločnika i nadstrešnice, da je naknada za taj rad dogovorena na način da će se obračunati sav rad po njegovom završetku, a po troškovniku radova , što je inače obveza investitora, da su radovi započeli 02. lipnja 2022. godine i završili petnaest dana nakon toga, da je njegova bivša supruga odobrila taj posao te kako tuženik nije sačinio troškovnik radova, tužitelj je te radove izračunao na bazi utrošenih radnih sati za četiri radnika za petnaest dana te rad strojeva, prijevoz i utrošeni materijal te je isti iznosio oko 12.000,00 eura, da je tuženik tražio da mu se ispostavi računi za taj rad i da ga je tuženik ispostavio na iznos od 6.000,00 eura, a zbog poslovnog odnosa fakturirao je samo stvarni trošak koji je tužitelj imao. Nadalje, proizlazi da nije oprostio tuženiku naknadu za taj rad jer za to nije imao ovlast, da je u trenutku kada je dogovoren taj posao tužitelj imao obveze prema tuženiku i dogovoreno da će se tražbine prebiti, ali da nisu prebijene jer je tužitelj obveze prema tuženiku izmirio i tuženik nije nudio prijeboj. Iskazu svjedoka je priklonjena vjera kao logičnom i životnom neovisno o odnosu povezanosti sa zakonskom zastupnicom tužitelja.
17. Iz iskaza svjedoka GH proizlazi da nema saznanja o naknadi za koji je ugovoren taj posao niti ima spoznaja da je tužitelj oprostio plaćanje naknade za taj posao tuženiku.
18. Iz e-mail dopisa na stranicama 75 i 158 spisa proizlazi da je tuženik pozvao tužitelja na izdavanje računa za radove na ovom objektu.
19. Ocjenjujući ove dokaze u smislu odredbe čl. 8. ZPP-a utvrđeno da je parnične stranke ugovorile izvođenje radova na objektu u [adresa], da su ugovoreni radovi izvedeni i na iste nisu isticani prigovori, da je naknada za rad ugovorena na način da će se obračunati po završetku radova, a po troškovniku radova koje je trebao sačiniti tuženik prema uobičajenoj cijeni radova za tu vrstu radova u vrijeme njihova izvođenja, da je tužitelj vrijednost radova samoinicijativno izračunao na bazi utrošenih radnih sati za četiri radnika za petnaest dana te rad stro jeva, prijevoz i materijal, da je račun za te radove tužitelj izdao tuženiku u 2024. godini, da je bilo dogovoreno da će naknada za rad prebiti, ali da tražbina nije prebijena odnosno prestala prijebojem i da dug po spornom računu nije oprošten.
20. Uvidom u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Danijela Malčić, dipl. ing. od 24. studenog 2026. godine utvrđeno je da troškovnik radova na izgradnji terase vještak utvrdio pregledom dostupne dokumentacije i uvida u spis, a prema stavkama radova koje je prikazao u Tablici od rednog broja A.1.1. do rednog broja A.1.10. svog nalaza i da sve stavke ukupno iznosi 5.480,68 eura, a vještak je jedinične cijene navedene u tom troškovniku utvrdio na temelju Standardne kalkulacije radova u visokogradnji Bilten IX. 2022 za područje Rijeke koje je preuzeo s Internet stranice Ministarstva prostornog uređenje, graditeljstva i imovine.
21. S obzirom na primjedbu tuženika da vještak nije koristio cijene za radove za lipanj 2022. godine na koje se odnosi Bilten VI/2022 vještak je na ročištu od 20. veljače 2026. godine korigirao svoj nalaz i mišljenje na način da je Troškovnik izvedenih radova u tablici nalaza odnosno pojedine stavke troškovnika i ukupni iznos iskazao prema cijenama iz Standardne kalkulacije radova u visokoj gradnji: Bilten VI/2022 za područje Rijeke, a korekciju izvršio samo u pogledu cijene radova, a ne i količina, te se očitovao da ukupna vrijednost izvedenih radova bez materijala opločnjaka i nadstrešnice prema ovim cijenama koje su relevantne za lipanj 2022. godine iznosi 4.559,73 eura bez PDV-a. Nalazu i mišljenju koje je vještak iznio na ročištu od 12. veljače 2026. godine priklonjena je vjera kao stručnom i nepristranom te je tako utvrđeno da je tužitelj na proširenju terase objekta u [adresa] izveo radove u vrijednosti od 4.559,73 eura bez PDV-a, a prema uobičajenim cijenama za tu vrstu radova koje su bile relevantne u lipnju 2022. godine, dakle, u vrijeme izvođenja radova. Pri odlučivanju se vodilo računa da su i sami zakonski zastupnici tuženika iskazivali da je naknada za rad ugovorena prema realnoj naknadi za tu vrstu posla u vrijeme njegova izvođenja. Sud u cijelosti priklanja vjeru i metodologiji rada koju je koristio vještak tj. da je nalaz sačinio na temelju podataka i fotodokumentacije iz spisa, a potrebne količine radova prema pravilima struke za tu vrstu posla jer se radi o jednostavnijim radovima. Ispravak vještačenja koji je dostavio vještak sud nije uzeo u obzir jer je dostavljen nakon zaključenja glavne rasprave.
22. Stoga je na temelju odredbe čl. 590. ZOO-a, jer se prema ocjeni ovoga suda ustvari radi o ugovoru o djelu s obzirom da se radi o jednostavnijim građevinskim radovima, tuženik u obvezi platiti tužitelju naknadu za rad u iznosu od 4.559,73 eura koji iznos predstavlja uobičajenu naknadu za rad za vrstu posla u vrijeme njegova izvođenja te na temelju odredbe čl. 451. str.3. ZPP-a u tom dijelu održati na snazi platni nalog. Platni nalog održan je na snazi i u pogledu sporednog dijelu zahtjeva za plaćanje zateznih kamata koje teku prvi dan poslije dospijeća obveze do isplate, a na temelju odredbe čl. 29. ZOO-a. Mišljenje je suda, da iako je tužitelj izdao račun tuženiku za ove radove tek u 2024. godini nakon što je tuženik pokrenuo postupak naplate svoji tražbine prema tužitelju, ali prije 10. prosinca 2024. godine kada je tužitelj ispunio svoje obveze prema tuženiku kako sam tuženik tvrdi tijekom postupka, da se ne može govoriti o povredi načela savjesnosti i poštenja samo od strane tužitelja, jer tuženik nije dokazao da je nakon izdavanja računa predložio tužitelju prestanak tražbine prijebojem, a osim toga između stranka bila je sporna i visina naknade za ovaj rad jer je tuženik tvrdio da se radi o bitno manjoj naknadi od one koja je uobičajena za tu vrstu posla pa ne bi bile ostvarene pretpostavke za prijeboj iz odredbe čl. 195. ZOO-a, a pogrešno je i smatrao da je dug otpušten i nije s dužnom pažnjom utvrdio je li osoba koja je dala izjavu o otpustu duga za to bila ovlaštena pa je i tuženik povrijedio ovo načelo u izvršenju svojih obveza.
23. U dijelu u kojem izvedeni radovi odnosno njihova vrijednost nema uporište u provedenom građevinskom vještačenju, valjalo je ukinuti platni nalog i odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan sukladno odredbi čl. 451. st. 3. ZPP-a jer nisu ispunjene pretpostavke da se tuženik obaveže na plaćanje ove naknade za rad iz odredbe čl. 590. ZOO-a.
24. Platni nalog održan je na snazi i za troškove ovrhe koji su bili nužni i potrebni za vođenje ovršnog postupka, a involviraju trošak sastava ovršnog prijedloga (200,00 eura) te PDV (50,00 eura) prema Tbr. 11. i Tbr. 46. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23 ) predujam naknade javnog bilježnika s PDV- om (12,50 eura) i ostatak javnobilježničke naknade s PDV-om (12,50) prema čl. 7. Pravilnika o naknadi i nagradi troškova javnih bilježnika u ovršnom postupku (NN 9/21, 18/22, 154/22) i čl. 14. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24), a kako je tužitelj uspio u sporu sa 76 % priznat mu je ovršni trošak prema ovom uspjehu i tom dijelu platni nalog održan na snazi, a u ostalom dijelu ukinut.
25. Kako je tužitelj predložio da se radi osiguranja sporne tražbine i troškova ovrhe odredi prethodna mjera, a rezultati dokazivanja i tijek provedenog postupka ukazuju da je tužitelj dokazao osnovu i visinu tražbine u iznosu od 4.559,67 eura i da nije vjerojatno da bi tuženik u tom dijelu uspio u sporu, to je na temelju odredbe čl. 501.a ZPP-a određena prethodna mjere.
26. U dijelu u kojem tužitelj traži određivanje prethodne mjere radi osiguranja novčane tražbine koja nije osnovana i nastavno troškova ovrhe koji nemaju uporište u uspjehu u sporu, valjalo je prijedlog za određivanje prethodne mjere odbiti kao neosnovan, uz već iznesenu argumentaciju, jer nisu ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 501.a ZPP-a za određivanje prethodne mjere.
27. Odluka o troškovima parničnog postupka donesena je na temelju odredbe čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP-a, a prema uspjehu tužitelja od 76% i tuženika od 24% u sporu. Tužitelju je priznat trošak koji je bio nužan i potreban za vođenje postupka i to sastav podnesaka od 17. ožujka 2025. godine i 03. prosinca 2025. godine (2x200,00 eura) te pristup ročištima od 22. svibnja 2025. godine , 09. rujna 2025. godine, 14. listopada 2025. godine i 20. veljače 2026. godine (4x200,00 eura) te PDV (300,00 eura) prema Tbr. 8.1., Tbr. 9.1.i 5., Tbr. 46., Tbr. 52. i Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadama troškova odvjetnika (NN 138/23). Tužitelju je priznat i materijalni trošak vještačenja (225,00 eura). Primjenom pravila o naknadi troškova iz odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a, tužitelju koji je u većoj mjeri uspio u parnici priznat je trošak postupka razmjerno postotku od 52% ovako priznatih troškova, a koji je preostao nakon obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u sporu.
U Slavonskom Brodu, 13. ožujka 2026. godine
Sutkinja
Mirna Vujčić
NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ove odluke može se izjaviti žalba Visokom trgovačkom sudu
Republike Hrvatske u roku od petnaest dana putem ovoga suda.
Za stranku koja je uredno obaviještena o ročištu za objavu presude
rok za žalbu teče od dana objave presude, a za stranku koja nije
uredno obaviještena o ročištu za objavu od dana dostave presude.
Ova odluka se može pobijati samo zbog bitnih povreda odredaba
parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.